REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 717/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. M. iz Z., OIB:..., koju zastupa punomoćnica E. B., odvjetnica u Odvjetničkom društvu T.&P. u Z., protiv tuženika Klinički bolnički centar S. m., Z., OIB:..., kojeg zastupa punomoćnica K. T.-M. diplomirana pravnica na temelju generalne punomoći broj Su-64/19, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-376/2020-3 od 18. kolovoza 2020., kojom je djelomi č no potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-6116/18-24 od 29. studenoga 2019., u sjednici održanoj 23. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e:

1. Prihvaća se revizija tuženika, ukidaju se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-376/2020-3 od 18. kolovoza 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-6116/18-24 od 29. studenoga 2019. u dijelu kojim je tuženiku naloženo isplatiti tužiteljici 1.654,88 kuna s pripadajućim zateznim kamatama, kao i odluka o troškovima postupka te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar S. m. iz Z., ..., OIB: ..., isplatiti tužitelju A. M. iz Z., ..., OIB: ..., iznos od 38.208,94 kuna, sa zateznim kamatama po kamatnoj stopi koja se do 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, a tekućim:

- na iznos od

101,17 kuna počevši od 16.05.2015. do isplate,

- na iznos od 52,99 kuna počevši od 16.06.2015. do isplate,

- na iznos od 11,68 kuna počevši od 16.07.2015. do isplate,

- na iznos od 26,44 kuna počevši od 16.08.2015. do isplate,

- na iznos od 319,55 kuna počevši od 16.09.2015. do isplate,

- na iznos od 813,36 kuna počevši od 16.10.2015. do isplate,

- na iznos od 656,95 kuna počevši od 16.11.2015. do isplate,

- na iznos od 886,07 kuna počevši od 16.12.2015. do isplate,

- na iznos od 628,32 kuna počevši od 16.01.2016. do isplate,

- na iznos od 458,85 kuna počevši od 16.02.2016. do isplate,

- na iznos od 688,26 kuna počevši od 16.03.2016. do isplate,

- na iznos od 628,32 kuna počevši od 16.04.2016. do isplate,

- na iznos od 599,76 kuna počevši od 16.05.2016. do isplate,

- na iznos od 583,15 kuna počevši od 16.06.2016. do isplate,

- na iznos od 656,95 kuna počevši od 16.07.2016. do isplate,

- na iznos od 1.014,41 kuna počevši od 16.08.2016. do isplate,

- na iznos od 736,65 kuna počevši od 16.09.2016.do isplate,

- na iznos od 660,17 kuna počevši od 16.10.2016. do isplate,

- na iznos od 882,99 kuna počevši od 16.11.2016. do isplate,

- na iznos od 660,17 kuna počevši od 16.12.2016. do isplate,

- na iznos od 1.100,23 kuna počevši od 16.01.2017. do isplate,

- na iznos od 1.266,33 kuna počevši od 16.02.2017. do isplate,

- na iznos od 740,67 kuna počevši od 16.03.2017. do isplate,

- na iznos od 671,81 kuna počevši od 16.04.2017. do isplate,

- na iznos od 740,67 kuna počevši od 16.05.2017. do isplate,

- na iznos od 621,04 kuna počevši od 16.06.2017. do isplate,

- na iznos od 479,70 kuna počevši od 16.07.2017. do isplate,

- na iznos od 1.070,83 kuna počevši od 16.08.2017. do isplate,

- na iznos od 990,76 kuna počevši od 16.09.2017. do isplate,

- na iznos od 964,09 kuna počevši od 16.10.2017. do isplate,

- na iznos od 805,17 kuna počevši od 16.11.2017. do isplate,

- na iznos od 821,31 kuna počevši od 16.12.2017. do isplate,

- na iznos od 860,51 kuna počevši od 16.01.2018. do isplate,

- na iznos od 873,75 kuna počevši od 16.02.2018. do isplate,

- na iznos od 730,54 kuna počevši od 16.03.2018. do isplate,

- na iznos od 741,34 kuna počevši od 16.04.2018. do isplate,

- na iznos od 1.072,35 kuna počevši od 16.05.2018. do isplate,

- na iznos od 1.170,33 kuna počevši od 16.06.2018. do isplate,

- na iznos od 868,21 kuna počevši od 16.07.2018. do isplate,

- na iznos od 1.053,85 kuna počevši od 16.08.2018. do isplate,

- na iznos od 451,13 kuna počevši od 16.09.2018. do isplate,

- na iznos od 975,94 kuna počevši od 16.10.2018. do isplate,

- na iznos od 933,31 kuna počevši od 16.11.2018. do isplate,

- na iznos od 864,59 kuna počevši od 16.01.2019. do isplate,

- na iznos od 957,56 kuna počevši od 16.02.2019. do isplate,

- na iznos od 1.107,46 kuna počevši od 16.03.2019. do isplate,

- na iznos od 1.042,40 kuna počevši od 16.04.2019. do isplate,

- na iznos od 284,35 kuna počevši od 16.05.2019. do isplate,

- na iznos od 788,27 kuna počevši od 16.06.2019. do isplate,

- na iznos od 1.307,31 kuna počevši od 16.07.2019. do isplate,

- na iznos od 786,92 kuna počevši od 16.08.2019. do isplate, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, a da mu tuženik isplati zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 9.387,50 kuna, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:

"I Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-6116/18-24 od 29. studenoga 2019. godine u pobijanom dijelu pod stavkom I izreke i odluka o parničnom trošku pod stavkom III izreke za iznos od 8.762,50 kn.

II Preinačava se odluka o parničnom trošku pod stavkom III izreke u dijelu u kojem je tuženiku naloženo tužiteljici naknaditi trošak parničnog postupka preko iznosa od 8.762,50 kn do iznosa od 9.387,50 kn (za iznos od 625,00 kn) zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama te sudi:

"Odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka za iznos od 625,00 kn (preko iznosa od 8.762,50 kn do iznosa od 9.387,50 kn), zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, kao neosnovan."

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-606/2021 od 9. ožujka 2021. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

"Postoji pravna osnova za umanjivanje mjesečnog fonda radnih sati za dane blagdana i neradnih dana, određenih sukladno Zakonu o blagdanima, ako oni padaju od ponedjeljka do petka samo nekim radnicima koji su te dane radili, s obzirom da je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. jasno utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subote i nedjelje) u tekućem mjesecu i 8 sati te da on mora za sve radnike biti isti i da se sati koje su radnici radili da dane blagdana i neradne dane evidentiraju kao redovan rad?".

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude u dijelu kojim mu je naloženo platiti "razliku bruto plaće po osnovi dodataka za prekovremene sate odrađene na neradne dane, državne blagdane i praznike" u iznosu 1.654,88 kuna s pripadajućim kamatama i protiv odluke o troškovima postupka, tuženik je podnio reviziju na temelju odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog materijalnopravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

5. U odgovoru na reviziju tužiteljica je osporila navode tuženika iznesene u reviziji i predložila reviziju odbiti kao neosnovanu, a njoj dosuditi trošak sastava odgovora na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka jest zahtjev za isplatu razlike plaće koji tužiteljica temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženik pogrešno primjenjujući odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/13 i 96/15 - dalje: KU/13), odnosno odredbe čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 29/18 – dalje: KU/18), pogrešno obračunao mjesečni fond radnih sati, a posljedično tom i broj prekovremenih sati.

8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati jer se prema tvrdnji tužiteljice u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond radnih sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetne odredbe čl. 49. st. 10. KU/19.

9. Navedene odredbe glase:

"Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečno fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati."

10. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima postavilo se pitanje tumačenja odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora.

11. Navedene odredbe glase:

"Članak 18.

Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora u koje svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike, najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora. Sjedište povjerenstva je u ministarstvu. Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:

- daje obvezujuća tumačenja odredbi ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,

- prati izvršavanje ovoga Ugovora,

- izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.

Članak 19.

Povjerenstvo donosi svoje odluke većinom glasova svih članova. Ako se povjerenstvo ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.

Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova za donošenje odluka, odgovarajuće će se primijeniti odredbe članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Ugovora. Neutralni stručnjak ima pravo na odgovarajuću naknadu koju zajednički snose obje ugovorne strane.

Tumačenje neutralnog stručnjaka povjerenstvo je obvezno prihvatiti kao svoje tumačenje.

Tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora."

12. Prema shvaćanju ovog suda, s obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13, prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako ovaj sud u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i drugim.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora, zato što je nemoralna, pretjerano stroga ili slično.

13. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 dva puta je tumačilo.

14. Tako su na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., s obzirom na veliki broj "upita vezanih uz mjesečni fond radnih sati kada blagdan pada u radni dan članovi Povjerenstva odlučili na sve upite odgovoriti općenitim tumačenjem" i donijeli su Zaključak broj 148. koji glasi:

"Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.

U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen."

15. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja 143/13 i 96/15, na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak br. 153. koji glasi:

"Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima.

Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148."

16. Ovaj sud ne nalazi da bi s obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

17. Zaključak br. 153. u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148. (koji je Zaključkom broj 153. stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati.

18. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

19. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je zaključak broj 169., koji glasi:

"Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene."

20. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 doneseno po Povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje od njegova stupanja na snagu.

21. Budući da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmjene tumačenja, dakle, od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to tumačenje.

22. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koje predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 19. st. 6. KU/13), djelomično je osnovana tvrdnja tuženika da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

23. Odredbama čl. 51. KU/13, odnosno 49. KU/18, određeno da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

24. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad, i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju u postocima navedenim u čl. 52. KU/13, odnosno 50. KU/18.

25. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi st. 9. čl. 51. KU/13, odnosno 49. KU/19.

26. Budući da tužiteljica tužbeni zahtjev za isplatu iznosa 1.654,88 kuna (prekovremeni rad) temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda radnih sati tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim u cijelosti.

27. Slijedom iznesenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva za razdoblje do 21. prosinca 2015. nisu raspravili primjenom Zaključka broj 148., a nakon 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka broj 153., nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je (ispitujući pobijanu presudu samo u granicama koje određuju dopuštena pravna pitanja – čl. 391. st.

1. ZPP), valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti nižestupanjske presude u revizijom pobijanom dijelu, kao i odluku o troškovima postupka i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

28. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 23. ožujka 2022.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v.r.