Broj: Ppž-4767/2021

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. J.G., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi ošt. tužiteljice M.M. podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu od 5. ožujka 2021., broj 18. PpJ-3764/2020-4, u sjednici vijeća održanoj 23. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba ošt. tužiteljice M.M., ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu od 5. ožujka 2021., broj 2318. PpJ-3764/2020- 4 na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. J.G. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude ošt. tužiteljica M.M. po opunomoćeniku odvjetniku Zoranu Periću podnijela je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti i u granicama navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje te da je preuranjena odluka prvostupanjskog suda.

5. Žalbom se ističe da je optužni prijedlog podnesen pozivajući se na čl. 10. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjiv čl. 22. st. 1. istog Zakona, a da sadržaj čl. 10. u svom biću traži da se na okolnost događaja sasluša oštećena osoba te tek nakon njene izjave može biti stvorena odluka da li je oštećena ponašanjem okrivljenika dovedena u stanje koje normira navedeni članak Zakona, jer taj osjećaj je subjektivne prirode. Po mišljenju žalbe prvostupanjski je sud propustio zakazati glavnu raspravu u smislu čl. 162. Prekršajnog zakona i utvrditi činjenice na kojima može zakonito zasnovati presudu. Nadalje, prvostupanjski je sud potpuno pogrešno primijenio materijalno prekršajno pravo utvrđujući da djelo koje se stavlja na teret nema zakonska obilježja predmetnog prekršaja.

6. Prema izreci i obrazloženju pobijane presude prvostupanjski je sud u fazi ispitivanja optužnog prijedloga zaključio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, time da je proveo dokaz čitanjem službene zabilješke o dojavi i izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju od 14. listopada 2020. kada su policijski službenici PP Kaštela postupali po dojavi G.M. u vezi postupanja njenog brata J.G..

7. Čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona propisuje: „Ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe“. U smislu citirane zakonske odredbe sud će ispitati optužni prijedlog je li djelo iz optužnog prijedloga, opisano u činjeničnom opisu, po propisu prekršaj i ako utvrdi da djelo po propisu nije prekršaj donijet će bez vođenja postupka presudu kojom će okrivljenika osloboditi od optužbe (čl. 196. t. 1.). Međutim, sud ne može na temelju čl. 6. donijeti presudu kojom okrivljenika oslobađa optužbe ako je provodio dokaze, što je konkretni slučaj, jer je u tom slučaju trebao donijeti presudu na temelju čl. 182. Prekršajnog zakona.

8. Čl. 10. t. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje: „Nasilje u obitelji je:

1.primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

3.psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost“

9. U optužnom prijedlogu koji je ošt. M.M. podnijela protiv okr. J.G., okrivljeniku se stavlja na teret da je „ ušao u stan u prizemlju koji isključivo koristi majka stranaka J.G., na način da je sačekao da njegova sestra M.M. uđe u taj stan, a zatim dok je ista zatvarala vrata ulaskom u stan iza sebe, iznenada, na silu odgurnuo vrata stana na način da je samim vratima fizički odgurnuo M.M. koja je izgubila ravnotežu od vrata kojim je odgurnuta, oteturala i u stanju šoka sjela u fotelju…… te odbio izaći iz stana svoje sestre. Oštećena u stanju šoka te straha od okrivljenog…..“, a postupanje okrivljenika opisano je kao prekršaj iz čl. 10. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

10. Dakle, optužni prijedlog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno oblike nasilja u obitelji opisane u čl. 10. t. 1. i 3. istog Zakona. Iz navedenih razloga niti nije bilo zakonske osnove iz čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona za donošenje, u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, presude kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe iz razloga što djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, a kako je već rečeno, takva se presuda u toj fazi donosi bez provođenja bilo kakvih dokaza.

11. Stoga u pravu je ošt. tužiteljica da je prvostupanjski sud trebao zakazati glavnu raspravu, provesti sve potrebne dokaze, valjano ih ocijeniti i na temelju tih dokaza donijeti odluku o krivnji okr. J.G. za prekršaj koji mu se optužbom stavlja na teret.

12. Slijedom navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu koji će provesti prekršajni postupak, te u smislu primjedbi danih u ovom rješenju, ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku koju će valjano obrazložiti.

13. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 23. ožujka 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v. r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, tužiteljicu i opunomoćenika.