REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1994/2021-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. C. iz V. G., OIB: …, koju zastupa punomoćnik Z. R., odvjetnik u Z., protiv tuženika U.-u. d.o.o. Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica S. P., odvjetnica u Z., te S. A. d.o.o. Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. B., odvjetnik u S., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika G. o. d.d. Z., OIB: …, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 11/2019-2 od 4. lipnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-184/13-60 od 21. listopada 2016., u sjednici održanoj 23. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e :

Dopušta se tužiteljici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-11/2019-2 od 4. lipnja 2020. zbog pravnih pitanja:

Je li parnični sud, prilikom ocjene dokaza, dužan ispitati i ocijeniti dokaznu snagu isprave koju je sačinio vještak po narudžbi jedne od stranaka u postupku, izvan sudskog postupka?

Je li strankama dopušteno nalaz i mišljenje vještaka koji je izrađen po nalogu suda pobijati takvom ispravom, odnosno ukazivati na nejasnoće, nepotpunost i/ili proturječnost u nalazu i mišljenju vještaka kojeg je odredio sud upravo s obzirom na podatke iz isprave koju je stranka priložila u sudski spis, a sve sa ciljem obnove vještačenja s drugim vještakom u smislu odredbe članka 261. stavak 2. Zakona o parničnom postupku?

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-11/2019-2 od 4. lipnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-184/13-60 od 21. listopada 2016.

2. Polazeći od toga da vještačenje obavljaju vještaci koje određuje parnični sud (članak 251. stavak 1. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), koji dokaz je i izveden u predmetnom postupku, a da isprave koje je tužiteljica priložila u spis i koje su izrađene mimo sudskog postupka nemaju dokaznu vrijednost, pa da ih sud nije dužan akceptirati niti izvršiti usporedbu tih isprava s nalazom i mišljenjem vještaka, jer da je jedini relevantan dokaz onaj nalaz koji je vještak izradio po nalogu suda, odbijen je dokazni prijedlog tužiteljice da se u smislu odredbe članka 261. stavak 2. ZPP vještačenje obnovi s drugim vještakom (koji prijedlog je tužiteljica temeljila upravo na tvrdnji da u nalazu i mišljenju sudskog vještaka postoje određene nejasnoće i proturječnosti u odnosu na ispravu koju je ona priložila u spis).

3. Postupajući sukladno odredbama članka 387. stavak 1. i 6. ZPP, ovaj je sud ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. alineja 1. ZPP, jer je riječ o postupovnopravnim pitanjima o kojima odluka drugostupanjskog suda (prema kojoj se ispravi koja predstavlja nalaz i mišljenje vještaka (stručne osobe) sačinjene izvan sudskog postupka po narudžbi jedne od stranaka u potpunosti odriče dokazna vrijednost) odstupa od prakse revizijskog suda (primjerice pravno shvaćanje iznijeto u odluci ovog suda poslovni broj Rev-2816/18 od 17. prosinca 2019. – „...točan je navod u obrazloženju drugostupanjske presude da vještačenje obavljaju vještaci koje određuje parnični sud (članak 251. stavak 1. ZPP), ali to sud ne oslobađa obveze da po svojoj slobodnoj ocjeni ispita i ocjeni dokaznu snagu isprave koju je stranka priložila uz tužbu ili ju je predala na ročištu neovisno o tome što je takva isprava nazvana „nalaz i mišljenje“ vještaka….“ – „…sud je dužan ocijeniti sve dokaze, uključujući i „nalaz i mišljenje“ vještaka koji su dani pisanom obliku po narudžbi tužitelja, po svom slobodnom uvjerenju kao i bilo koju drugu ispravu…“).

4. Valjalo je, stoga, na temelju odredbe članka 387. stavak 1. i 6. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 23. ožujka 2022.

Predsjednik vijeća:

Željko Šarić, v.r.