Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: 2 Gž-277/2020-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanića kao predsjednika vijeća, Emira Čustovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Marije Vetme kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja dr. sc. T. D., OIB:… iz Z., protiv tuženika M. (J.) S. OIB: … iz S. B., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1992/19-26 od 07. siječnja 2020., u sjednici vijeća održanoj 23. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1992/19-26 od 07. siječnja 2020.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku učiniti slijedeće:

1. Nadoknaditi tužitelju štetu koja iznosi 6.287.034,26 kuna.

2. Objaviti u nekoliko nacionalnih dnevnih listova: J. l. Z., V. l. Z., S. D. S., N. l. R. i G. S. O. službenu izjavu Vlade Republike Hrvatske kojom će se izraziti čvrsta volja tuženika za povratak tužiteljeva moralnog i materijalnog dostojanstva kakvo je bilo prije donošenja presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj K-32/04 od 8. siječnja 2009.““

2. Tužitelj je izjavio žalbu protiv navedene presude s prijedlogom da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U žalbi navodi da je presuda rasističko-fašističko-boljševičkog karaktera, da banditi presuđuju časnim i poštenim ljudima upravo stoga što su takvi, te da je V. Š. zaštitio hrvatske suce zbog čega oni mogu “paliti i žariti“ kako ih je volja, odnosno kakav im zadatak odredi „striček“.

3. Žalba je pravovremena i dopuštena.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba nije osnovana.

6. Tužitelj traži da mu se naknadi šteta nastala zbog navodnog nezakonitog rada suca. Naime, tužitelj smatra da su presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj K-32/04 od 08. siječnja 2009. prekršene temeljne norme Ustava Republike Hrvatske i da je on (tužitelj) optužen i osuđen za djelo koje zakonski nije normirano kao kazneno djelo.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio da je Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu podnijelo optužnicu protiv prvookrivljenog T. D., drugookrivljene M. D. i trećeokrivljene M. M. zbog počinjenja kaznenih djela poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, te da su presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj K-32/04 od 08. siječnja 2009. prvooptuženik T. D. i drugooptuženica M. D. proglašeni krivim po više točaka i za više kaznenih djela navedenih u presudi te im je izrečena kazna zatvora, a na temelju članka 82. Kaznenog zakona od prvooptuženika T. D. oduzeta imovinska korist u iznosu od 6.256.903,80 kn, te od drugooptužene M. D. u iznosu od 245.580,44 kn, od društva P. d.o.o. u ukupnom iznosu od 2.719.636,09 kn, a od društva D. ured d.o.o. u ukupnom iznosu od 6.787.034,26 kn.

7.1. Polazeći od toga da za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti, u smislu odredbe članka 105. stavak 1. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj 28/13, 33/15, 82/16, 67/18, dalje: ZS) odgovara Republika Hrvatska prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev zbog nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika, već za eventualnu štetu nanesenu nepravilnim i nezakonitim radom suda u obnašanju sudačke dužnosti odgovara Republika Hrvatska. Kod takvog odlučivanja prvostupanjski je sud pošao sa stajališta da suci i porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju odluke, u smislu odredbe članka 122. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 85/10 - pročišćeni tekst), osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje predstavlja kazneno djelo, a tužitelj nije ni tvrdio, niti je dokazao da bi tuženik obnašanjem svoje sudačke dužnosti u predmetu koji se vodio pod poslovnim brojem K-32/04 počinio kazneno djelo. Konačno prvostupanjski sud zaključuje da nema elemenata protupravnosti u ponašanju tuženika, a to je jedna od temeljnih pretpostavki za uspostavu odgovornosti za štetu. Slijedom toga prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev za naknadu štete u novčanom obliku, kao i zahtjev da se tuženiku naloži objava službene izjave Vlade Republike Hrvatske kojom će se izraziti volja tuženika za povratak tužiteljevog moralnog i materijalnog dostojanstva kako je bilo i prije donošenja presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj K-32/04 od 08. siječnja 2009. Pored toga, prvostupanjski sud je dodao da je u situaciji kada bi postojala protupravnost u ponašanju u tuženika da se ovakav zahtjev tužitelja ne bi mogao prihvatiti jer nema nikakvog pravnog utemeljenja za sačinjavanje takve izjave.

8. Za svoja činjenična utvrđenja i pravne zaključke prvostupanjski je sud dao jasne i uvjerljive razloge, koji nisu dovedeni u pitanje navodima žalbe, pa se žalitelj radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja, upućuje na obrazloženje prvostupanjske presude.

9. Žalbeni navodi ne mogu se podvesti pod razloge zbog kojih se presuda može pobijati u smislu odredbe članka 353. ZPP-a. U žalbi se iznose navodi uvredljivog sadržaja, a na prvostupanjskom sudu je da ocijeni jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu sankcija iz članka 110. ZPP-a.

10. Na utvrđeno činjenično stanje, koje se žalbom ne pobija, prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio zahtjev tužitelja zbog nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika. Osim toga, ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu dužnosti i ovlaštenja iz članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2; 4; 8; 9; 11; 13. i 14. ZPP-a.

11. Prema tome, iz svega iznesenog proizlazi da žalba nema svoga opravdanja pa je stoga temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a presuđeno kao u izreci.

Dubrovnik, 23. ožujka 2022.

Predsjednik vijeća:

Srđan Kuzmanić