Broj: Ppž-11012/2021
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. D. O., zbog prekršaja iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), odlučujući o prigovoru okr. D. O., podnesenim protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Postaje prometne policije Vinkovci od 16. listopada 2021., broj: 511-15-14/05-1-659-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 23. ožujka 2022.,
p r e s u d i o j e:
I. U povodu prigovora okr. D. O., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. D. O. (osobni podaci kao u prekršajnom nalogu)
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi:
16. listopada 2021. godine u 12,36 sati, u mjestu Vinkovci, ulica Borinačaka, kući broj 163, kao vozač vozila N3 marke MAN, registarske oznake xxxx,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
II. Uslijed gornje odluke, prigovor okr. D. O. je bespredmetan.
III. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točke 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom, okr. D. O. proglašen je krivim da je na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je, izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 8 dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna.
1.1. Istim prekršajnim nalogom, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „C“ kategorije u trajanju od 1 (jednog) mjeseca.
2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okr. D. O. osobno je pravodobno podnio prigovor, ne naznačujući žalbenu osnovu, dok iz sadržaja prigovora proizlazi da je isti podnesen zbog izrečene prekršajnopravne sankcije i odluke o troškovima prekršajnog postupka. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.
3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.
4. Prigovor je bespredmetan.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5.1. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga, po propisu nije prekršaj.
5.2. Naime, u činjeničnom opisu se navodi vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja te se naznačuje da je okrivljenik bio vozač vozila N3 marke MAN, registarske oznake xxxx, a zatim i materijalna odredba koja je povrijeđena.
5.3. Dakle, kako je to vidljivo iz izreke pobijanog prekršajnog naloga, okrivljenik je proglašen krivim da je počinio prekršaj iz članka 53. stavak 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, bez da je opisana radnja okrivljenika kojom su ostvarena bitna obilježja prekršaja iz članka 53. stavak 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji mu se pobijanim prekršajnim nalogom stavlja na teret.
5.4. Naime, odredbom članka 53. stavak 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisano je;
„(1) Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.“
5.5. Iz citirane zakonske odredbe članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jasno proizlazi da predmetni prekršaj, može počiniti vozač koji se vozilom u naseljenom mjestu kreće brzinom koja je za 30 do 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, pa su odlučne činjenice od kojih ovisi ostvarenje bitnih obilježja predmetnog prekršaja, da se radi o naseljenom mjestu te brzina kojom je vozač upravljao odnosno za koliko je prekoračena brzina od brzine dopuštene u naseljenom mjestu odnosno prometnim znakom ograničene brzine.
5.6. Stoga, da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretizira radnja okrivljenog. Ovakav činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja okrivljenika, nije prekršaj iz razloga jer djelo nije određeno.
5.7. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje okrivljenika, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5.8. Naprijed navedeno vrijedi neovisno o činjenici da je tužitelj - izdavatelj prekršajnog naloga Rješenjem o ispravku predmetni prekršajnog nalog Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Postaje prometne policije Vinkovci od 18. listopada 2021., ispravio na način da je konkretizirana radnja okrivljenika kojom su ostvarena bitna obilježja odnosno odlučne činjenice od kojih ovisi ostvarenje prekršaja iz članka 53. stavak 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
5.8.1. Naime, prije svega, tužitelju se ukazuje da se u Rješenju o ispravku od 18. listopada 2021., broj 511-15-14/05-1-659-1/2021 pogrešno poziva na odredbe članka 104. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09.) obzirom da je predmetni Prekršajni nalog izdan temeljem odredbi Prekršajnog zakona pa se u odnosu i na eventualni ispravak mogle primijeniti samo odredbe Prekršajnog zakona obzirom da je člankom 186. Prekršajnog zakona, propisan način na koji se mogu ispravljati eventualne pogreške.
5.8.2. Odredbom članka 186. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je: „(1) Pogreške u imenima i brojevima te druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnosti napisane odluke o prekršaju i druge odluke s izvornikom ispravit će, posebnim rješenjem, sudac odnosno predsjednik vijeća na zahtjev stranaka ili po službenoj dužnosti.“.
5.8.3. Slijedom citirane zakonske odredbe jasno je da se ispravak odluke o prekršaju može vršiti samo u slučaju pogrešaka u imenima i brojevima, drugih očitih pogrešaka u pisanju i računanju te nedostataka u obliku i nesuglasnosti napisane odluke o prekršaju i druge odluke s izvornikom. Smisao te odredbe, po mišljenju ovog suda, je otklanjanje očiglednih pogrešaka, dakle takvih pogrešaka koje nisu tolikog značaja da bi za posljedicu imale bitnu izmjenu odluke, dok se nenavođenje odlučnih činjenica kao konstitutivnih elemenata koja čini biće predmetnog prekršaja, nikako ne može podvesti pod pogrešku u imenima i bojevima odnosno ni o jednom razlogu ispravka predviđenom člankom 186. stavka 1. Prekršajnog zakona.
6. Stoga, prekršajno djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak na način kako je to opisano u Prekršajnom nalogu ne sadrži odlučne činjenice od koje ovisi ispunjenje bića inkriminiranog prekršaja pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijani prekršajni nalog na način da je okrivljenika za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.
7. Uslijed ove odluke, prigovor okrivljenika postao je bespredmetan.
8. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 23. ožujka 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj, Postaji prometne policije Vinkovci u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.
