REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
ZAGREB
Broj: Ppž-7029/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. M. F., zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi sa st. 1. toč.1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (Narodne novine, broj 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11, 80/13), odlučujući o žalbi okr. M. F., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: 47. Pp J-2633/2018-29 od 7. svibnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 23. ožujka 2022.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba okr. M. F. i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II Na temelju odredbe čl. 138. st. 2. toč. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ), okr. M. F. se obvezuje naknaditi paušalni trošak žalbenog prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 (sto) kuna, u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana primitka ove presude, a u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. M. F. proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi sa st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, činjenično opisanog u izreci pobijane presude za koji prekršaj je okrivljeniku, na temelju istog propisa, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna, u koju kaznu je okrivljeniku uračunato vrijeme provedeno u zadržavanju kao 300,00 kuna pa mu je ostalo za platiti 700,00 kuna novčane kazne, time da ukoliko okrivljenik u roku od 30 dana od primitka pravomoćne presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini te je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.
2. Istom presudom je od okrivljenika, na temelju čl. 64. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, u vezi s čl. 76.a PZ-a, oduzet jedan pvc smotuljak sa sadržajem droge cannabis sativa L. (marihuana) ukupne težine 1,08 grama.
3. Protiv te presude okr. M. F. je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući usvojiti žalbu, ukinuti presudu i vratiti na ponovno suđenje, odnosno, istu preinačiti u smislu žalbenih navoda.
4. Žalba je neosnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih žalitelj pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, žalitelj ponavlja svoju obranu, ističući da je predmetnu drogu posjedovao za svoju djevojku, tada mlt. E. K., koja boluje od iznimno rijetke bolesti, odnosno, poremećaja – Touretteovog sindroma koji se manifestira iznenadnim, jakim tikovima, a upotreba marihuane je jedini djelotvorni lijek za ublažavanje tih tikova, o čemu je tijekom postupka priložio i liječničku dokumentaciju dječjeg psihijatra za mlt. E. K., a žalbi prilaže i vlastoručnu izjavu njene majke J. K. da je „dala odgovornost M. F. da brine i skrbi o E. i štiti ju po cijeni njezinog zdravlja, kad god to ja nisam u mogućnosti“, u kojoj navodi da on govori istinu te kojoj prilaže i presliku njene osobne iskaznice. Predlaže da se njegovo posjedovanje navedene droge marihuane smatra posjedovanjem u medicinske svrhe te da se on oslobodi od optužbe, a što je sve predlagao i u prvostupanjskom postupku.
7. Međutim, suprotno žalbenim navodima, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje i to nakon što je prethodno izveo potrebne dokaze koje je prihvatio i pravilno ocijenio.
8. Naime, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud opravdano, na temelju obrane samog okrivljenika u kojoj je priznao odlučnu činjenicu koja čine biće prekršaja iz čl. 54. st. 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, a to je posjedovanje droge, kao i iskaza svjedoka A. M., policijskog službenika koji je zatekao okrivljenika u posjedovanju droge marihuane, koji iskaz je prihvaćen kao vjerodostojan i neposredno uvjerljiv i u kojem nije bilo kontradiktornosti niti nelogičnosti, imao dovoljno osnova za zaključak da je okrivljenik, samim činom posjedovanja droge predmetne zgode, ostvario zakonsko obilježje navedenog prekršaja. Sve provedene dokaze je prvostupanjski sud, sukladno odredbi čl. 88. st. 2. PZ-a, slobodno cijenio, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, te je na temelju tako provedenog dokaznog postupka izveo pravilan i nedvojben zaključak o krivnji na strani žalitelja. Odluku o krivnji prvostupanjski sud je valjano, detaljno i argumentirano obrazložio, te dao o svemu prihvatljive razloge, koje prihvaća i ovaj sud.
9. Neosnovan je navod žalbe u kojem okrivljenik ističe (jednako kao i u obrani) da se njegov čin posjedovanja marihuane na festivalu „Ultra“ u Splitu, za mlt. E. K. koja je bila s njim i koja ima poremećaj Touretteovog sindroma zbog kojeg ima iznenadne napadaje ili jake tikove koje ne može kontrolirati, ali ih može ublažiti konzumiranjem marihuane, treba „priznati pod posjedovanjem u medicinske svrhe“, zbog čega ga treba osloboditi od optužbe. Naime, navedena okolnost nije zakonska pretpostavka za isključenje primjene čl. 54. st. 3. u vezi sa st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, budući da čl. 3. st. 1. istoga Zakona propisuje da je moguće, između ostaloga, posjedovanje droge u medicinske svrhe, ali samo pod određenim uvjetima propisanim tim Zakonom. Naime, posebni uvjeti posjedovanja droge na zakonit način, regulirani su u Glavi II., t. 3., u čl. 17. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (posjedovanje radi dresure životinja za otkrivanje droge), čl. 18. i čl. 19. istog Zakona, (poduzimanje mjera određenih kategorija osoba radi suzbijanja droge kod djece i mladeži), dok je odredbama u istoj Glavi pod t. 4., reguliran promet droga i posjedovanje droga prilikom prelaska državne granice. Čl. 18. koji propisuje posebnu kategoriju osoba koje mogu pod točno određenim uvjetnima posjedovati drogu, glasi:
„Članak 18.
(1) Osim u slučajevima iz članka 17. ovoga Zakona, drogu mogu posjedovati: a) zdravstvene ustanove u svrhu obavljanja svoje djelatnosti,
b) veterinarske ustanove u svrhu obavljanja svoje djelatnosti,
c) doktori medicine i doktori dentalne medicine kao sastojak lijeka u količini nužnoj za pružanje neposredne medicinske pomoći,
d) punoljetni bolesnici te roditelji, odnosno skrbnici maloljetnih bolesnika, kao sastojak lijeka u količini koju odredi liječnik,
e) doktori veterinarske medicine kao sastojak veterinarskog lijeka radi pružanja neposredne veterinarske pomoći,
f) zapovjednici brodova i zrakoplova kao sastojak lijeka u količini nužno potrebnoj za brodsku ljekarnu ili ljekarnu zrakoplova,
g) djelatnici koji provode programe prevencije, liječenja, odvikavanja i smanjenja štete te znanstvenoistraživačke projekte radi praćenja dostupnosti i pojavnosti novih psihoaktivnih tvari u cilju zaštite javnog zdravlja.
(2) Ministar nadležan za zdravstvo propisuje uvjete pod kojima osobe iz stavka 1. točaka a), c), f) i g) ovoga članka mogu posjedovati drogu, a ministar nadležan za poljoprivredu uvjete pod kojima osobe iz stavka 1. točke b) i e) ovoga članka mogu posjedovati drogu.“
10. Iz navedene odredbe je razvidno koje su to fizičke, odnosno, pravne osobe koje mogu posjedovati drogu pod točno određenim uvjetima, time da okrivljenik ne ulazi niti u jednu od tih kategorija. Naime, prvenstveno, okrivljenik prema podacima u spisu nije skrbnik imenovan na zakonom točno propisani način mlt. E. K. (priloženom izjavom majka mlt. E. K. ne može imenovati okrivljenika za skrbnika), a potom, predmetne zgode nije posjedovao sastojak lijeka u količini koju bi odredio liječnik, zbog čega nije ostvaren uvjet iz čl. 18. st. 1.d) na čiju primjenu očito implicira okrivljenik.
10.1. Nadalje, sukladno odredbama čl. 28. do čl. 30.b Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept („Narodne novine“, broj: 86/2013, 90/2013, 102/2014, 107/2015, 72/2016, nastavno: Pravilnik), lijekove koji sadrže aktivnu tvar THC (koja je aktivna tvar marihuane, odnosno, kanabisa), propisuju izabrani doktori medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao pripravke ili preparate u točno određenom obliku i količini, a na temelju preporuka doktora medicine – specijalista (čl. 30.b Pravilnika), tako da je na taj način osigurana dostupnost lijekova na bazi kanabisa pacijentima oboljelima od točno propisanih bolesti: karcinoma, multiple skleroze, određenih najtežih oblika epilepsije i AIDS-a (čl. 30.a Pravilnika):
„Članak 28.
(1) Lijekovi koji sadrže droge uvrštene u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga mogu se propisivati samo ako je njihova uporaba prijeko potrebna.
(2) Lijekove koji sadrže droge za liječenje ovisnosti o drogama mogu propisivati samo ovlaštene osobe koje imaju ugovor sa Zavodom.
Članak 29.
(1) Lijekovi koji sadrže droge, mogu se propisivati na poseban recept u količini potrebnoj za liječenje do najviše 30 dana.
Ukupna količina propisane droge za 30 dana liječenja ne smije biti veća od:
1. 0,6 g buprenorfina,
2. 6,0 g morfina,
3. 15,0 g pentazocina,
4. 7,5 g kodeina,
5. 1,0 g fentanila,
6. 2,4 g metadona,
7. 15 g oksikodona,
8. 18,1 g tapentadola.
(2) Količinu lijeka koji sadrži droge i koristi se za liječenje ovisnosti o drogama a koja se može propisati na jedan recept odredit će svojim aktima Zavod. Članak 30.
(1) Lijekovi koji sadrže droge i psihotropne tvari, osim psihotropnih tvari iz Popisa u Prilogu III. ovoga Pravilnika propisuju se na poseban recept i čuvaju se zaključani u posebnim ormarima u sef izvedbi.
(2) Poseban recept na kojeg se propisuju lijekovi koji sadrže droge i psihotropne tvari, osim psihotropnih tvari iz Popisa u Prilogu III. ovoga Pravilnika i propisuje se osiguranim osobama Zavoda piše se u duplikatu.
(3) Kopija posebnog recepta iz stavka 2. ovoga članka, za osigurane osobe Zavoda zadržava se u evidenciji ljekarne i upisuje u očevidnik droga.
Članak 30.a
Lijekovi koji sadrže THC, dronabinol i nabilon mogu se propisivati za ublažavanje tegoba kod multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a.
Članak 30.b
(1) Doktori medicine iz članka 8. stavka 4. ovoga Pravilnika obvezni su na recept za magistralni pripravak propisati:
- količinu THC-a za pojedinačnu dozu,
- vrstu biljne droge i biljnog pripravka iz kojeg će se izraditi magistralni pripravak,
- broj pojedinačnih doza,
- ljekoviti oblik,
- doziranje i način uporabe.
(2) Lijekovi koji sadrže THC mogu se propisivati na recept u količini potrebnoj za liječenje do najviše 30 dana.
(3) Ukupna količina propisanog THC-a za 30 dana liječenja ne smije biti veća od 7,5 g.“
11. Stoga, po stavu ovog suda, neosnovano okrivljenik pokušava dostavljenom medicinskom dokumentacijom u spisu (dostavljenom uz elektronički podnesak od 26. studenog 2019. te uz pisanu obranu od 26. siječnja 2021.), iz koje je razvidno da mlt. E. K. ima poremećaj Touretteovog sindroma te da iz nalaza i mišljenja Klinike za dječje bolesti Zagreb, Klinike za pedijatriju, Poliklinike za dječju i adolescentnu psihijatriju od 7. kolovoza 2018. proizlazi preporuka da „joj se omogući upotreba preparata kanabisa u medicinske svrhe“, opravdati i ozakoniti svoju protupravnu radnju posjedovanja droge marihuane kao lijeka za mlt. E. K.
12. Slijedom iznesenog, po ocjeni ovog suda, navodi žalbe, u kojima žalitelj ne navodi nove činjenice i ne predlaže nove dokaze, u smislu odredbe čl. 193. st. 5. PZ- a, ne dovode u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku.
13. Iako okrivljenik u žalbi ne navodi da pobija presudu zbog izrečene novčane kazne, sama žalba podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prava, na temelju odredbe čl. 202. st. 5. PZ-a, sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, dakle, izrečenoj novčanoj kazni. Stoga, razmotrivši odluku o kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. PZ-a, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je žalitelju za počinjeni prekršaj za koji je propisana novčana kazna u najmanjem iznosu od 5.000,00 kuna do najviše 50.000,00 kuna, izrečena novčana kazna u iznosu znatno ispod posebno propisanog minimuma novčane kazne za navedeni prekršaj pa izrečena novčana kazna predstavlja iznimno ublaženu novčanu kaznu, iz čega je evidentno da je prvostupanjski sud i više nego dovoljno uzeo u obzir olakotne okolnosti na strani žalitelja. Pravilno je prvostupanjski sud uračunao u izrečenu novčanu kaznu vrijeme oduzimanja slobode okrivljenika pa mu je ostalo za platiti 700,00 kuna novčane kazne te je okrivljeniku ukazano i na pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne.
14. Nadalje, razmotrivši odluku o izrečenoj mjeri oduzimanja predmeta, na temelju čl. 202. st. 5. PZ-a, ovaj sud smatra da je ista na zakonu osnovana, sukladno čl. 76.a st. 3. PZ-a, budući da se radi o predmetima čije posjedovanje je zakonom zabranjeno.
15. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c PZ-a, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, s obzirom na složenost i trajanje postupka.
16. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 23. ožujka 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
