P-1491/2018

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Ex.Vojarna Sv. Križ, Dračevac,

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u S., po sucu tog suda Ljiljani Mustapić, u pravnoj stvari tužitelja R. K., L., OIB…, zastupana po punomoćniku Ž. M., protiv tuženika HEP ELEKTRA d.o.o., OIB:.., zastupan po punomoćniku J.Š. odvj u S., radi služnosti, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 7.veljače 2022. god., u presudom donesenom i objavljenom dana 22. ožujka 2022.godine,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženom HEP ELEKTRA d.o.o. isplatiti tužiteljici R. K., L. na ime imovinske i neimovinske štete,iznos od 50.000,00 kuna sa zateznom kamatom po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište, na tekući račun otvoren kod Hrvatske poštanske banke, IBAN:HR…, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, za 5 postotnih poena, tekućom od podnošenja tužbe, pa sve do isplate i naknaditi prouzročeni parnični trošak. Sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe putem Financijske agencije, skraćeno FINA.

2. Nalaže se tuženom HEP ELEKTRA d.o.o. uspostaviti teh. ispravnu mrežu i omogućiti besplatan trofazni priključak kao udovici poginulog hrvatskog branitelja, na način da se sprovede podzemni kabel od el. stupa do objekta na navedenoj adresi i vanjsko digitalno dvotarifno brojilo te da se sklopi ugovor bez prisilnog propisa o isporuci električne energije, sa obaveznom prenaponskom zaštitom.

3. Nalaže se tuženom HEP ELEKTRA d.o.o. ukloniti svu svoju el. mrežu i kablove koji bez prava puta ometaju privatne posjede i spriječavaju gradnji i slobodno kretanje po privatnom posjedu.

4. Nalaže se tuženom HEP ELEKTRA d.o.o. ukloniti zastarjelu trafostanicu sa privatnog posjeda, koja ometa redovan tijek života i ugrožava zdravlje ljudi općeopasnim el. pražnjenjima i strujnim oscilacijama. "

II Dužan je tužitelj u roku 15 dana naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 3.125,00 kn.

Obrazloženje

U tužbi tužitelj navodi kako tuženi nikada nije sklopio ugovornu obvezu o isporuci el. energije, poziva se na svoj Pravilnik i Zakone, protivno čl.2 ZPP-a i primjeni prisilnih propisa, ne suzdržava se od stvaranja nepotrebnih troškova, bavi se obijesnim parničenjem, krivotvorenjem službenih isprava, kažnjivo prema čl.279 KZ- a, ovjerom neistinitog sadržaja, kažnjivo prema čl.281 KZ-a, ima oštećenu el. instalaciju koju ne održava, kažnjivo prema čl.216 KZ-a, koristi privatne posjede za distribuciju el. energije, protivno Zakonu o privatnom vlasništvu i drugim pravnim stvarima, tako je neovlašteno i protivno Zakonu o zaštiti osobnih podataka , koristio osobne podatke tužiteljice koje je pribavio na nezakonit način, a i u svrhu obijesnog parničenja i da bi tuženoj nanio materijalnu nematerijalnu štetu, a sebi pribavio nezakonitu imovinsku korist na sljedeći način. Tuženi je dana 11. lilpnja 2016 protiv tužiteljice na nezakonit način pribavio njezine podatke i podnio Ovršni prijedlog putem Javnog bilježnika, što je tužiteljici izazvalo nepotrebne troškove oko dokazivanja nedužnosti, pisanja prigovora, odlaska na rasprave i donesena je Presuda pod Poslovnim brojem Povrv-1917/16 u kojoj je tužbeni zahtjev neosnovan. Tuženi, iako je dana 12. svibnja 2017 izgubio spor prema presudi pod Poslovnim brojem Povrv-1917/16 putem javnog bilježnika sa zaduženjem kojega je izgubio u prethodnom sporu i promašenom pasivnom legitimacijom, neopravdano potražuje iznose na ime neisporučene el. energije, bez ugovora i sa tzv. vjerodostojnom ispravom u kojoj prikazuje prethodne stavke koje je već utužio. Tuženi je spor izgubio i u drugoj presudi pod poslovnim brojem Povrv-1967/17. Iako je tuženi izgubio dva spora, jedan pod poslovnim brojem:Povrv-1917/16 i drugi pod poslovnim brojem Povrv-1967/17, tuženi sa istim potraživanjima iz prethodnih sporova koje je izgubio, podnosi i treći tužbeni zahtjev pod poslovnim brojem Povrv-493/2019, obijesno se parniči sa krivotvorenim podacima koje je pribavio na nezakonit način i na temelju neispravne el. instalacije, odbijanja sklapanja ugovora sa tužiteljicom pod ne diskriminirajućim uvjetima i prema ZOO-u, i dalje tužiteljici svjesno nanosi troškove, a i da bi sebi pribavio protuzakonitu imovinsku dobit. Obzirom da je nedvojbeno dokazano objesno parničenje od strane HEP ELEKTRA d.o.o., povreda prava privatnosti upotrebom osobnih podataka tužiteljice bez ugovorne obveze i njene privole, vrlo jasno je i uznemiravanje tužiteljice i izazvani su nepotrebni parnični troškovi, gubljenje vremena, što stranke koja izgubi spor, je dužna nadoknaditi protustranki. Kako objekt na navedenoj adresi koristi vlasiti izvor el. napajanja putem solarnog sustava, a tuženi bez odobrenja i prava puta ometa privatne posjede svojim samonosivim kablovima, napajajući tako okolna sela i ometajući gradnju privatne garaže, tako i kabel tuženog struže po krovu konobe i opasnost je od el. udara ili samozapaljenja, a tužiteljici direktor S. K. ne želi isporučiti ispravan el. priključak i sklopiti sa njom ugovornu obvezu. Predlaže se tuženoj da neometano omogući pristup tehnički ispravnoj el. mreži sa prenaponskom zaštitom, da sa tužiteljicom sklopi ugovornu obvezu pod nediskriminirajućim uvjetima i bez upotrebe prisilnih propisa, da tužiteljici o svom trošku, kao udovici poginulog hrvatskog branitelja mogući besplatan podzemni priključak sa prenaponskom zaštitom, da na objekt na navedenoj adresi sa vanjske strane ugradi dvotarifno digitalno kontrolno brojilo koje će mjeriti i jalovu struju, da sa svih objekata i prostora koji su privatno vlasništvo, ukloni el. mrežu koja napaja srpsko selo S. te da postavi el. stupove sukladno propisima. Stoga predlaže donošenje presude kao u izreci.

U odgovoru na tužbu tuženik se protivi svim navodima iz tužbe tužitelja jer iz istih ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva.Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Tuženik ne vrši radnje obustave i spajanja na mrežu korisnika, već je to u isključivoj nadležnosti operatora sustava, u ovom slučaju HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., a koji nije istovjetan s tuženikom.

Naime, temeljem odredbi Zakona - člankom 47. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električnom energijom, koji je na snazi od 3. listopada 2015. godine, propisan je kao krajnji rok za izdvajanje djelatnosti opskrbe - 31. prosinca 2016. godine, kao i način razdvajanja dviju djelatnosti - statusna promjena podjele društva odvajanjem. HEP Elektra preuzima poslove planiranja i nabave električne energije za kupce u okviru univerzalne i zajamčene opskrbe te poslove prodaje električne energije krajnjim kupcima (obračun, fakturiranje i naplata), dok je opskrba električnom energijom, očitanje brojila, isključenje i ponovno uključenje isključivo u nadležnosti HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Nadalje, sukladno Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (NN104/20) čl.3.st.2. t.13. korištenje mreže je usluga operatora sustava korisniku mreže kojom se omogućuje prijenos električne energije prijenosnom mrežom i/ili distribucija električne energije distribucijskom mrežom te korištenje usluga sustava.

Tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Tužitelj je kontradiktoran u činjenicama koje navodi u tužbi. Naime, istovremeno tvrdi da nije vlasnik nekretnine na adresi L., a potražuje naknadu štete

za postavljanje kablova preko iste. Dakle, tužitelj nema aktivnu legitimaciju za podnošenje ove tužbe pa se predlaže naslovnom sudu odbiti tužbeni zahtjev. Iz sadržaja tužbe proizlazi da tužitelj potražuje od tuženika naknadu štete u vidu imovinske i neimovinske štete. Tužitelj ničim nije dokazao štetnu radnju tuženika niti je u tužbi odredio dan kada je štetna radnja nastala iako bi se iz sadržaja tužbe dalo zaključiti da je radnja postavljanja kablova izvršena prije više od 3 odn. 5 godina od dana podnošenja tužbe pa tuženik ističe prigovor zastare potraživanja.

Nadalje, tužitelj ničim nije dokazao kako je došao do iznosa imovinske i neimovinske štete . Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15) čl. 108. Postavljanje vodova i drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih,vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini bez pristanka njezina vlasnika moguće u interesu Republike Hrvatske na temelju zakonskih odredaba koje uređuju nepotpuno izvlaštenje, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju služnosti vodova i drugih uređaja odlukom suda, ako zakon ne odredi drukčije te sukladno navedenoj odredbi ne postoji štetna radnja.

Tužiteljica je osporila očitovanje tuženika u odgovoru na tužbu i priložila dokaze da je tužiteljica vlasnica utužene nekretnine, te smatra da tuženik je uznemirava u korištenju.

Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao cjelokupnu pisanu dokumentaciju koja prileži spisu, odustao od izvođenja daljnjih dokaza kao suvišnih Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske imovinske štete koju temelji na tvrdnji da tuženik uznemirava tužiteljicu u korištenju nekretnine.

Zakon o obveznim odnosima (N.N.br.35/05 i 41/08 u daljnjem tekstu ZOO) propisuje u odredbi čl.1045 st.1. da je onaj koji drugom prouzroči štetu dužan naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok u odredbi čl.1045 propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Nadalje, je u odredbama čl.1085 ZOO-a, propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala (st.1) ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu (st.2 kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (st.3) Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtjeva, a okolnost danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja (st.4).

Člankom 229 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stavak 1 (NN br. 91/96 dalje ZV ) određeno je da stvarna služnost osniva na temelju zakona, dosjelošću, ako posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj tuženik, a vlasnik poslužne nekretnine nije se protivio na istovjetan način su stjecanje.

Prema odredbi čl.242 ZV-a svaka služnost mora imati razumnu svrhu, svrha stvarnih služnosti je bolje i korisnije gospodarenje nekretninom kada prestane svrha postojanja kao jedan od temeljnih obilježja na kojima počiva služnost kao ograničeno stvarno pravo dolazi do prestanka služnosti.

U tom smislu za svaki pojedini slučaj valja cijeniti svrhu osnovane služnosti prema njenoj vrsti, obujmu koristi koju predstavlja za povlasnu nekretninu u odnosu na opterećenje koje predstavlja za poslužnu nekretninu, posebnost i namjene povlasne i poslužne nekretnine, a sve posebno prema načinu na koji je predmetna služnost osnovana.

Pregledom vlasničkog lista za utuženu nekretninu utvrđeno je da tužitelj nije vlasnik, stoga tužitelj nema aktivnu legitimaciju za podnošenje ove tužbe. Iz sadržaja tužbe proizlazi da tužitelj potražuje od tuženika naknadu štete u vidu imovinske i neimovinske štete. Tužitelj ničim nije dokazao štetnu radnju tuženika niti je u tužbi odredio kada je štetna radnja nastala, za zaključiti je radnja postavljanja kablova izvršena je prije više godina od dana podnošenja tužbe, tužitelj ničim nije dokazao iznos imovinske i neimovinske štete (čl.219 ZPP-a ).

Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15) čl.108 Postavljanje vodova i drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini bez pristanka njezina vlasnika moguće u interesu Republike Hrvatske na temelju zakonskih odredaba koje uređuju nepotpuno izvlaštenje, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju služnosti vodova i drugih uređaja odlukom suda, ako zakon ne odredi drukčije te sukladno navedenoj odredbi ne postoji štetna radnja.

Tuženik ne vrši radnje obustave i spajanja na mrežu korisnika, već je to u isključivoj nadležnosti operatora sustava, HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., a koji nije istovjetan s tuženikom. Temeljem odredbi zakona-člankom 47 st.2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električnom energijom, koji je na snazi od 3 listopada 2015 godine, propisan je kao krajnji rok za izdvajanje djelatnosti opskrbe 31. prosinca 2016 godine, kao i način razdvajanja dviju djelatnosti-statusna promjena podjele društva odvajanjem HEP Elektra preuzima poslove planiranja i nabave električne energije za kupce u okviru univerzalne i zajamčene opskrbe te poslove prodaj električne energije krajnjim kupcima (Obračun, fakturiranje i naplata), dok je opskrba elekričnom energijom, očitanje brojila, isključenje i ponovno uključenje isključivo u nadležnosti HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Sukladno Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (NN 104/20) čl.3 st.2 i t.13. korištenje mreže je usluga operatora sustava korisnika mreže kojom se omogućuje prijenos elekrične energije prijenosnom mrežom i/ili distribucija električne energije distribucijskom mrežom te korištenje usluga sustava. Stoga je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

Stoga je odlučeno kao u izreci. pozivom na odredbu čl.1045 i 1085 ZOO-a Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1. pa je tuženiku priznat trošak sastav odgovora na tužbu i pristupa na dva ročišta po 500,00 kn, zastupanja na jednom ročištu 1.000,00 kn uvećano za PDV-e iznosi 3.125,00 kn. U Splitu, dana 22. ožujka 2022 g.

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu na Županijski sud putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u tri primjerka.Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.