REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1265/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja V. I. d.o.o. u stečaju, iz K., OIB ... , zastupanog po stečajnom upravitelju M. M., II-tužitelja Š. M. iz Z., OIB ... , zastupanog po punomoćniku D. J. odvjetniku u Z. i III-tužitelja A. (A.) M. iz K., OIB ... , zastupanog po punomoćniku D. J. odvjetniku u Z., protiv I-tužene A. D. iz Z., OIB ... i II-tužene M. S. R. iz Z., OIB ... , zastupane po punomoćnici S. R. odvjetnici u Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu I i II tuženica za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1135/2020-2 od 6. prosinca 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp- 53/2019-58 od 26. kolovoza 2020., u sjednici održanoj 22. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1135/2020-2 od 6. prosinca 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-53/2019-58 od 26. kolovoza 2020., I i II tužene podnijele su prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:

1. Da li su pasivno legitimirane tuženice u parnici radi smetanja posjeda u situaciji kada iste nisu odobrile čin smetanja te su se ujedno ogradile od takvog čina?

2. Da li činjenica promjene vlasništva nekretnine u odnosu na koju se traži posjedovna zaštita predstavlja promjenjivu okolnost radi koje više nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite, kako onog dijela koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, tako i onog dijela koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće?

3. Da li osoba koja koristi dio tuđe nekretnine radi prolaza i prijevoza kako bi došla do svoje nekretnine, a pri tome ne drži taj dio nekretnine u faktičnom posjedu, može tom radnjom steći posjed stvari (dio nekretnine) ili posjed prava služnosti prolaza i prijevoza?

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.

2.1. Pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 1, nije važno za odluku u sporu. Ovo stoga što nižestupanjski sudovi nisu utvrdili da bi predmetni čin smetanja bio poduzet bez odobrenja tuženica, već čak štoviše utvrdili su da je predmetni čin smetanja izvršen u korist tuženica.

2.2. Pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 2 po svojoj prirodi nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a niti za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što odgovor na to pitanje ovisi o posebnim okolnostima svakog konkretnog slučaja.

2.3. Pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 3 nije važno za odluku u ovom sporu. Naime, nižestupanjski sudovi nisu utvrdili da su tužitelji sporni dio predmetne nekretnine koristili isključivo za prolaz i prijevoz (kako to sadržajem prijedloga za dopuštenje revizije sugeriraju I i II tužene).

3. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi čl. 387. st. 5. ZPP, a sve u vezi sa čl. 400. st. 3. ZPP, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 22. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.