REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 392/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. B. iz S., OIB …, koga zastupa punomoćnik H. B., odvjetnik u Z., protiv tuženika A. B. d.d. Z., OIB …, koga zastupa punomoćnik L. J., odvjetnik u Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-616/21-2 od 22. rujna 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-5712/2019-22 od 10. lipnja 2021., u sjednici održanoj 22. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-616/21-2 od 22. rujna 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-5712/2019-22 od 10. lipnja 2021. kojom je tužbeni zahtjev prihvaćen.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je postavio više pravnih pitanja za koja navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da pravna pitanja naznačena u prijedlogu nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Ovo stoga što u odnosu na prvo pitanje (koje se odnosi na čl. 96. Zakona o zaštiti potrošača i izvođenje dokaza na okolnost pojedinačnog pregovaranja o načinu promjene kamatne stope), drugo pitanje (koje se odnosi na prekid zastare podnošenjem tužbe za zaštitu kolektivnih interesa) i treće pitanje (koje se odnosi na kamatnu stopu i isplatu razlike kamata) pobijana presuda ne odstupa od ustaljene prakse revijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovoga suda broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018. i Rev-3142/18-2 od 19. ožujka 2019. idr., a nije riječ o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.
6. Četvrtim pitanjem koje se odnosi na poštenje stjecatelja, a vezano za opseg vraćanja iznosa primljenih na temelju ništetne odredbe, tuženik zapravo problematizira početak tijeka zakonskih zateznih kamata. Ni to pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer pobijana odluka ne odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojoj su banke dužne vratiti stečeno zajedno s kamatama od dana stjecanja (tako i u odluci revizijskog suda broj Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018.).
7. Slijedom izloženog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, pa je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 22. ožujka 2022.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil, v.r.