Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Poreču - Parenzo
Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo
Posl. br. 30 Ovr-258/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo, po sucu toga suda Sanji Oroz kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja: 1. D.F.W. , iz Nj. . 78 i 2. C.F.K., iz NJ, oboje zastupani po punomoćnicima odvjetnicima OD BMWC, protiv protivnice osiguranja N:D. iz T.B., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere, izvan ročišta, 21. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
I Radi osiguranja stvari iz ostavine, određuje se privremena mjera protivnici osiguranja i to na način da joj se zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnine upisane u zemljišnim knjigama ovog suda k.o…, k.č.br.., do pravomoćnog dovršetka ostavinskog postupka posl. br. O-122/2021.
II Zabilježbu zabrane iz t. I ovog rješenja u zemljišnim knjigama provest će zemljišnoknjižni odjel ovog suda.
Obrazloženje
Predlagatelji osiguranja su sudu podnijeli tužbu koja je kod ovog suda zaprimljena pod posl. br. 30 P-213/2022. U tužbi tvrde da je za vrijeme trajanja braka protivnice osiguranja i pok. A.F.T. stečena nekretnina opisana u izreci ovog rješenja, pa da ista predstavlja bračnu stečevinu protivnice osiguranja i pok. A.F.T., međutim kao vlasnica predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama da dolazi upisana samo protivnica osiguranja. Iza pokojnog A.F.R. da je pokrenut ostavinski postupak posl. br. O-122/2021, a ovdje predlagatelji osiguranja da su upućeni rješenjem da kao zakonski nasljednici u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrenu parnicu protiv ovdje protivnice osiguranja radi utvrđenja sastava ostavine. Predlagatelji osiguranja da su u ostavinskom postupku zatražili da se u ostavinu uvrsti i imovina koja čini bračnu stečevinu pok. A.f.T., ali o tom njihovom prijedlogu protivnica osiguranja da se nije očitovala. Okolnost da pok A.F.T.nije upisan kao vlasnik nekretnine navedene u izreci ovog rješenja u zemljišnim knjigama, da nije od utjecaja na veličinu suvlasničkih dijelova bračnih drugova u bračnoj stečevini i da je neosnovano tvrditi tijekom ostavinskog postupka da nije imao u vlasništvu nikakve nekretnine u Republici Hrvatskoj. Svrha bračne stečevine u smislu odredbe čl. 36. ObZ jest da bračni drugovi tijekom trajanja braka stječu imovinu ne samo radom za vrijeme trajanja brakom, već i da postoji zajednička suglasnost da se radi o bračnoj stečevini. U konkretnom slučaju ova svijest da je vidljiva iz volje protivnice osiguranja i pok. A.F.T: da zajedno sudjeluju u izgradnji i uređenju kuće na nekretnini opisanoj u izreci ovog rješenja, kao i iz same činjenice zajedničkog života na adresi nekretnine u Taru, pa da stoga postoji izričiti sporazum, odobravanje i znanje obaju bračnih drugova o predmetu kupoprodaje i njegovoj svrsi, pa da je nedvojbeno da se radi o bračnoj stečevini u čijem vlasništvu oba bračna druga sudjeluju u jednakim udjelima. Protivnica osiguranja da odbija bilo kakav osobni kontakt i komunikaciju s predlagateljima osiguranja, da je odbila ustupiti bilo kakve informacije o smrti, pogrebu i osobnim predmetnima ostavitelja koji bi bili od emotivne vrijednosti za predlagatelje osiguranja, te da se protivi želji predlagatelja osiguranja da posjete dom u kojem je njihov otac boravio, pa da im time uskraćuje moralno pravo da se dostojanstveno oproste od oca. Slijedom navedenog, predlažu sudu donošenje privremene mjere sadržaja kao u izreci ovog rješenja, a kako su osobni odnosi među strankama narušeni da je opravdano očekivati da bi protivnica osiguranja daljnjim radnjama i raspolaganjima mogla spriječiti ili otežati ostvarivanje prava protivnika osiguranja u vezi s predmetnom nekretninom.
Rješenjem ovog suda posl. br. 30 P-312/2022-2 od 16. ožujka 2022. određeno je da će se odvojeno raspravljati o prijedlogu tužitelja (ovdje predlagatelja osiguranja) radi određivanja privremene mjere, te je formiran spis ovog predmeta.
Prijedlog predlagatelja osiguranja je osnovan.
Prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, sud će na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom, ako stranka učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (čl. 202. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019)).
Odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020 – dalje OZ) propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako su ispunjene slijedeće pretpostavke: ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Ipak, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 346. st. 1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344.st. 2. u vezi s čl. 346. st. 2. OZ-a). Smatra se da opasnost iz čl. 346. st. 1. OZ-a postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (čl. 346. st. 2 u vezi s čl. 344. st. 3. OZ-a). Podnošenjem tužbe u predmetu posl. br. 30 P-213/2022 radi utvrđenja prava vlasništva da je nekretnina opisana u izreci ovog rješenja bračna stečevina sada pok. A.F.T. i ovdje protivnice osiguranja, pa da su isti suvlasnici na jednake dijelove, predlagatelji osiguranja su učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivnici osiguranja u onoj mjeri koja je dostatna da bi se odredila privremena mjera, a sukladno prvoj pretpostavci za određivanje privremene mjere iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a.
Predlagatelji osiguranja u svom prijedlogu navode okolnosti za koje tvrde da upućuju na to da bi protivnica osiguranja mogla spriječiti ili otežati ostvarivanje prava predlagatelja osiguranja na nekretnini koja je predmetom ovog postupka, te parničnog postupka posl. br. P-213/2021, a koja prema njima čini dio ostavine pok. A.F.T.. Stajalište je suda da je odbijanje komunikacije s predlagateljima osiguranja i pasivan stav protivnice osiguranja u ostavinskom postupku koji se vodi pod posl. br. O-122/2021, na koji ukazuju predlagatelji osiguranja u svojoj tužbi, a tako je utvrđeno i čitanjem spisa predmeta posl. br. O-122/2021, doista okolnost koja na to upućuje, a posebno kada se ima u vidu da predlagatelji osiguranja prebivaju u inozemstvu i da je riječ o nekretnini koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, pa da bi se njihova tražbina zapravo trebala ostvariti u inozemstvu u odnosu na mjesto njihovog prebivališta, čime se smatra da postoji opasnost iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a, odnosno postoji predmnijeva da bi protivnica osiguranja bez određivanja privremen mjere mogla otežati ostvarenje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja (koja se odnosi na ostvarenju prava iz ostavine ostavitelja pok. A.F.T., a vezano za predmetnu nekretninu, budući su isti njegovi zakonski nasljednici), time što bi promijenila postojeće stanje stvari, odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
Pretpostavke opasnosti iz odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a predstavljaju subjektivnu opasnost, dakle, opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnica osiguranja mogla spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, time što bi predmetnu nekretninu mogla otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, te time promijeniti postojeće stanje stvari, tj. da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti predlagateljima osiguranja, a u konkretnom slučaju ta subjektivna opasnost u vidu mogućnosti otuđenja nekretnine doista postoji u okolnostima kada je protivnica osiguranja u zemljišne knjige upisana kao samovlasnica iste.
Slijedom navedenog, ispunjene su pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, te je riješeno kao u izreci.
U Poreču, 21. ožujka 2022.
S u d a c:
Sanja Oroz, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 (osam) dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.
Dna:
1. Predlagatelji osiguranja p.p.
2. Protivnica osiguranja,
3. Zemljišno knjižni odjel Poreč.
