Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 33 Gž-12/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. B. iz Z., …, OIB…, kojeg zastupa punomoćnik M. M., odvjetnik iz Z., protiv tuženika 1/D. M. N.-A. iz R. G., …, T., OIB… i 2/R. N. iz Z., …, OIB…, kojeg zastupa punomoćnik T. V., odvjetnik iz Z., radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ps-27/2019-80 od 13. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 21. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-27/2019-80 od 13. srpnja 2021.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu citiranom u izreci odlučeno je:

„ I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

Zamjenjuje se Ugovor o najmu stana sljedećeg sadržaja:

UGOVOR O NAJMU STANA

sa zaštićenom najamninom

Članak 1.

Najmodavci D. M. N. - A., …, T., OIB… i R. N., …, Z., OIB… i najmoprimac M. B., Z., …, OIB…, ovim ugovorom uređuju međusobna prava i obveze u svezi najma stana koji se nalazi u Z., …, prizemlje lijevo, koji se sastoji od četiri sobe, kuhinje, kupaonice, smočnice WC-a i hodnika ukupne površine 89,77 m2.

Stanu pripada uporaba šupe (drvarnice).

Članak 2.

Najmodavci daju u najam stan koji je predmet ovog ugovora u stanju u kojem se stan nalazi na dan sklapanja ovog ugovora.

Najmodavac ima pravo u zgradi koristiti se zajedničkim dijelovima, prostorijama i uređajima kao i zemljištem.

Najmoprimac će stan opisan u članku 1. ovog ugovora koristiti isključivo za stanovanje, a zajedničkim dijelovima i uređajima te zemljištem koje služi za uporabu zgrade samo u skladu s njihovom namjenom.

Članak 3.

Ugovorne strane utvrđuju da najmoprimac ima pravo plaćati zaštićenu najamninu.

Ugovorne strane ugovaraju za stan opisan u članku 1. ovog ugovora najamninu u svoti od 253,26 kn.

Najamnina se plaća mjesečno do 15 u mjesecu na račun najmodavca.

Članak 4.

Osim zaštićene najamnine, najmoprimac je dužan plaćati izravno ovlaštenim nadleštvima sve troškove u svezi stanovanja osim pričuve koju plaćaju najmodavci.

Članak 5.

Tekućim održavanjem stana smatra se krečenje stana, bojanje, održavanje stolarije, popravak ili zamjena uređaja za rolete i svih troškova, instalacije struje u stanu, instalacije vode u stanu, instalacije odvodnje u stanu, TV instalacije, održavanje podova u stanu, sva stakla u stanu, grijača tijela u stanu i sve ostale troškove koji po Zakonu ulaze u troškove redovne uporabe.

Članak 6.

Stan iz čl. 1. ovog ugovora uz najmoprimca će koristiti:

B. Z. iz Z., …, OIB:…, majka najmoprimca kao član obiteljskog domaćinstva.

Članak 7.

Najmodavci daju u najam stan koji je predmet ovog ugovora u stanju u kojem se stan nalazi na dan sklapanja ovog ugovora, bez naročite primopredaje. Sve troškove vezane uz održavanje stana snosi najmoprimac.

Članak 8.

Najmoprimac ne može stan ili dio stana opisanog u članku 1. ovog ugovora dati drugoj osobi u podnajam ili ga iznajmljivati za privremeni smještaj.

Članak 9.

Ovaj ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme.

Članak 10.

Najmoprimac je dužan koristiti se stanom, zajedničkim dijelovima, uređajima i zemljištem zgrade na način da ih čuva od oštećenja.

Najmoprimac ne smije obavljati preinake u stanu, zajedničkim prostorijama i uređajima bez prethodne pismene suglasnosti najmodavca.

Članak 11.

Na prava i obveze ugovornih stranaka koje nisu utvrđene ovim ugovorom primjenjivat će se odredbe Zakona o najmu stanova.

II/ Tuženici su dužni tužitelju naknaditi parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana. "

II/ Nalaže se tužitelju M. B. naknaditi II-tuženiku R. N. parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kuna, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje a tužitelju dosude troškovi žalbe.

3. Tuženici nisu odgovorili na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Postupajući u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Nije ostvarena niti bitna povreda ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11., na koju se opisno ukazuje u žalbi, jer presuda o odlučnim činjenicama sadrži valjane razloge, kako će nastavno biti obrazloženo.

7. U predmetnom postupku prednik tužitelja pok. A. (A.¹) B. pokrenuo je 16. veljače 1998. parnicu protiv prednika tuženih pok. V. N., navodeći da je do stupanja na snagu čl. 33. Zakona o najmu stanova („Narodne novine“ br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, dalje: ZNS) imao položaj nositelja stanarskog prava na dijelu stana u vlasništvu prednika ovdje tuženika, površine 71,36 m2, kojem se obratio radi sklapanja Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom, na koji se zahtjev prednik tuženih oglušio.

8. Tijekom parnice preminuo je V. N., kao i A. B., te je kao tužitelj u parnicu stupio M. B., a na mjesto tuženika Velimira Novaka u parnicu su stupili sadašnji tuženici, sve na temelju čl. 215. st. 1. ZPP.

9. Sporna je i u ovoj žalbenoj fazi aktivna i pasivna legitimacija stranaka.

10. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je:

- da iz sadržaja Rješenja Komiteta za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove općine M.. broj UP/I-05/3-594/4-1986 od 19. prosinca 1986. (listovi 2-3, 21-22 i 93-94 spisa) proizlazi da je istim utvrđeno da je ocu tužitelja pok. A. (A.¹) B. priznat položaj nositelja stanarskog prava na dijelu predmetnog stana (u Z.), …-prizemlje, nakon trajnog iseljenja stanara, njegove majke R. B.; da je nadalje utvrđeno da isti isključivo sam koristi dvije sobe ukupne površine 43 m2, dok sukoristi sa drugim sustanarom kuhinju, kupaonicu, smočnicu, wc i hodnik, ukupne površine 28,36 m2; da je ukupna površina cijelog stana kojeg koriste dva sustanara 92,56 m2; da stanu pripada upotreba šupe za drva; da je predmetni stan vlasništvo Velimira Novaka; da stanar svoj dio stana koristi sa suprugom Z. B. i sinom M. B.; da citirano rješenje zamjenjuje ugovor o korištenju stana sve dok stranke ne zaključe takav ugovor; da je citirano rješenje doneseno temeljem čl. 92. bivšeg Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine" broj 51/85, dalje: ZSO),

- da je otac tužitelja pok. A. B. predniku I i II tuženika pok. V. N. dana 30. travnja 1997. podnio zahtjev-ponudu za sklapanje Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom (listovi 4-6 spisa) glede dijela predmetnog stana na kojem mu je prethodno citiranom odlukom priznato stanarsko pravo, predlažući da se Ugovor o najmu stana kao osobe koje mogu zajedno s najmoprimcem koristiti stan upišu ovdje tužitelj M. B. (sin) i Z. B. (supruga).

- da iz Uvjerenja Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove od 25. lipnja 1999. (listovi 35-36 spisa) proizlazi da roditelji tužitelja pok. A. B. i Z. B. nisu evidentirani kao korisnici u katastru zemljišta na području Grada Z...

- da iz Uredovne potvrde zemljišnoknjižnog odjela ovog suda od 25. lipnja 1999. (list 37 spisa) proizlazi da roditelji tužitelja pok. A. B. i Z. B. nisu evidentirani kao z.k. vlasnici ili korisnici nekretnina na području k.o. G. Z..

11. Odredbom čl. 30. ZNS propisano je, da stupanjem na snagu tog Zakona prestaje stanarsko pravo osobama koje su to pravo stekle prema ranijim propisima, time da te osobe po samom zakonu stječu prava i obveze najmoprimca. Sukladno odredbi čl. 31. st. 1. ZNS, vlasnik i osoba iz čl. 30 ZNS, koja ispunjava uvjete najmoprimca sklapaju, sukladno odredbama ovog Zakona, Ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, time da najmoprimac za to vrijeme ima pravo ugovoriti zaštićenu najamninu, osim u slučaju iz odredbe čl. 31. st. 2 ZNS.

12. Na temelju navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio, da je ocu tužitelja pok. A. (A.¹) B. priznato stanarsko pravo na dijelu spornog stana, u kojem je nesporno i stanovao do svoje smrti, radi čega je imao status sustanara, a prema čl. 30. st. 1. ZNS, u odnosu na dio spornog stana je stekao položaj zaštićenog najmoprimca.

13. Nadalje, nesporno je da je tužitelj, rođen 1986. godine, neprekidno od rođenja zajedno s roditeljima stanuje u spornom stanu, radi čega je na temelju čl. 12. st. 1. Zakona o stambenim odnosima (NN br.. 51/85, 42/86, 22/92 i 70/93, dalje: ZSO) imao status člana obiteljskog domaćinstva ranijeg nositelja stanarskog prava – sustanara, te pravo na upis u ugovor o najmu stana na temelju čl. 37. st. 1. ZNS, a nakon smrti oca, s obzirom na nesporni sporazum s majkom Z. B., na temelju čl. 38. st. 1. ZNS je stekao prava i dužnosti zaštićenog najmoprimca u pogledu dijela stana na kojem je njegov pokojni otac imao taj status.

Člankom 46. st. 1. ZNS-a propisano je da kada se jedan sustanar- zaštićeni najmoprimac, trajno prestane koristiti dijelom stana, da se ostali sustanari - zaštićeni najmoprimci mogu proširiti na ispražnjeni dio stana, samo uz suglasnost najmodavca.

14. Iz sadržaja u spisu priloženog Rješenja Fonda grada Z. za vodoprivredu, promet, stambeno i komunalno gospodarstvo od 20. ožujka 1992. (list 111 spisa) proizlazilo bi da je status sustanara na predmetnom stanu (glede dijela predmetnog stana ukupne korisne površine 27,20 m2) prije stupanja na snagu ZNS-a imao U. L..

15. Tužitelj tijekom postupka ničim nije dokazao tvrdnje da su se njegovi roditelji (kao sunositelji stanarskog prava na dijelu predmetnog stana) nakon smrti sustanara U. L. (za kojeg niti ne navodi datum smrti niti dokazuje činjenicu smrti) na dio stana koji je koristio navedeni raniji sustanar proširili uz suglasnost najmodavca odnosno osobe ili osoba koje su u vrijeme kada je raniji sustanar prestao koristiti predmetni stan bile (su)vlasnici predmetne nekretnine, slijedom čega tužitelj, na kojem leži teret dokaza, nije dokazao da bi prava zaštićenog najmoprimca stekao i na navedenom dijelu predmetnog stana (ukupne korisne površine 27,20 m2), odnosno na cijelom predmetnom stanu, za koji stan bi prema podacima navedenim u Izračunima visine zaštićene najamnine Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva d.o.o. od 13. lipnja 2019. (listovi 108-109 spisa) proizlazilo da je ukupne površine 89,77 m2 (kako je opisano i u ugovornim odredbama konačno postavljenog tužbenog zahtjeva.).

16. Radi toga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda, da tužitelj nije aktivno legitimiran za zahtjev kakav je postavio parnici.

17. Navedene činjenice ne mogu se, suprotno navodima žalbe, dokazati saslušanjem stranaka već je iste trebalo dokazati odgovarajućim ispravama, na koje se tužitelj niti ne poziva; tužitelj tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom nije određeno naveo, kada je došlo do proširenja na sustanarski dio pok. U. L. (odnosno kada je isti preminuo) pa nije jasno, s obzirom na to da se vlasništvo na spornom stanu mijenjalo, niti koji bi najmodavac mogao dati suglasnost za takvo proširenje, kao pretpostavku valjanosti istog u smislu čl. 46. st. 1. ZNS. Tek se u žalbi navodi da je to bilo 2001. godine, ali nove činjenice se, na temelju čl. 352. st. 1. ZPP, ne mogu iznositi u žalbi.

18. Iz utvrđenja u spisu proizlazi, da predmetni stan nije upisan u zemljišnoj knjizi, dok iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige od 02. listopada 2019. (list 117 spisa) proizlazi da je zkčbr. 2.. "Dvorište u …, ukupne površine 154,6 čhv odnosno 556 m2", kao zk. tijelo I u zk.ul.br. 2..¹ k.o. G. Z. uknjiženo kao društveno vlasništvo, dok je stambena zgrada popisni broj 4.. u …, sagrađena na z.k.č.br. 2.. k.o. G. Z. (u kojoj se nesporno nalazi predmetni stan), kao zk. tijelo II, u zk.ul.br. 2.¹ k.o. G. Z. uknjižena kao suvlasništvo trećih osoba i to u korist: P. M. u 4/72 dijela, D. F. Dj. P. X. u 8/72 dijela te B. N. N.¹ u preostalih 60/72 dijela.

Iz priloženog Rješenja o nasljeđivanju prvostupanjskog suda poslovni broj O-6775/99 od 03. svibnja 2000. (listovi 70-71 spisa), donesenom u ostavinskom postupku iza pok. V. N. i pok. V. N.¹ (roditelja I i II tuženika) ne proizlazi da bi dio ostavinske imovine iza pok. V. N. (ranijeg tuženika u ovom predmetu), koji je preminuo 1.veljače 2000. (niti ostavinske imovine iza pok. V. N.¹, preminule 25. lipnja 1999.) predstavljala prava na prethodno opisanoj nekretnini, pa tako niti zaključak da bi pok. V. N. u vrijeme smrti bio (su)vlasnik predmetnog stana.

19. Između stranaka je nesporno da su ovdje tuženici bili suvlasnici navedene nekretnine, ali i da su, za vrijeme dok je postupak u ovom predmetu bio u prekidu,

1/tuženica i 2/tuženik svoje suvlasničke dijelove prodali N. N.¹ B., sklapajući svaki ponaosob s istim ugovore o kupoprodaji suvlasničkog dijela nekretnine dana 6. lipnja 2013.

20. Uvidom u spis predmeta prvostupanjskog suda poslovni broj P-1206/2016 utvrđeno je da je ovdje tužitelj M. B. u navedenom predmetu dana 17. veljače 2016. podnio tužbu protiv ovdje I i II tuženika te N. N.¹ B. (kao III-tuženika u navedenom predmetu), u bitnom navodeći da su sklapanjem pod t. 24. prethodno navedenih Ugovora o kupoprodaji I i II tuženici postupili protivno odredbi čl. 44. ZNS te je predložio donošenje presude kojom se poništavaju prethodno navedeni Ugovori o kupoprodaji, kao i naložiti ovdje I i II tuženicima da s tužiteljem sklope ugovor o kupoprodaji suvlasničkog dijela nekretnine i to glede 1/18 dijela svakog od ovdje I i II tuženika; da je nakon provedenog postupka u navedenom predmetu donesena presuda poslovni broj P-1206/2016-42 od 27. rujna 2018. kojom su u cijelosti odbijeni tužbeni zahtjevi tužitelja; da je povodom žalbe ovdje tužitelja rješenjem Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-1117/2018-2 od 4. studenoga 2019. presuda ovoga suda poslovni broj P-1206/2016-42 od 27. rujna 2018. u cijelosti ukinuta te tužba tužitelja u navedenom predmetu u cijelosti odbačena. Iz obrazloženja prethodno citirane drugostupanjske odluke proizlazi da je ista odluka donesena primjenom odredbe čl. 45. st. 2. ZNS, a temeljem utvrđenja da je ista tužba podnesena izvan Zakonom propisanog subjektivnog roka za podnošenje takove tužbe.

21. Radi toga je, budući da su kao suvlasnici nekretnine upisane u z.k.ul.br. 2..¹ k.o. G. Z., odnosno zgrade u kojoj se nalazi predmetni stan, upisane u zemljišnim knjigama treće osobe, te da ugovori o kupoprodaji od 6. lipnja 2013., kako proizlazi iz ishoda parnice P-1206/2016., proizvode pravne učinke, prvostupanjski sud pravilno zaključio, da tuženici nisu pasivno legitimirani u ovoj parnici.

22. Tužitelj je u postupku koji se pred istim prvostupanjskim sudom vodi pod posl. br. Ps-322/2016. podnio tužbu protiv suvlasnika predmetne nekretnine N. N.¹ B. i X. P. D. F., radi sklapanja ugovora o najmu istog stana.

Spajanjem navedene parnice sa ovom parnicom, u kojoj je isti tužbeni zahtjev postavljen prema drugim osobama, koje nisu vlasnici stana, tužitelj ne bi ni na koji način došao u povoljniju poziciju, jer zahtjev ne može biti osnovan u oba slučaja (osnovanost zahtjeva u odnosu na tuženike naznačene u parnici posl. br. Ps- 322/2016. isključuje mogućnost da je isti osnovan i u odnosu na tuženike u ovoj parnici, koji nesporno nisu suvlasnici, nego prethodni vlasnici u odnosu na N. N.¹ B. i X. P. D. F.).

23. Prvostupanjski je sud, suprotno žalbenim navodima, vodio računa o historijatu odnosa između stranaka te je isti i pravilno utvrdio, a na temelju tako, pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, donio je i zakonitu odluku.

O svemu navedenom dao je i iscrpne, logične i pravno utemeljene razloge, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

24. U skladu s navedenim odlučeno je, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, kao u izreci.

U Zagrebu 21. ožujka 2022.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić, v.r.