Povrv-322/21.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja:

H.r., OIB: …, Z., kojeg zastupa

punomoćnica M. Č., odvjetnica iz Z., protiv tužene: A.

J., OIB: …, P., koju zastupa punomoćnik

M. J., S., radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 7. veljače 2022. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja K. P., odvjetničke vježbenice u O. društvu L. i Č. iz

S. i punomoćnika tužene M. J., odvjetnika iz S., 21. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika A. Š. iz S. pod poslovnim brojem Ovrv-5679/20. od 27. studenog 2020. koji glasi:

"Nalaže se ovršenici A. J., OIB: … isplatiti ovrhovoditelju

H.r., OIB: … novčanu tražbinu na temelju izvatka iz

ovjerovljenih poslovnih knjiga u iznosu od 480,00 kuna zajedno sa zateznim kamatama koje teku na iznos od:

- 80,00 kuna od 22. siječnja 2020.

- 80,00 kuna od 22. veljače 2020.

- 80,00 kuna od 22. ožujka 2020.

- 80,00 kuna od 21. travnja 2020.

- 80,00 kuna od 22. svibnja 2020.

- 80,00 kuna od 20. lipnja 2020.

pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te da mu naknadi ovršni trošak",

odnosno u cijelosti se odbija tužbeni zahtjev.

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 500,00 kuna, dok se za više traženo u iznosu od 500,00 kuna, trošak odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Kod javnog bilježnika A. Š. iz S. je 27. studenog 2020. pod poslovnim brojem Ovrv-5679/20. zaprimljen prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja (u daljnjem tekstu: tužitelja) protiv ovršenice A. J. (u daljnjem tekstu: tužene)

u kojem navodi kako tužena duguje tužitelju na temelju ovjerovljenog izvatka iz poslovnih knjiga iznos od 480,00 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama te kako do dana podnošenja ovršnog prijedloga nije dobrovoljno podmirila svoje dugovanje te predlaže donijeti rješenje o ovrsi s kojim će se tužena obvezati na isplatu utuženog dugovanja te naknaditi tužitelju prouzrokovane troškove postupka.

2. Javni bilježnik A. Š. iz S. je 27. studenog 2020. donio rješenje o ovrsi pod poslovnim brojem Ovrv-5679/20., na koje rješenje je tužena 7. siječnja 2021. izjavila prigovor navodeći kako se istom protivi i pobija ga u cijelosti. Navodi kako joj je potpuno nepoznato na temelju čega tužitelj zahtjeva naplatu iznosa glavnice od 480,00 kuna budući za predmetno potraživanje nema nikakve osnove. Naime, tužena je do sada zaprimila nekoliko opomena od strane tužitelja te se na iste opomene već više puta očitovala, jasno obrazlažući kako je potraživanje tužitelja u cijelosti neosnovano. Prije svega tužena na navedenoj adresi boravi samo povremeno (veći dio vremena provodi na selu u B.). Na predmetnu adresu dolazi povremeno radi održavanja kuće i okućnice, a sve iz razloga što se vlasnici iste nalaze u inozemstvu te vrlo rijetko dolaze u RH. Radi se uglavnom o nezavršenom objektu koji je još u izgradnji, a koja izgradnja traje godinama zbog stalnog nedostatka novčanih sredstava. Interijer objekta nije uređen pa iz tog razloga u istom niti nema kućanskih aparata pa tako ni televizijskog ili radijskog prijamnika. Ono malo vremena što tužena provodi na ovoj adresi (prespava jednu ili dvije noći vikendom), provodi u jednom malom apartmanu koji se sastoji od sobe i čajne kuhinje u kojoj nema nikakvog radijskog ili televizijskog prijamnika, niti bilo kakvog drugog prijamnika. Osim toga tužena u R. H. nije vlasnik nikakvih nekretnina,

niti ima bilo kakvo motorno vozilo, jedno što ima u RH je prebivalište na navedenoj adresi. Stoga je u cijelosti neosnovano potraživanje tužitelja jer tužena nije dužna plaćati tužitelju mjesečnu pristojbu budući da ista u svom vlasništvu i posjedu nema tv prijamnik, odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području RH. Slijedom navedenog ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer je razvidno kako tužena nije dužna tužitelju nikakav iznos novaca, a pogotovo ne iznos od 480,00 kuna. U skladu s iznesenim nespornim činjenicama rješenje o ovrsi je u cijelosti neosnovan. Predlaže usvajanje prigovora.

2.1. U daljnjem tijeku postupka tužena je isticala da joj ništa nije nuđeno na potpis, da nikada nije vidjela kontrolora tužitelja te da je prijava prijamnika iz 2016. krivotvorena. Dakle, tužena je osporila svoj potpis na prijavi prijamnika.

3. Rješenjem ovog suda pod poslovnim brojem Povrv-322/21. od 10. ožujka 2021. stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika A. Š. iz S.

pod poslovnim brojem Ovrv-5679/20. od 27. studenog 2020. u dijelu u kojem je određena ovrha uz ukidanje provedenih radnji, postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvatka iz ovjerovljenih poslovnih knjiga od 20. studenog 2020., odluke o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika broj: 36-705/2019-50801 od 18. lipnja 2019., izvatka iz evidencije pretplatnika, prijave prijamnika, saldokonti kartice, zahtjeva za odjavu prijamnika od 10. prosinca 2017. s potvrdom o primitku od 18. prosinca 2017., dopisa od 15. prosinca 2017. s potvrdom o primitku od 18. listopada 2017., dopisa od 17. listopada 2017., potvrde Zemljišnoknjižnog odjela Split broj ... od 11. svibnja 2021.,

osobne iskaznice broj …, dopisa od 30. listopada 2017., potvrde D.

od 16. listopada 2019.

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Među strankama sporna osnovanost tužbenog zahtjeva.

8. Tužitelj je pravna osoba koja ima status javne osobe čije se ustrojstvo i način rada uređuju Zakonom o Hrvatskoj televiziji i propisima donesenima na temelju istog (članak 1. stavak 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji "Narodne novine" broj: 173/10. i 76/12.), a nije prijeporno ni da je djelatnost tužitelja proizvodnja i emitiranje radijskoga i televizijskog programa. Prema odredbi članka 34. stavak 1. Zakona o Hrvatskoj radio televiziji ("Narodne novine" 137/10. i 76/12.) svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijem radijskog ili audiovizualnog programa na području RH koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavak 3. ovog Zakona. Prema stavku 5. osoba koja ima u vlasništvu ili posjedu prijamnik, a nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, obvezan je HRT-u prijaviti prijamnik najkasnije u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika, a promjenu adrese u roku od 15 dana od dana promjene.

8.1. Nadalje, kako proizlazi iz zakonskih odredbi, Odluku o iznosu radijske i televizijske pretplate, povlasticama i načinu plaćanja donosi Uprava HRT-a, a uz suglasnost Vijeća HRT-a, a u slučaju neplaćanja pretplate HRT može nadležnom sudu predložiti ovrhu na temelju dospjelog neplaćenog računa ili izvatka iz poslovnih knjiga. Dospjeli neplaćeni račun i izvadak iz poslovnih knjiga predstavlja vjerodostojnu ispravu u smislu odredaba članka 28. Ovršnog zakona.

8.2. Odredbom članka 4. Odluke o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika ("Narodne novine" broj: 137/10., 76/12., 78/16., 46/17. i 94/18. – dalje Odluke) propisano je da je obveznik plaćanja mjesečne pristojbe obvezan plaćati mjesečnu pristojbu sve dok prijamnik odnosno obvezu plaćanja mjesečne pristojbe ne odjavi na način utvrđen Odlukom (1.).

Zahtjev za odjavu obveze plaćanja mjesečne pristojbe podnosi se HRT-u na službenom obrascu HRT-a koji je priložen Odluci i čini njezin sastavni dio, neposredno ili putem punomoćnika u pisanom obliku na urudžbeni odjel HRT-a ili putem pošte preporučenom pošiljkom. Potpis obveznika plaćanja mjesečne pristojbe, odnosno potpis punomoćnika plaćanja mjesečne pristojbe koji nije odvjetnik na zahtjevu mora biti vlastoručan. Ako se zahtjev podnosi putem punomoćnika, neovisno o tome je li punomoćnik odvjetnik ili nije, zahtjevu je potrebno priložiti i valjano izdanu punomoć na kojoj je vlastoručni potpis obveznika plaćanja mjesečne pristojbe. HRT može od obveznika plaćanja mjesečne pristojbe tražiti dopunu podataka ako na osnovi dostavljenih podataka ne može provesti odjavu prijamnika (2.).

Zahtjev za odjavu obveze plaćanja mjesečne pristojbe podnosi se isključivo na službenom obrascu HRT-a koji je priložen Odluci i čini njezin sastavni dio. Izjava koja je sadržana u Zahtjevu za odjavu prijamnika odnosno obveze plaćanja mjesečne pristojbe sadržava izjavu obveznika plaćanja mjesečne pristojbe: I. da izjavu daje pod prekršajnom i materijalnom odgovornošću, II. da nema u vlasništvu i/ili posjedu radijski i televizijski prijamnik, odnosno, bilo koji drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području RH koje je pokriveno prijenosnim signalom, odnosno da nema prijamnik u motornom vozilu registriranom na njegovo ime, III. da dopušta HRT-u kao voditelju obrade podataka obveznika plaćanja mjesečne pristojbe provođenje kontrole posjeda prijamnika, IV. da je upoznat s činjenicom da HRT, u slučaju da se utvrdi ako su podaci u zahtjevu odnosno izjavi netočni ima pravo pokrenuti prekršajni postupak na temelju relevantnih odredaba Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i Prekršajnog zakona, V. da je u obvezi u slučaju ponovne nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom, prijaviti HRT-u obvezu plaćanja mjesečne pristojbe najkasnije u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom (3.).

8.3. Prema odredbi članka 34. Zakona o HRT-u svako tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik, odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu (1.).

9. Čitanjem izvatka iz ovjerovljenih poslovnih knjiga od 20. studenog 2020. utvrđeno je da tužitelj javna ustanova ima potraživanje prema A. J. u ukupnom iznosu od 480,00 kuna na ime RTV pristojbe za siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj i lipanj 2020. (broj obveznika plaćanja pristojbe: …).

10. Čitanjem izvatka iz evidencije pretplatnika utvrđeno je da je u istoj A. J. utvrđena obveznikom plaćanja RTV pristojbe sa datumom prijave TV prijamnika 12. travnja 2016., šifra obveznika …, sa statusom: aktivan.

11. Čitanjem prijave prijamnika utvrđeno je utvrđeno je da je prijamnik prijavljen 12. travnja 2016. na ime A. J. kćer S. na adresi P.,

), uz napomenu: "živi u B., Općina T., selo V.".

12. Čitanjem saldokonti kartice utvrđeno je da za obveznika …/J.

A. tužitelj ima ukupno potraživanje u iznosu od 2.392,21 kuna.

13. Čitanjem zahtjeva za odjavu prijamnika od 10. prosinca 2017. s potvrdom o primitku od 18. prosinca 2017. utvrđeno je da je isti podnijela A. J., broj obveznika … iz razloga što ne posjeduje prijamnik.

14. Čitanjem dopisa od 15. prosinca 2017. s potvrdom o primitku od 18. listopada 2017. utvrđeno je da u istom A. J. navodi kako su tužiteljeva potraživanja potpuno neosnovana te ponovno dostavlja tužitelju dopis od 17. listopada 2017. te traži da ju se više ne uznemirava i da joj se ne šalju opomene pred ovrhu.

15. Čitanjem dopisa od 17. listopada 2017. utvrđeno je da se istim A. J.

obraća tužitelju povodom opomena s osnove mjesečne pristojbe za H.. Navela je kako su potraživanja u potpunosti neosnovana, da ne živi na predmetnoj adresi već samo povremeno dolazi, da u objektu nema nikakvi radijski ili televizijski prijamni, niti bilo koji drugi prijamnik.

16. Čitanjem potvrde Zemljišnoknjižnog odjela Split broj …/2021. od 11. svibnja 2021. utvrđeno je da se istom potvrđuje da A. J. supruga M.,

rođena R., kćer S., OIB: … nije upisana kao vlasnik nekretnina na

području nadležnosti ZK odjela S..

17. Čitanjem osobne iskaznice broj …utvrđeno je da je istu izdao MUP

T. 18. veljače 2016. na ime tužene A. J., rođene …, općina prebivališta: T..

18. Čitanjem dopisa od 30. listopada 2017. utvrđeno je da istim tužitelj dostavlja A. J. izjavu o neposjedovanju prijamnika uz napomenu da H. može od obveznika plaćanja tražiti dopunu podataka ukoliko na osnovi dostavljenih podataka ne može provesti odjavu prijamnika.

19. Čitanjem potvrde D. od 16. listopada 2019. utvrđeno je da istim tvrtka D. d.o.o. potvrđuje da su 30. rujna, 4. listopada i 16.

listopada 2019. od H.-a sa lokacije P. u Z. preuzeli ukupno 22.540

kg arhivske građe kojoj je istekao rok čuvanja te su je nakon preuzimanja uništili na lokaciji pogona u N. D. – I. bb, Z..

20. Predmet ovog postupka predstavlja zahtjev tužiteljice prema tuženoj radi naplate novčane tražbine u iznosu od 480,00 kuna zajedno sa zateznim kamatama koje se odnose na neplaćene pristojbe u razdoblju od siječnja do lipnja 2020.

21. Tuženica je osporila da joj je išta nuđeno na potpis, istakla je da je prijava prijamnika krivotvorina. Dakle, osporila je potpis.

21.1. Vrhovni sud Republike Hrvatske se u svojoj odluci Rev-x 159/16-2 od 2. ožujka 2016. poziva na odluku Revt-170/06. od 7. listopada 2008. u kojoj je izraženo pravno shvaćanje da kada se u parnici pojavi pitanje postojanja potpisa tuženika na ispravi (u konkretnom postupku prijava televizijskog prijamnika) na tužitelju je teret dokaza, odnosno tužitelj mora dokazati da se na ispravi nalazi potpis tuženika, u smislu odredbe članka 219. ZPP-a.

U gore citiranoj odluci se navodi da kako o utvrđivanju okolnosti postojanja potpisa tužene na spornoj ispravi, u tom slučaju na ugovoru, ovisi utemeljenost zahtjeva tužitelja, kada tužena u parnici istakne prigovor da se na ispravi ne nalazi njen potpis, teret dokaza postojanja tzv. pozitivne činjenice da je tužena vlastoručno potpisala spornu izjavu leži na tužitelju, jer tužena niti ne može dokazivati tvrdnju koja istovremeno predstavlja tzv. negativnu činjenicu tj. činjenicu koja ne postoji.

21.2. Dakle, u predmetnom postupku, kod činjenice da je tužena osporila da bi joj išta bilo nuđeno na potpis, bila je obveza tužitelja, a ne tuženika, da predloži grafološko vještačenje radi utvrđivanja okolnosti je li tužena potpisala predmetnu prijavu.

21.3. Budući da tužiteljica nije predložila provođenje grafološkog vještačenja to se ima uzeti da ona nije dokazala osnovanost tužbenog zahtjeva.

22. Uzgredno se ističe i sljedeće:

Tužitelj tvrdi da je 2019. izvršena kontrola i da je tom prilikom ustanovljeno da tužena ime prijamnik te da je o svemu sastavljena prijava. Tužiteljica sudu nije dostavila navedenu prijavu. Tužena je i navedeno osporila. Osporila je da bi kontrolor tužitelja stupio u predmetnu kuću, porekla je da ga je ikada vidjela. Tužiteljica je vrlo jednostavno mogla dostaviti zapisnik o izvršenoj kontroli jer ako je kontrola izvršena, zapisnik zasigurno postoji. Saslušanje kontrolora, djelatnika tuženika, uz paušalne tvrdnje da je bio u kontroli je suvišno i radi se o dokaznom prijedlogu kojim bi se samo odugovlačio postupak radi čega se i odustalo od istog.

23. Nadalje, tužena je navela da je, a s obzirom na to da ju je tužitelj sustavno zatrpavao opomenama, dopisom od 17. listopada 2107. poslala očitovanje u kojem je istaknula neosnovanost potraživanja tužitelja prema njoj. Kako opomene nisu prestale stizati, kontaktirala je tužitelja i tražila je da se prestane s neosnovanim terećenjem po osnovi mjesečne pristojbe. Dopisom od 15. prosinca 2017. je pozvala tužitelja da se izvrši kontrola nad prostorom u kojem prebiva i tom prilikom je dostavila potpisani zahtjev za odjavom prijamnika 10. prosinca 2017. Dakle, s obzirom da nije uspjela na drugi način, tužena je poslala zahtjev za odjavu prijamnika jer je to bio jedini način da joj ne dolaze opomene, a ne iz razloga jer je potpisala prijavu. Sud navedeno objašnjenje, a vodeći putem računa o svim ispravama koje prileže spisu, prihvaća kao logično.

Isto tako, obveza naplate HRT pristojbe ne proizlazi iz činjenice je li netko prebiva ili ne prebiva na teritoriju RH, nego je li posjeduje ili ne posjeduje TV ili neki drugi prijamnik. Navedeno je tužena osporila.

24. Na sastanku Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog 2. lipnja 2017. u Z. prihvaćen je Zaključak da se presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nego se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka.

25. Odluka o parničnom trošku donesena je u skladu s odredbom članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tuženoj je priznat trošak jednokratne naknade za cjelokupni postupak u iznosu od 500,00 kuna, dok je za više traženih 500,00 kuna trošak odbijen kao neosnovan.

26. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 21. ožujka 2022.

SUTKINJA

JELENA LONČAR v.r.

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis