Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: II Kž-112/2022-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te mr. sc. Marijana Bitange i Marije Balenović, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Ane Matić Puljar, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. Ć., zbog kaznenih djela iz članka 230. stavka 1. i 2. i članka 264. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola, broj Kov-8/2022. (Kov-9/2022.) od 3. ožujka 2022. o produljenju istražnog zatvora nakon podnesene optužnice, u sjednici vijeća održanoj 21. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog M. Ć. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv okrivljenog M. Ć. zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo razbojništva iz članka 230. stavka 1. i 2. KZ/11. i kazneno djelo nedozvoljene trgovine iz članka 264. stavka 1. KZ/11., na temelju članka 127. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv okrivljenika po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točki 3. ZKP/08.
2. Žalbu protiv tog rješenja podnio je okrivljeni M. Ć. po branitelju, odvjetniku B. J., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine, a podredno da se preinači na način da se ukine istražni zatvor i okrivljeniku odredi jedna ili više mjera opreza iz članka 98. ZKP/08.
3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na uvid.
4. Žalba nije osnovana.
5. Naime, iz sadržaja žalbe proizlazi da okrivljenik ukazuje na nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje na način da navodi kako je za razliku od dosadašnjih ročišta na kojima se odlučivalo o produljenju istražnog zatvora, sada kriminalna količina na strani okrivljenika znatno manja, obzirom da mu se stavljaju na teret dva kaznena djela, umjesto tri, a što je prvostupanjski sud, uz ponašanje okrivljenika nakon počinjenja djela, morao cijeniti pri razmatranju opstojnosti mjere istražnog zatvora.
5.1. Suprotno navedenom, po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog M. Ć. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Za svoju odluku prvostupanjski sud je dao jasne, određene, pravilne, neproturječne i dostatne razloge u odnosu na okrivljenika i inkriminirana kaznena djela, kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora podobna ostvariti svrhu zbog koje je istražni zatvor protiv okrivljenika i do sada primjenjivan i neprikladnosti zamjene blažim mjerama. Te razloge u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Stoga nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona, dok je prvostupanjski sud činjenično stanje potpuno i pravilno utvrdio.
6. Tako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i valjano obrazložio kako osnovana sumnja da je okrivljeni M. Ć. počinio kaznena djela koje mu se podignutom optužnicom stavljaju na teret u ovom kaznenom postupku, proizlazi iz dokaza na kojima se ista temelji.
7. Nadalje, nasuprot žalbenim navodima okrivljenika, prvostupanjski sud je s pravom izveo zaključak o postojanju posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, odnosno postojanje opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.
7.1. Prvenstveno valja istaknuti da je u ovom kaznenom postupku okrivljenik osnovano sumnjiv da je počinio dva kaznena djela, od kojih je jedno kazneno djelo kvalificiranog razbojništva iz članka 230. stavka 1. i 2. KZ/11. Razmatrajući okolnosti i način počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, proizlazi da je okrivljenik iskazao visok stupanj kriminalne volje, upornosti i organiziranosti u inkriminiranom postupanju na način da je maskiran, držeći nož u ruci, ušao u unutrašnjost C., prišao djelatnici sa leđa te držeći nož u blizini njezinog vrata tražio od iste da otvori kasu, što je uslijed straha za vlastiti život djelatnica i učinila te u konačnici iz sefa uzeo i zadržao iznos od 150.000,00 kuna.
7.2. Nadalje, iz nalaza i mišljenja provedenog po Klinici …, proizlazi da je okrivljenik osoba koja boluje od shizofrenije, koja je u stanju remisije, ovisnik je o više psihoaktivnih sredstava, prisutne su i promjene ličnosti nastale uslijed dugogodišnjeg uzimanja psihoaktivnih tvari i kao posljedica osnovne bolesti. U zaključku provedenog vještačenja navodi se da je psihičko stanje okrivljenika u inkriminiranom razdoblju bilo determinirano ovisnošću o više psihoaktivnih tvari te da je ovisnost bila odlučujuća prilikom počinjenja kaznenih djela i predstavlja rizik od budućeg opasnog ponašanja.
7.3. Slijedom navedenog, unatoč činjenici što je protiv okrivljenika obustavljen postupak za kazneno djelo nedozvoljene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavka 1. i 2. KZ/11. pa mu se stavljaju na teret dva kaznena djela, umjesto prvotno tri te unatoč činjenici što nije osuđivan za isto ili istovrsno kazneno djelo, uzevši u obzir sve ostale okolnosti na strani okrivljenika, i to način počinjenja djela, ovisnost o psihoaktivnim tvarima, nezaposlenost, kao i činjenicu da je dolazio u sukob sa zakonom, ocjena je i Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske kako na strani okrivljenika postoji konkretna i predvidiva opasnost od ponavljanja istog ili sličnog kaznenog djela koja se može spriječiti jedino daljnjom primjenom mjere istražnog zatvora.
8. Naime, prema stavu Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, na strani okrivljenika egzistiraju upravo one osobite okolnosti koje govore u prilog nužnosti daljnje primjene mjere istražnog zatvora budući da opći interes koji se ostvaruje primjenom istražnog zatvora, a to je zaštita socijalne sredine od novih kaznenih djela za koja za sada postoji predvidiva opasnost da će ih okrivljenik počiniti, i dalje prevladava u odnosu na iznesene žalbene navode koji su usmjereni na ponašanje okrivljenika nakon počinjenja djela. Pritom valja istaknuti da je okrivljenik prilikom prvog ispitivanja u bitnom priznao počinjenje kaznenih djela za koja se tereti pod točkom 1. i 2. optužnice, a ne kako to žalitelj navodi "sveukupno priznanje".
9. Stoga, prvostupanjski sud s pravom zaključuje da kvaliteta i značaj iznesenih okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv navedenog okrivljenika iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. upućuju na zaključak da se svrha istražnog zatvora u konkretnoj situaciji, za sada, ne može ostvariti njegovom zamjenom mjerama opreza.
10. S obzirom da prvostupanjsko rješenje sadrži dostatne i relevantne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu daljnje primjene mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika, a njezino je produljenje razmjerno postizanju opravdanog cilja, jer u konkretnom slučaju zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad pravom okrivljenika na slobodu, valja istaknuti kako dosadašnjim trajanjem istražnog zatvora nije povrijeđeno niti načelo razmjernosti iz članka 122. stavka 2. ZKP/08.
11. Budući da žalbenim navodima okrivljenika nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja niti je ispitivanjem istog, sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08., drugostupanjski sud utvrdio povrede na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 21. ožujka 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.
