Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž Ovr-520/2020-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sucu pojedincu Dubravki Butković Brljačić, u ovršnom predmetu predlagateljice osiguranja V. L. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku Z. R., odvjetniku iz Z., protiv protivnice osiguranja V. K. iz B., OIB: ..., radi osiguranja novčane tražbine određivanjem prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja, rješavajući žalbu predlagateljice osiguranja izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-606/2020-4 od 21. srpnja 2020., 21. ožujka 2022.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagateljice osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-606/2020-4 od 21. srpnja 2020.
II. Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke odbijen je prijedlog predlagateljice osiguranja radi osiguranja novčane tražbine određivanjem prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretnini u suvlasništvu protivnice osiguranja Etažno vlasništvo (E-2) – 2010/10000 dijela k.č.br. ..., upisane u zk.ul. ... k.o. B., u ½ dijela. Točkom II. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda upis zabilježbe odbijenog prijedloga predlagateljice osiguranja, dok je točkom III. izreke odbijen zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova postupka.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi predlagateljica osiguranja pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19– dalje: ZPP) u vezi članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - u nastavku teksta OZ), predlažući da se pobijano rješenje preinači, uz naknadu troška žalbenog postupka.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje da je predlagateljica osiguranja podnijela prijedlog radi osiguranja novčane tražbine na ime troškova parničnog postupka u iznosu od 32.187,50 kuna sa zakonskim zateznim kamatama određivanjem prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretnini u suvlasništvu protivnice osiguranja, na temelju nepravomoćne presude prvostupanjskog suda poslovni broj P Ob-296/2018-86 od 11. svibnja 2020., u kojem je navela da predmetna novčana tražbine proizlazi iz postupka koji se vodi od 2011., te da protivnica osiguranja na sve moguće načine opstruira predlagateljicu osiguranja u pogledu vlasništva i suposjedovanja predmetne nekretnine, u naravi stana u B. na adresi ...., što da je razvidno iz niza ovršnih postupaka koje su predlagateljica osiguranja, odnosno njezin prednik, morali pokretati radi naplate procesnih troškova iz postupaka vođenih između stranaka, kao i da se u zadnje vrijeme svjesno lišila sve vrijednije imovine, a u odnosu na predmetni stan da je ugovorom o darovanju prenijela svoj udio u predmetnoj nekretnini na svoju kćer, ali da je isti naknadno raskinut.
7. Nadalje, utvrđuje da je predlagateljica osiguranja zaključkom od 10. srpnja 2020. pozvana, u roku od osam dana, ispraviti, odnosno dopuniti prijedlog za osiguranje, sukladno odredbama članka 80. stavak 2. i 3. OZ-a, te dostaviti dokaze iz kojih bi proizlazilo da određivanjem predložene prethodne mjere ne bi bila narušena pravična ravnoteža između interesa predlagateljice osiguranja i interesa protivnice osiguranja.
8. Utvrđuje i da se na navedeni zaključak predlagateljica osiguranja očitovala podneskom od 18. srpnja 2020. u kojem je navela da se u konkretnom slučaju ne primjenjuje odredba članka 80.b stavka 2. OZ-a, jer se u predmetnom postupku ne zahtijeva unovčenje (ovrha) nekretnine protivnice osiguranja, već zasnivanje osiguranja predbilježbom založnog prava, koje ne ugrožava pravo na dom protivnice osiguranja, te da iz isprava dostavljenih uz prijedlog za osiguranje proizlazi kako je predmetna nekretnina jedina imovina protivnice osiguranja na području RH., a da od druge imovine ima samo mirovinu koju prima u RS.
9. S obzirom na navedeno, a u odnosu na primjenu članka 80. b. OZ-a i ispunjenost pretpostavki iz navedenih odredbi, prvostupanjski sud utvrđuje:
- da je svrha osiguranja tražbine buduće namirenje te tražbine ovrhom na nekretnini na kojoj je osiguranje određeno, u kojem postupku bi sud morao ocijeniti je li narušena pravična ravnoteža između interesa protivnice osiguranja i predlagateljice osiguranja, slijedom čega da je smisleno navedenu odredbu primijeniti i na postupak osiguranja
- da je protivnica osiguranja, a kako to ističe i sama predlagateljica osiguranja, suvlasnica stana koji je predmet ovog postupka, te da nema drugih nekretnina na području prvostupanjskog suda, a da iz javnog registra osoba Ministarstva RH. proizlazi da protivnica osiguranja ima prijavljeno prebivalište na adresi u B., odnosno na adresi predmetnog stana, iz čega proizlazi da protivnica osiguranja nema drugih nekretnina za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, te da je predmetna nekretnina jedina nekretnina koja služi njoj i njezinoj obitelji za stanovanje;
- da nekretnina k.č.br. ..., upisana u zk.ul. ... k.o. B., u ½ dijela - Etažno vlasništvo (E-2) – 2010/10000 dijela predstavlja stan površine 43,64 m2 iz čega proizlazi očiti nerazmjer između tražbine predlagateljice osiguranja i vrijednosti ½ dijela nekretnine;
- da tražbina predlagateljice osiguranja potječe iz odluke suda, slijedom čega da protivnica osiguranja nije dala suglasnost da se radi namirenja predmetne tražbine osiguranje (ovrha) može provesti na njezinoj nekretnini;
- da predlagateljica osiguranja nije dokazala da bi ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna jer dostavljena potvrda Zavoda datira od 5. srpnja 2017., te da nije dostavila potvrdu FINA-e, upisnika vozila, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva ili druge ovlaštene osobe iz kojih bi proizlazila nemogućnost provedbe ovrhe na drugim predmetima ovrhe, kao i da protivnica osiguranja prima mirovinu putem banke u S. na kojoj se ovrha može provesti temeljem europskog ovršnog naloga;
- da predlagateljica osiguranja nije dostavila dokaz da ima osobito opravdan razlog za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, kao ni izjavu protivnice osiguranja kojom se izričito suglasila da predlagateljica osiguranja, radi namirenja predmetne tražbine, zatraži namirenje prodajom predmetne nekretnine.
10. S obzirom na navedeno, prvostupanjski sud zaključuje da bi određivanjem prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine predbilježbom založnog prava na nekretnini u suvlasništvu protivnice osiguranja bila narušena pravična ravnoteža između interesa predlagateljice osiguranja i interesa protivnice osiguranja iz odredbi članka 80. stavka 2. i 3. OZ-a, slijedom čega odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
11. Odlučujući u okviru istaknutih žalbenih razloga, a pazeći istovremeno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka propisane odredbom članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da u donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od navedenih bitnih povreda odredaba postupka, te je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odlučio kao u izreci pobijanog rješenja, pri čemu je za naglasiti da se u konkretnom slučaju, a s obzirom na vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje 30. lipnja 2020., primjenjuju odredbe Ovršnog zakona zaključno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 73/17).
12. Odredbom članka 290. OZ-a, kao općom odredbom koja se primjenjuje na sva osiguranja tražbina iz OZ-a, propisano je da se na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine, iz čega proizlazi da se odredbe članka 80.b OZ-a primjenjuju i na osiguranje novčane tražbine prethodnom mjerom zabilježbom založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.
13. Iako pravilno predlagateljica osiguranja ističe da se u konkretnom slučaju ne radi o ovršnom postupku, već o osiguranju prethodnom mjerom, valja istaknuti da provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na predmetu osiguranja (članka 335. stavak 3. OZ-a), koje založno pravo proizvodi određene učinke u odnosu na nekretninu i njegova nositelja osiguravajući mu prednosni red i mogućnost naplate i u slučaju promjene vlasnika nekretnine u eventualnom budućem ovršnom postupku, a što je i temeljna svrha postupka osiguranja.
14. Odredbom članka 80.b stavka 1. OZ-a propisano je da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Stavkom 2. istog članka propisano je da, ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, dok je stavkom 3. propisano da pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, te je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
15. Prema stavu ovoga suda, pravilno je prvostupanjski sud, a s obzirom na navode predlagateljice osiguranja i dostavljenu dokumentaciju, ocijenio okolnosti konkretnog slučaja, te utvrdio da bi prihvaćanje prijedloga predlagateljice osiguranja i određivanje predložene prethodne mjere narušilo pravičnu ravnotežu između interesa protivnice osiguranja i interesa predlagateljice osiguranja.
16. Neosnovani su žalbeni navodi predlagateljice osiguranja kojima spori utvrđenja prvostupanjskog suda da nije dostavila dokaz da ima osobito opravdan razlog za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, temeljeći navode na činjenici da se između stranaka dugi niz godine vodilo mnoštvo parničnih i kaznenih postupaka. Naime, iako je nesporno da se između stranaka vodio čitav niz sudskih postupaka, te da su odnosi stranaka teško narušeni, isto ne čini samo po sebi opravdan razlog za hitnim namirenjem tražbine, već je predlagateljica osiguranja trebala dokazati konkretan razlog hitnog namirenja u odnosu na konkretnu tražbinu.
17. Iako su točni navodi predlagateljice osiguranja da u konkretnom slučaju temelj za određivanje prethodne mjere nije ugovor zaključen između stranaka, već presuda donesena upravo iz razloga jer stranke nisu mogle svoje odnose riješiti izvansudski, koja ne može sadržavati izjavu da je protivnica osiguranja izričito suglasna da predlagateljica osiguranja radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine, valja navesti da je navedeno samo jedna od okolnosti koje sud cijeni prilikom ocijene je li određivanjem prethodne mjere narušena pravična ravnoteža između interesa protivnice osiguranja i predlagateljice osiguranja, pa nedostatak takve izjave protivnice osiguranja ne povlači automatski osnovanost odredbe članka 80.b stavka 2. OZ-a, već je prilikom odlučivanja sud dužan cijeniti sve okolnosti slučaja, a što je isti i učinio. Također, potvrde koje prvostupanjski sud u pobijanom rješenju ističe kao dokaz da se ovrha na drugim predmetima ovrhe ne bi mogla provesti, navedene su samo primjerice, te je predlagateljica osiguranja u tu svrhu određenim ispravama mogla dokazati nemogućnost provedbe ovrhe na drugim predmetima, a što ista nije učinila, budući da, osim potvrde Zavoda, druge dokaze u prilog navedenom nije dostavila, štoviše ista je navela da protivnica osiguranja prima mirovinu u RS.
18. Nadalje, suprotno žalbenim navodima predlagateljice osiguranja upravo činjenica da protivnica osiguranja nema drugih nekretnina u RH., a kako to navodi i sama predlagateljica osiguranja, te da ista ima prijavljeno prebivalište na adresi predmetne nekretnine, govori u prilog činjenici da predmetna nekretnina služi za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba protivnice osiguranja, te da nema drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji.
19. Isto tako, žalbeni navodi predlagateljice osiguranja da je prvostupanjski sud prilikom ocjene nerazmjera vrijednosti tražbine predlagateljice osiguranja i vrijednosti predmetne nekretnine cijenio vrijednost cijelog stana, a ne ½, s obzirom da je protivnica osiguranja suvlasnica ½ dijela stana, nisu osnovani, budući da iz prvostupanjskog rješenja jasno proizlazi da je prvostupanjski sud cijenio vrijednost suvlasničkog dijela nekretnine protivnice osiguranja.
20. Zbog tih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a.
21. Predlagateljica osiguranja nije uspjela sa žalbom, slijedom čega je njezin zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka valjalo odbiti kao neosnovan.
U Rijeci, 21. ožujka 2022.
Sudac
Dubravka Butković Brljačić, v.r.
