Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 47 Gž Ovr-1337/2021-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, po sutkinji tog suda Renati Đaković Vranković, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B. K. d.o.o., Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica S. F., odvjetnica u Z., protiv ovršenika D. M. iz Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2118/20-20 od 4. ožujka 2021., 21. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja B. K. d.o.o. i ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2118/20-20 od 4. ožujka 2021. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Odbija se prijedlog za ovrhu od dana 21. kolovoza 2020. godine, kao neosnovan.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu upis zabilježbe odbijenog prijedloga za ovrhu na nekretnini - suvlasnički dio s neodređenim omjerom kč.br. 2532, dvorište stambena zgrada, Z. i zgrada mješovite uporabe, Z., površine 749 m2 s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela – stan na I. (prvom) katu lijevo koji se sastoji od tri sobe i ostalih prostorija u površini od 80,23 m2, neodvojivo povezan s suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, 11. suvlasnički dio, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-13), upisana u zk.ul. 7196 k.o. C. pod prvenstvenim redom zabilježbe pokrenutog postupka upisanim na temelju zaključka Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj 2118/20 od dana 15. siječnja 2021. godine.“

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 625,00 kn.

3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

4. Iz sadržaja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu 21. kolovoza 2020. radi naplate novčane tražbine u iznosu od ukupno 25.048,37 kn s pripadajućim zateznim kamatama na temelju ovršne isprave – pravomoćne presude Općinskog suda u Sisku broj Povrv-611/2015 od 11. kolovoza 2017. te je prvostupanjski sud 21. rujna 2020. donio rješenje o ovrsi broj Ovr-2118/2020.

4.1. Protiv navedenog rješenja o ovrsi ovršenik je izjavio žalbu 5. listopada 2020. te je ovaj sud rješenjem broj Gž Ovr-1757/2020-2 od 14. prosinca 2020. ukinuo rješenje o ovrsi i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

5. U ponovnom postupku prvostupanjski sud je odlučujući o prijedlogu ovrhovoditelja za ovrhu od 21. kolovoza 2020., a polazeći od sadržaja prijedloga za ovrhu – da je ovrha predložena radi namirenja novčane tražbine u iznosu od ukupno 25.048,37 kn na nekretnini ovršenika u Z., površine 80,23 m2, pozivom na odredbu čl. 80.b. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 – dalje: OZ) koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 20. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 131/20), ocijenio da je vrijednost tražbine koja se namiruje u ovom postupku nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže ovrha te da ovrhovoditelj nema osobito opravdani interes za namirenje tražbine iz vrijednosti predmetne nekretnine radi važnih razloga, jer je ovrhovoditelj pravna osoba s temeljnim kapitalom u iznosu od 514.870.000,00 kn, te da ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, slijedom čega je zaključio da bi provedba ovrhe odnosno prodaja nekretnine radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja te prijedlog za ovrhu odbio. Na temelju odredbe čl. 95. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19), sud je odlučio kao u točki II. izreke.

6. U konkretnom slučaju ovrha je pokrenuta radi naplate tražbine u iznosu od 25.048,37 kn na nekretnini u vlasništvu ovršenika – stana u Z., površine 80,23 m2.

7. Neosnovano ovrhovoditelj u žalbi ističe žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje na odgovarajući način na temelju odredbe čl. 21. st. 1. OZ, navodeći da ovrhovoditelj nije dužan u prijedlogu za ovrhu niti naknadno, a prije odlučivanja suda o prijedlogu za ovrhu dokazivati niti jednu okolnost osim onih propisanih čl. 39. OZ te da je sud bio dužan zatražiti očitovanje od ovrhovoditelja u vezi istaknutog prigovora ovršenika.

7.1. Naime, iz sadržaja žalbe ovršenika od 5. listopada 2020. (list 81 do 86 spisa) proizlazi da je ovršenik u žalbi sadržajno istaknuo prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe čl. 80.b st. 2. i 3. OZ, pa u takvoj situaciji kada je ovršenik tijekom postupka istaknuo prigovor da je narušena pravična ravnoteža i kada je takav prigovor dostavljen ovrhovoditelju na očitovanje, a kako to proizlazi iz dostavnice koja prileži spisu (list 87), ovrhovoditelj nije onemogućen raspravljati pred sudom zbog čega nije ostvaren žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, a koji žalbeni razlog ističe u žalbi.

8. Žalbene navode da se na predmetnoj nekretnini vodi drugi ovršni postupka pod brojem Ovrv-19720/2017 i da je ovrhovoditelj predložio da se ovaj predmet spoji na predmet Ovrv-19720/2017 radi provođenja jedinstvenog postupka, ovrhovoditelj prvi put iznosi u žalbi, te ovaj sud takve navode, sukladno odredbi čl. 352. st. 2. ZPP, nije ovlašten razmatrati.

9. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je vrijednost tražbine koja se namiruje u ovom postupku nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže ovrha, ali u situaciji kada je ovršenik istaknuo prigovor narušene pravične odlučivanja o prijedlogu na ovrhu na nekretnini ovršenika, a u ravnoteže, sud prilikom

smislu odredbe čl. 80.b. st. 2. i 3. OZ, treba provesti svojevrsni test razmjernosti o tome čije pravo u konkretnom slučaju preteže - pravo ovrhovoditelja na namirenje tražbine utvrđene ovršnom ispravom i njegovo legitimno očekivanje da svoju tražbinu može namiriti iz imovine ovršenika ili pravo ovršenika na mirno uživanje svoje imovine odnosno pravo na dom, koja oba prava su zaštićena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10).

9.1. Tako ovršenik, osim što je sadržajno istaknuo navedeni prigovor, u bitnom navodi da je predmetna nekretnina njegov jedini dom, da je vrijednost te nekretnine znatno veća od iznosa tražbine koja se ostvaruje u ovom ovršnom postupku, kao i da „… posijedujem vrijednu vikendicu uz more….“ te iz sadržaja proizlazi da ukazuje na svoje zdravstveno stanje.

9.2. S druge strane, djelatnost poslovanja ovrhovoditelja je otkup i naplata dospjelih tražbine, pa se ne može prihvatiti kao jedini razlog da ovrhovoditelj nema osobito opravdan interes za namirenje tražbine iz vrijednosti nekretnine u vlasništvu ovršenika, okolnost da je u sudski registar upisana vrijednost temeljnog kapitala ovrhovoditelja kao pravne osobe u iznosu od 514.780.000,00 kn, a kako to smatra prvostupanjski sud.

9.3. Osnovano u žalbi ovrhovoditelj ukazuje da je uz prijedlog za ovrhu dostavio potvrdu Financijske agencije od 21. srpnja 2020. iz koje proizlazi da je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA evidentiran ukupan iznos neizvršenih osnva za plaćanje u iznosu od 123.251,72 kn, pri čemu je broj dana blokade računa 3301, pa nije jasan zaključak prvostupanjskog suda da ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili pretežnom dijelu namiri.

9.4. Nadalje, ovrha je predložena na temelju ovršne isprave – pravomoćne sudske presude zbog čega kao uvjet za ovrhu ne može biti izričita suglasnost ovršenika da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika, a kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud u pobijanom rješenju i što osnovano ovrhovoditelj ističe u žalbi.

10. Stoga okolnost da je vrijednost nekretnine na kojoj se predložena ovrha veća od iznosa tražbine koja se u ovom postupku prisilno ostvaruje, ne može sama po sebi biti dostatan razlog da se radi o narušenoj pravičnoj ravnoteži. Naime, sud je dužan uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, pri čemu odredba čl. 80.b. st. 3. OZ ne navodi taksativno te okolnosti, već samo nabraja one koje su najočitije.

11. Slijedom navedenog, zbog pogrešnog pravnog pristupa u primjeni čl. 80.a. OZ da bi prodaja nekretnine ovršenika narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.

12. U ponovnom postupku sud će razmotriti sve odlučne činjenice koje je ovršenik istaknuo u vezi prigovora narušene pravične ravnoteže te će ocijeniti preteže li u okolnostima konkretnog slučaja pravo ovrhovoditelja da namiri tražbinu na temelju ovršne isprave – pravomoćne presude odnosno pravo ovršenika na zaštitu doma, imajući pri tome u vidu da su prema odredbi čl. 7. st. 1. ZPP stranke osim činjenica na kojima temelje svoje zahtjeve dužne predložiti i dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, nakon čega će biti u mogućnosti donijeti zakonitu i pravilnu odluku o prijedlogu za ovrhu i za svoju odluku dati jasne i dostatne razloge.

13. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točci II. izreke.

U Zagrebu, 21. ožujka 2022.

Sutkinja:

Renata Đaković Vranković, v.r.