Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl. br. 30 Pn-123/2019-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Sanji Oroz kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D.S. iz V.R., zastupanog po punomoćnicima A.Z. i dr., odvjetnicima u P, protiv tuženika H.u.o., iz Z.M., zastupanog po punomoćniku M.K., odvjetniku u P., radi naknade štete, nakon javne glavne rasprave zaključene 01. veljače 2022. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 18. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

I 1) Tuženik je dužan tužitelju isplatiti iznos u visini 1.799,00 kuna na ime imovinske štete, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje ZOO) koje na taj iznos teku od 18. ožujka 2022. do isplate, u roku 15 dana.

2) Tuženik je dužan tužitelju isplatiti iznos u visini 32.992,93 kuna na ime pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO koje na taj iznos teku od 11. srpnja 2018. do isplate, u roku 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da mu tuženik isplati iznos iznad dosuđenog u točki I 1) do 6.900,00 kuna, tj. u visini još i 5.101,00 kunu na ime imovinske štete, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO koje na taj iznos teku od 18. ožujka 2022. do isplate, u roku 15 dana.

III Dužan je tuženik tužitelju naknaditi parnični trošak u iznosu 21.703,23 kuna, u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 23. srpnja 2017. na raskrižju s kružnim tokom prometa kolnika ŽC 5037 i nerazvrstane ceste prema groblju V oko 23,20 sati dogodila prometna nezgoda, kada je tužitelja, koji se kretao na motociklu A. 125, reg. oznaka PU. vozilo kabriolet O-c-, njem. reg. oznake ., koje se ne poštujući pravo prvenstva prolaska motocikla unutar kružnog toka , uključilo se u kružni tok - bočno udarilo i to u desnu nogu. Tom priliko da su tužitelj i suvozačica na motociklu tužitelja pali, na način da je tužitelj pao na kolnik, a suvozačica unutar O.. Zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi tužitelj da je prevezen kolima hitne pomoći s lica mjesta u OB Pula, pa da su mu prilikom pregleda ustanovljene ozljede ruke i noge i to prijelom donjeg dijela epifize desne palčane kosti, prijelom stiloidnog nastavka desne lakatne kosti, metakarpalno iščašenje desno i prijelom V metakarpalne kosti, te razderotina na nozi duljine 10 cm. Radi saniranja ozljeda da je izveden kirurški zahvat na ruci tužitelja, te šivanje razderotine na nozi tužitelja. Nakon operativnog zahvata tužitelju da je gipsom imobilizirana ruka, te je tri dana zadržan na liječenju u OB Pula, a nakon izlaska iz bolnice da mu je propisan oporavak fizikalnim terapijama. Tužitelj da je prilikom ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi trpio bolove i to jake fizičke bolove nekoliko dana, potom bolove srednjeg intenziteta barem sedam dana, a bolove slabog intenziteta da osjeća i danas. U trenutku udara osobnog vozila u njega da je pretrpio intenzivan strah i to jaki primarni strah prema karakteru smrtni strah, potom sekundarni strah i to zbog teških tjelesnih povreda koje je doživio u štetnom događaju, kao i radi neizvjesnosti radi ishoda liječenja od zadobivenih ozljeda, a posebno oko ishoda operacijskog zahvata. Kao posljedicu operacijskog zahvata tužitelj da trpi naruženje srednjeg stupnja u vidu ožiljka. Uslijed zadobivenih povreda kod tužitelja da su nastale trajne posljedice u vidu smanjenja životnog aktiviteta u visini 15% i to iz razloga što je tužiteljeva funkcija zatvaranja, odnosno stisak šake oslabljen, a tužitelj osjeća i bol u desnoj ruci u svim životnim aktivnostima oslanjanja, težeg dizanja i držanja tereta upotrebom te ruke, pa su mu te radnje znatno otežane i ograničene. Zbog navedenog tužitelj potražuje pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti u ukupnom novčanom iznosu 45.000,00 kn. Tužitelj da je povodom predmetnog štetnog događaja pretrpio i materijalnu štetu, jer mu je prilikom pada s motocikla oštećena zaštitna kaciga marke Shoei vrijedna 3.000,00 kn, te mobilni telefon marke Sony, model Xperia M5 vrijedan 3.900,00 kn, pa stoga tužitelj potražuje na ime materijalne štete novčanu naknadu u iznosu 6.900,00 kn. Dakle na ime nematerijalne i materijalne štete nanijete mu povodom predmetnog štetnog događaja potražuje pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu 51.900,00 kn. Tužitelj da se povodom predmetnog štetnog događaja obratio tuženiku izvansudskim zahtjevom od 09. prosinca 2017., pa da je tuženik obradu tog odštetnog zahtjeva povjerio svom članu C.O. d.d. u kojem postupku C.O. d.d. nije udovoljila odštetnom zahtjevu tužitelja. Radi svega navedenog predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku da mu isplati na ime neimovinske štete 45.000,00 kn s pripadajućim kamatama tekućim od 09. prosinca 2017. do isplate, te na ime imovinske štete novčani iznos u visini 6.900,00 kn s pripadajućim kamatama od dana donošenja presude do konačne isplate.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava osnovanost tužbe i visinu tužbenog zahtjeva. Poriče da bi za prometnu nezgodu koja se dogodila 23. srpnja 2017., a u kojoj je stradao tužitelj, bio odgovoran vozač vozila njemačkih reg. oznaka .. Poriče da bi po prolasku motocikla unutar kružnog toka to vozilo se uključilo u kružni tok i udarilo tužitelja bočno, jer da iz zapisnika o očevidu od 23. srpnja 2017. ne proizlazi nikakva dinamika te prometne nezgode. Ističe prigovor podijeljene odgovornosti i ističe da je štetnom događaju doprinio upravo tužitelj. Posljedice predmetne nezgode na zdravstveno stanje tužitelja da ne odgovaraju visini štete za koju tužitelj potražuje naknadu. I materijalna šteta da je previsoko postavljena, jer da to tužitelj ničim ne dokazuje. Osporava i tijek zakonskih zateznih kamata.

3. U svom podnesku od 27. kolovoza 2018. (str. 31-32) tuženik je istaknuo da je tužitelju dana 10. srpnja 2018. isplatio 13.875,00 kn na ime naknade cjelokupne neimovinske i imovinske štete koju je isti pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

4. U svom podnesku od 06. rujna 2018. (str. 34-35) tužitelj je potvrdio da mu je tuženik dana 09. srpnja 2018. uplatio iznos u visini 13.875,00 kn kako to ovaj tvrdi u svom podnesku od 27. kolovoza 2018., te je umanjio cjelokupni tužbeni zahtjev za taj iznos.

5. U dokaznom postupku pročitano je: zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (str. 4), zapisnik o očevidu od 23. srpnja 2017 (str. 5-8), medicinska dokumentacija (str. 9-19, 39-40), izlist s web stranica (str. 27-30), nalog za doznaku po šteti . (str. 33,37), mail prepiska (str. 32), maloprodajni račun br. 3547-2255-99 (str. 38), dopis ODO-a u Pazinu od 15. srpnja 2019. (str. 54), spis ODO u Pazinu br. KR-DO-942/2019, te je izvršen uvid u fotografije na str. 20-24. Također je proveden uviđaj na licu mjesta uz rekonstrukciju prometne nezgode i prometno vještačenje po vještaku Ž.P., dipl. ing. Nadalje, u dokaznom postupku saslušani su i svjedoci B.Ž. i B.G., te je saslušan tužitelj kao parnična stranka sukladno odredbi čl. 265. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, dalje ZPP), a provedeno je i medicinsko vještačenje po sudskom vještaku za područje medicine – ortopedije i traumatologije mr. sc. H.J.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Među strankama nije sporna legitimacija stranaka u ovom postupku, štetni događaj, ni šteta. Sporna je jedino visina štete koju potražuje tužitelj kako imovinske tako i neimovinske, i to zato što je tuženik istaknuo prigovor podijeljene odgovornosti, a imajući u vidu da je već isplatio štetu tuženiku u nespornom iznosu kako je gore navedeno, u postupku je sporno postoji li s obzirom na to obveza tuženika za restituciju u kakvom preostalom dijelu.

8. Nastavno na isto u predmetu je provedeno prometno vještačenje po vještaku Ž.P., dipl. ing. iz kojeg je nalaza i mišljenja, a kojeg sud cijeni potpunim, razumljivim i u svemu sukladnim pravilima struke, pa ga stoga i prihvaća u cijelosti – utvrđeno da je do predmetnog štetnog događaja došlo u vrijeme i na mjestu kako to tužitelj tvrdi u tužbi, da je predmetno raskrižje regulirano kružnim tokom prometa, a da je u vrijeme prometne nesreće raskrižje bilo još uvijek u izgradnji u dijelu južnog kraka. Način nastanka prometne nesreće da je sudar motocikla tužitelja i automobila O.C., pa da je sudarni kontakt ostvaren udarom prednjeg i to prednjeg desnog bočnog dijela motocikla u lijevu bočnu stranu osobnog vozila nakon kojeg sudara da je došlo do pada motocikla na desnu bočnu stranu, kao i pada tužitelja te suputnice s motocikla. U trenutku sudara brzina kretanja motocikla tužitelja da je iznosila oko 45,25 km/h, a vozač motocikla (tužitelj) budući kako sam tvrdi u svom iskazu da je prije samog sudara poduzeo radnju kočenja uz pokušaj izmicanja motocikla u lijevo, pa da je brzina kretanja motocikla neposredno prije poduzetog kočenja iznosila 46,72 km/h. Brzina kretanja osobnog vozila O.C. u trenutku sudara da je iznosila 35,6 km/h. Vozilo O.C: da se u kružni tok uključilo kontinuiranim kretanjem bez zaustavljanja na zaustavnoj crti kružnog toka, a sudar da je bilo moguće izbjeći da se motocikl tužitelja kretao brzinom manjom od 28 km/h ili pod uvjetom da je vozilo O.C. odustalo od ulaska u raskrižje i propuštanja motocikla u njegovom kretanju sukladno prometnim pravilima, a za što je vozačica vozila O:C: imala nesmetanih mogućnosti jer je mogla pravovremeno uočiti motocikl. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi također da je ograničenje brzine na mjestu sudara 40 km/h iz čega proizlazi da je tužitelj kao vozač motocikla vozio brzinom većom od dozvoljene, međutim obzirom na nalaz vještaka da je sudar bilo moguće izbjeći da je vozačica automobila propustila motocikl koji se već kretao kružnim tokom, a kako to nalažu i prometna pravila, te pri utvrđenju da bi prometnu nezgodu bilo moguće izbjeći i da je motocikl vozio brzinom manjom od 28 km/h, stajalište je suda da ne postoji podijeljena odgovornost tužitelja vezano za nastanak prometne nezgode, jer bi se nezgoda dogodila i da je tužitelj vozio dopuštenom brzinom u rasponu od 28 km/h do 40 km/h, dakle i da je u cijelosti poštivao prometne propise, s druge strane da je osiguranik tuženika (vozačica automobila) poštivao prometne propise nesreća se ne bi dogodila. Iz tog je razloga prigovor podijeljene odgovornosti istaknut po tuženiku neosnovan.

9. Iz dopune nalaza i mišljenja prometnog vještaka od 05. studenog 2020. utvrđeno je da visina štete na motorističkoj kacigi tužitelja iznosi ukupno 600,00 kn, jer da novi vizir na zaštitnoj kacigi koji je potrebno zamijeniti kako bi se kaciga dovela u uporabno stanje stoji 600,00 kn.

10. Nadalje, u cilju utvrđivanja visine postavljenog tužbenog zahtjeva, ali i osnovanosti tužbenog zahtjeva u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a (koja propisuje da će sud dosuditi pravičnu novčanu naknadu samo ukoliko utvrdi da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju) izveden je dokaz medicinskim vještačenjem.

Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. H.J. (str. 109-112), a koji sud cijeni potpunim, razumljivim i u svemu sukladnim pravilima struke, te ga prihvaća u cijelosti budući da ni usmenim iznošenjem na ročištu 01. veljače 2022. isti nije doveden u pitanje, utvrđeno je da je u štetnom događaju tužitelj zadobio zglobni prijelom donjeg okrajka palčane kosti i vrška lakatne kosti, te baze pete metakarpalne kosti. Liječenje da je provedeno na početku operacijski na način da je prijelom fiksiran Kiršnerovim žicama, te je postavljena gipsana imobilizacija, a nakon zaraštanja prijeloma da je odstranjena žica, te je tužitelj liječenje nastavio provođenjem individualnih vježbi i fizikalne terapije u svrhu postepenog razgibavanja ručnog zgloba i uspostave funkcije. Aktivno liječenje tužitelja da je završilo u prosincu 2017., a posljedice koje su zaostale od ozljede iz predmetnog štetnog događaja da su radiološki verificirani loše srasli stiloid radiusa koji dovodi do abnormalnosti u radiokarpalnom zglobu, što da se klinički ispoljava ograničenim kretnjama u ručnom zglobu uz bolnost koja se javlja kod pojačanih fizičkih naprezanja tim ručnim zglobom (stiskanje, okretanje, šarafljenje). Ove posljedice da su uzrok duševnih smetnji kod tužitelja koji je mlađe životne dobi i po zanimanju mehaničar, odnosno do smanjenja radnih i životnih aktivnosti za 15%. Tužitelj da je trpio jake bolove jedan dan, bolove srednjeg intenziteta sedam dana, a slabijeg intenziteta četiri mjeseca prilikom vježbi i kretnji sa ručnim zglobom. Također da je pretrpio strah jakog intenziteta u trenutku traume, srednjeg intenziteta jedan dan, a slabijeg intenziteta u razdoblju četiri mjeseca u vidu zabrinutosti za ishod liječenja. Također tužitelj da ima naruženje u vidu slabijeg intenziteta – kozmetskog defekta, a da je imao i potrebu za tuđom pomoći u trajanju mjesec dana od po četiri sata dnevno za potrebe higijene, oblačenja, hranjenja i nabavke namirnice, te slijedeća tri mjeseca još četiri sata tjedno za potrebe nabavke namirnica i čišćenja.

11. Odredba čl. 1095. ZOO-a propisuje da, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje - je dužan naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

Odredbom čl. 1100. ZOO-a je propisano da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, pri čemu će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Prema odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

Odredba čl. 1046. ZOO-a propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Prema odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

12. Slijedom svega, proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a stajalište je suda s obzirom na nesporne činjenice i činjenice utvrđene iz provedenih dokaza (kako je već obrazloženo i kako slijedi nastavno) da tužitelju pripada pravična novčana naknada, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju i to u iznosu za pretrpljeni strah 18.000,00 kn, za pretrpljene fizičke bolove 25.500,00 kn, te za naruženje 5.000,00 kn, kao i vezano za zahtjev za dosudu pravične novčane naknade za duševne boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti u iznosu 30.000,00 kn, odnosno sveukupno 60.500,00 kn.

13. Kako je među strankama nesporno da je tužitelju tuženik isplatio novčani iznos u visini 13.875,00 kn dana 10. srpnja 2018., a vezano za tu isplatu ne postoji sporazum stranaka niti je ovdje tužitelj odredio kojim će se redom obaviti uračunavanje, sukladno odredbi čl. 171. st. 2. ZOO obveza tuženika za isplatu pravične novčane naknade na ime povrede prava osobnosti iz ovog nesporno isplaćenog novčanog iznosa ima se namiriti na slijedeći način:

- tužitelju pripada zakonska zatezna kamata na traženi iznos u visini provotno zatraženih 45.000,00 kn (jer je to iznos koji je manji od gore navedenog iznosa 60.500,00 kn (ali je tako tužitelj prvotno do djelomičnog namirenja zatražio) od dana podnošenja zahtjeva, a to je od 09. prosinca 2017., slijedom čega se iz isplaćenog iznosa prije svega namiruje ta zakonska zatezna kamata za razdoblje od 09. prosinca 2017. do 10. srpnja 2018., a ona iznosi 1.867,93 kn, te zatim dio glavnice u preostalom iznosu 12.007,07 kn.

14. Slijedom navedenog, tužitelju pripada pravo na isplatu još preostalog dijela pravične novčane naknade u iznosu do 45.000,00 kn, a to iznosi 32.992,93 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. srpnja 2018. do isplate, imajući u vidu da je tužitelj tijekom postupka umanjio tužbeni zahtjev vezano za taj nesporno isplaćeni dio po tuženiku.

Pri ovakvom stavu je sud posebno imao na umu cilj kojemu služi ta naknada, te trajanje i jačinu fizičkih bolova i straha, kao i stupanj duševnih bolova zbog naruženosti, te opseg i težinu utvrđenih trajnih posljedica vezano za životnu dob i zanimanje tužitelja u kontekstu duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti, a kako je to naveo u svom nalazu vještak medicinske struke, koje je tužitelj pretrpio, odnosno trpi.

Stav je suda da ovako dosuđena naknada neimovinske štete u svemu pravična, te da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

15. Odluka o kamatama vezano za neimovinsku štetu temelji se na odredbi čl. 29. st.1. ZOO-a, a tijek zateznih kamata na odredbi čl. 1103. ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

16. Naknadu za tuđu pomoć i njegu, tužitelj nje tražio pa se isto neće posebno obrazlagati, međutim zatražio je imovinsku štetu vezano za oštećenje kacige i mobitela.

Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je imovinsku štetu na kacigu moguće reparirati iznosom u visini 600,00 kn, a iz drugih provedenih dokaza tijekom postupka sud nije utvrdio drugačije.

Čitanjem izlista s web stranica (str. 27-30) utvrđeno je da je mobitel marke Sony Xperia M5 na dan 07. svibnja 2018. koštao 1.199,00 kn, a kako tužitelj u postupku nije dokazao drugačije, a na njemu je teret tog dokaza, stajalište je suda da je to novčani iznos kojim se može reparirati imovinska šteta tužitelja vezano za oštećenje njegovog mobilnog telefona.

Obzirom na navedeno visina naknade imovinske štete utvrđena je u visini ukupno 1.799,00 kn sve i uz primjenu odredbe čl. 223. ZPP, dok je u preostalom dijelu (razlika do 6.900,00 kn) tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete kao neosnovan odbijen.

17. Zakonska zatezna kamata na taj iznos je dosuđena od dana donošenja odluke kako je tužitelj pravilno i zatražio svojim tužbenim zahtjevom.

18. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u točkama I i II izreke presude.

19. Odluka o trošku (točka III izreke presude) temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a koja propisuje da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

Tužitelj je u odnosu na tuženika uspio u dijelu svoga zahtjeva (100 % u pogledu osnovanosti osnove i 8722 % u pogledu visine, odnosno ukupno 93,61%), iz čega proizlazi da je i tuženik djelomično uspio u sporu (12,79% u pogledu visine, odnosno ukupno 6,39%), pa kad se od postotka tužitelja oduzme postotak tuženika valja utvrditi da tužitelju pripada 87,22 % priznatog parničnog troška.

Tužitelju je priznat slijedeći trošak (sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, dalje: Tarifa)) za zastupanje po punomoćniku odvjetniku: za sastav tužbe u iznosu 1.000,00 kn (tbr. 7/1 Tarife), za sastav podnesaka od 06. rujna 2018., 17. rujna 2019., 28. siječnja 2020., 19. listopada 2020., 31. svibnja 2021. i 27. siječnja 2022. u ukupnom iznosu 4.500,00 kn (tbr. 8/1 i 8/3 Tarife), za zastupanje na ročištima 03. lipnja 2019., 03. prosinca 2019., 05. ožujka 2020., 26. travnja 2021., 01. veljače 2022., te na ročištu za objavu odluke u ukupnom iznosu 5.500,00 kn (tbr. 9/1 i 9/3 Tarife), tj. sveukupno 11.000,00 kn, uvećano za PDV u iznosu ukupno 2.750,00 kn (tbr. 42 Tarife), te za utrošeni predujam na uviđaj, saslušanje svjedoka i provedena vještačenja u iznosu ukupno 9.393,32 kn i sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu ukupno 1.740,00 kn, odnosno sveukupno 24.883,32 kn, od čega 87,22 % iznosi – 21.703,23 kn. Nije mu priznat trošak za sastav izvansudskog zahtjeva na naknadu štete jer isti ne spada u parnični trošak sukladno odredbi čl. 155. ZPP, kao ni trošak uplaćenog, a neutrošenog predujma jer će mu isti biti vraćen. Nije mu priznat ni trošak sudskih pristojbi u iznosu koji premašuje onaj predviđen Uredbom o tarifi sudskih pristojbi (NN 53/2019).

U Poreču, 18. ožujka 2022.

Sudac:

Sanja Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu, a podnosi se putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ove presude.

Dna:

1. Tužitelj p.p.,

2. Tuženik p.p.