REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Pn. 599/16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Julijani Ponoš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice S. M. iz Đ., I. G., O.:
…., zastupane po pun. I. M., odvjetnici u S., protiv tuženika
M. H. iz S., S. V. , O.: ……, zastupanog po
pun. M. D. R., odvj. u S., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 1. veljače 2022. godine u nazočnosti pun. stranaka, dana 18. ožujka 2022. godine,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana na ime naknade neimovinske štete isplatiti tužiteljici iznos od 13.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od podnošenja tužbe – 14. studenog 2016. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana na ime naknade imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći isplatiti tužiteljici iznos od 245,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na ovaj iznos teče od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena; dok je zahtjev tužiteljice valjalo odbiti za više zatraženi iznos od 1.855,00 kn sa kamatama od podnošenja tužbe do isplate, te na ime više zatraženih kamata na dosuđeni iznos od 245,00 kn i to od podnošenja tužbe do presuđenja.
III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana na ime naknade imovinske štete s naslova razlike plaće isplatiti tužitelju iznos od 1.547,40 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na ovaj iznos teče od 16. rujna 2016. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
IV. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 11.816,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Obrazloženje
Pred ovim sudom dana 14. studenog 2016. godine zaprimljena je tužba tužiteljice ad. 1 S. M. i tužitelja ad. 2 M. B., protiv tuženika, radi naknade štete, u tužbi se navodi da je tužiteljica ad. 1 (sada tužiteljica) dana 17. lipnja 2016. godine na svom radnom mjestu u pogonu firme D&D. P. d.o.o. obavljala posao zaštite broda na način da je postavljala foliju jer je brod trebalo špricati, na tom mjestu da je tuženik postavio lakirane daske te onemogućio tužiteljicu i ostale djelatnike u izvršavanju posla. K. bi izvršili radni zadatak tužiteljica ad. 1 i ostali djelatnici da su pomaknuli daske, u tom trenutku da je pristupio tuženik te bez ikakvog povoda počeo neprimjerenim rječnikom vrijeđati tužiteljicu ad. 1, potom da ju je uhvatio za lijevo rame, jedan radnik da je odmaknuo tuženika od nje, kada se vratila do broda tuženik da joj je opet pristupio te je počeo gurati i udarati. T. ad. 1 da je pala, udarila laktom o bačvu koja se nalazila u blizini, pala na pod, ozlijedila lakat i zadobila prijelom palčane kosti. U. tom trenutku, kako bi spriječio tuženika da udara tužiteljicu ad. 1, da je pristupio tužitelj ad. 2 M. B., da je tužitelj napao i njega.
T. ad. 2 M. B. tijekom postupka povukao je svoju tužbu, to je utvrđeno rješenjem suda koje je pravomoćno. D., preostao je zahtjev tužiteljice S. M. spram tuženika. N., tužiteljica u svojoj tužbi navodi da je radi navedenog dana 17. lipnja 2016. godine zaprimljena na H. K. S., da joj je stavljena nadlaktična gips longeta, potom da je slijedilo njeno liječenje. N. da je pretrpjela neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te s naslova naknade neimovinske štete potražuje iznos od 13.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate. T., navodi da je pretrpjela i imovinsku štetu jer je zbog ovog štetnog događaja bila na bolovanju i na ime naknade plaće primila manje nego što bi primila s naslova plaće za kolovoz 2016. godine, ta razlika da iznosi 1.547,40 kn te ovaj iznos potražuje sa zakonskim zateznim kamatama od 16. rujna 2016. godine do isplate. N., na ime naknade
P.. 599/16
imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći potražuje iznos od 2.100,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe. U. potražuje i naknadu parničnog troška od tuženika.
U. svom odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbenom zahtjevu i predlaže da sud isti odbije kao neosnovan. N. da tuženik tužiteljici nije nanio tjelesnu ozljedu, da je tužiteljica pod utjecajem alkohola ometala tuženika u obavljanju njegovog posla, da je među njima došlo do verbalnog sukoba te da je protiv njih dvoje vođen prekršajni postupak radi remećenja javnog reda i mira u tom postupku da su oboje kažnjeni. T. da je prilikom testiranja bila pod utjecajem alkohola i to u koncentraciji od 0,45 g/kg, da je ova koncentracija izmjerena nekoliko sati nakon samog događaja pa da je logično da je prilikom štetnog događaja bila pod znatnijim utjecajem alkohola. T. se protivi i osnovu i visini zatražene naknade štete, što se tiče zahtjeva s naslova izgubljene zarade navodi da jedna obračunska lista za tužiteljicu ne može biti relevantna vezano za njen zahtjev.
U. tijeku postupka izveden je dokaz pregledom predmeta P. suda u
S., S. služba u S. broj 35 P. J.-2367/16; medicinske dokumentacije za tužiteljicu; pisanih izjava I. K., M. M. i osobe B. dopisa društva
D&D. P. d.o.o. Đ. od 23. rujna 2016. godine; obračunskih platnih lista za tužiteljicu na dane 31. siječnja 2016. godine, 29. veljače 2016. godine, 31. ožujka 2016. godine, 30. travnja 2016. godine i 31. svibnja 2016. godine; dokumentacije vezano za predmetni štetni događaj dostavljene od strane P. splitsko-dalmatinske, P. S.; saslušanjem tužiteljice i tuženika u svojstvu parničnih stranaka; saslušanjem svjedoka D. K., J. M., M. J., I. K., D.
M., Z. Š., A. G., A. Z., I. H. te D.
H.; pregledom ugovora o radu zaključenog dana 27. veljače 2014. godine između društva D&D. P. d.o.o. i tužiteljice; medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima spec. ortopedu dr. D. T. i spec. psihijatru dr. J. Š. sa
dopunom vještva sudskog vještaka J. Š. te pregledom potvrde D. za starije i nemoćne osobe L. S. od 4. prosinca 2007. godine.
S. su popisale parnični trošak.
Z. tužiteljice je djelomično osnovan.
P. ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice radi naknade imovinske i neimovinske štete koju bi joj nanio tuženik dana 17. lipnja 2016. godine, koju je pretrpjela i trpi iz ovog štetnog događaja. N., tužiteljica navodi da se radilo o verbalnom sukobu na radnom mjestu i da ju je tuženik i fizički napao te povrijedio. T. negira da bi tužiteljici nanio tjelesne povrede, sporan je osnov i visina zahtjeva.
P. prekršajnog spisa P. suda u S., S. služba u S.
utvrđeno je da je dana 28. kolovoza 2017. godine donesena presuda broj 35 P. J. - 2367/16, kojom su i tužiteljica i tuženik proglašeni krivima što su dana 17. lipnja 2016. godine u pogonu firme D&D. P. d.o.o. u D., narušavali javni red i mir,
tužiteljica u alkoholiziranom stanju vrijeđala tuženika i na njega vikala, nakon toga tuženik vikao na tužiteljicu i istu vrijeđao, da bi nakon toga tuženik fizički napao
P.. 599/16
tužiteljicu na način da ju je odgurivao rukama zbog čega je tužiteljica pala na tlo i zadobila lakše tjelesne ozljede u vidu udarca u lakat lijeve ruke i lica. T. je utvrđena koncentracija alkohola od 0,45 g/kg, istoj je nakon događaja pružena liječnička pomoć u K. S.. T. je izrečena novčana kazna u iznosu od 377,00 kn, a tuženiku u iznosu od 748,00 kn. U. ovom postupku valjalo je utvrditi je li tuženik kriv za nanošenje tjelesnih povreda tužiteljici promatranog dana u navedenom štetnom događaju i postoji li doprinos i same tužiteljice u nastanku štetnog događaja.
T. u svom iskazu navodi da su odnosi između djelatnika predmetne firme već dugi period bili narušeni i to da se prvenstveno odnosi na djelatnike koji se bave stolarijom i one koji se bave plastičarstvom. T. dana kada se dogodio kritični događaj raniji tužitelj pod 2. M. B. da je kao novi djelatnik firme želio počastiti sve radnike na način da se ispeče tuna na gradelama pa da su odlučili da ne uzimaju pauzu za marendu već da pri kraju radnog vremena oko 2,3 sata naprave gradele. T., koji se inače bavi stolarijom, da je dakle toga dana poslagao daske u blizini broda odnosno radnog mjesta pa da su plastičari, kada su se vratili sa zakuske, morali premjesti te daske da bi mogli obavljati svoje radne zadatke. N. premještanja dasaka da je ona krenula po zaštitnu foliju da bi zaštitila te daske te da joj u tom trenutku prilazi tuženik na način da me počinje teško vrijeđati, a da mu je ona bez riječi pokazala srednji prst. U. neposrednoj blizini osim njih dvoje da su se nalazili njegova majka i radnik J. B.. T. da ju je napao, nasrnuo na nju, a
J. B. da ih je razdvojio. N. toga da se ona udaljila, ali da tuženik ponovno nasrće na nju, da ju gura s leđa i da je ona radi toga pala na bačve i zadobila povrede. M. B. da ju je pokušao obraniti pa da se tada on i tuženik počinju odgurivati i prilikom toga odgurivanja M. B. da udara glavom u brod i ozljeđuje se. T. da je zvala policiju, djelatnici da su došli na mjesto događaja, od prisutnih uzeli izjave i sastavili izviješće. Š. se tiče alkohola, da može reži, da je polovicu boce piva konzumirala prije sukoba a drugu polovicu nakon sukoba. N. da su otišli na policiju, da joj se tuženik tamo i ispričao, nakon toga da je završila na H., da je dobila longetu te da zbog zdravstvenih problema posjećuje psihijatra. N. bolovanja koje je trajalo dva mjeseca, da se vratila na posao i da ju je tuženik nastavio verbalno maltretirati, navodi da ona i danas radi u istoj firmi. N. da su očevici spornog događaja bili I. K., Z. Š., M. B., D. M.,
M. J. i M. M.. N. da su se A. G., A. Z. i I.
H. nalazili u unutrašnjosti broda a D. H. da je bila u neposrednoj blizini događaja. I. dva sukoba sa tuženikom o kojima je iskazala da je prošlo oko 3-5 minuta, a od konzumiranja alkohola do alkotestiranja da je prošlo 30-45 minuta. N. da je sa poslodavcem sporazumno prekinula radni odnos, ali da se kasnije vratila na isto radno mjesto.
T. u svom iskazu navodi da je predmetnog dana na poslu bila velika gužva i svi djelatnici da su radili oko 14 sati. T. i ostali radnici plastičari da su roštiljali ispred hale, da je on za to vrijeme lakirao namještaj za brod. N. završenog roštilja svi tzv. plastičari da su ušli u halu i micali njegove daske koje je lakirao na način da ih stavljaju jednu na drugu, pa da su time uništili čitav njegov rad, budući da je morao ponovno lakirati te daske. K. je ponovno pristupio lakiranju dasaka tzv. plastičari prilikom svoga rada da su bacali prašinu i ponovno uništavali njegov trud. N. da je pitao tko je to napravio, u tom trenutku da se tužiteljica
P.. 599/16
nasmijala i pokazala mu srednji prst, da je on krenuo prema tužiteljici, da ga je zaustavio B. tako da sa tužiteljicom nije ostvario nikakav fizički kontakt, a ona da ga je nastavila vrijeđati. N. toga tužiteljica da je otišla, dalje ga vrijeđajući, on da ponovno kreće prema njoj i da ga sada sprječava M. B., tužiteljicu da uopće nije gurnuo pa da doista ne zna zbog čega je pala. D. policije koji su došli na mjesto događaja da nisu imali alko test pa da je isti napravljen tek nakon 2 sata nakon događaja i to u prostorijama postaje. N. da je on tražio alkotest jer su se tzv. plastičari nakon roštilja derali i vikali po hali pa da je zaključio da su pijani.
S. D. K., direktor trgovačkog društva D&D. P. d.o.o.,
nesrodan sa strankama, iskazuje da nije bio prisutan kada se dogodio sporni događaj. I. da je znao da su odnosi između grupa radnika djelomično poremećeni pa da su u firmi čak i obavljali sa istima pojedinačne razgovore. Z. vrijeme radnog vremena da nije dopušteno konzumirati alkohol, a da on potiče organiziranje marendi iz razloga unaprjeđenja timskog rada. N. da se tužiteljica nakon bolovanja koje je uslijedilo nakon predmetnog događaja vratila na posao i požalila mu se da joj je na posao teško dolaziti zbog psihičkih problema pa da je od njega zatražila da je otpusti kao tehnološki višak, to da je napravio jer je u tom trenutku imao dosta radnika pa da joj je i usput rekao da se u firmu može vratiti uvijek jer je doista bila dobar radnik. N. da jest čuo za to da je tužiteljica kritične prigode konzumirala alkohol.
S. tužiteljice, svjedok J. M., radnik kod istog poslodavca, iskazuje da nije svjedočio štetnom događaju, da je tu došao nakon sukoba kada je tu već bila prisutna policija te da je potom suprugu i M. B. odveo u bolnicu na pretrage.
S. M. J., nesrodan sa strankama, bivši radnik društva D&D
P. d.o.o., navodi da je radio u timovima plastičar i stolar, odnosno u timovima u kojima rade tužiteljica i tuženik. Š. se tiče spornog događaja, da je bio očevidac događaja, da se nalazio na brodu kojeg je trebalo zaštiti, da je tužiteljica zbog toga pomakla skelu i pri tome gurnula daske koje je tu stavio tuženik pa da su se iste malo poremetile, u tome trenutku tuženik da viče i psuje prema tužiteljici koja mu okrenuta leđima pokazuje srednji prst, u tom trenutku tuženik da je gura s leđa s tim da je ista oteturala malo ali da nije pala. N. spornog događaja da nije detaljno vidio budući da je tužiteljica otišla u skladište, svjedok da je nastavio raditi misleći da je sukob prestao, međutim očito da se nakon 30 sekundi nastavio i to kada se tužiteljica sa folijama vratila na ono prvo mjesto jer je čuo žamor, podigao glavu te vidio samo kako se M. B. spotakao i udario u trup broda. K. da je od M. B. saznao da je glavom udario u trup broda iz razloga što je išao zaštititi tužiteljicu. M. B. da je financirao marendu zbog zaposlenja, te da on nije alkohol konzumirao, a tužiteljica da je, čini mu se, popila jednu pivu, osim tužiteljice i drugi radnici da su vjerovatno popili po jednu pivu. N. pitanje zam. pun. tužiteljice je li čuo da je tužiteljica možda psovala tuženika prilikom spornog događaja, isti odgovara da nije. N. da je do spornog događaja bio s obje stranke u dobrim odnosima ali da je nakon toga zahladio odnose s tuženikom iz razloga što ga je majka tuženika nagovarala da svjedoči protiv tužiteljice, a što nije htio, pa da su mu svi stolari kolektivno okrenuli leđa i izrugivali se sa njim, što da je razlog zbog kojeg je napustio predmetni posao.
P.. 599/16
I. iskaza svjedoka I. K., nesrodnog sa strankama, proizlazi da je bio očevidac spornog događaja, da su oni plastičari taj dan roštiljali, nakon završenog roštiljanja da su se vratili u halu na svoj posao. P. da se obavljao na jednom brodu pa da je tom prigodom tužiteljica micala daske na kojima je radio tuženik slijedom čega je tuženik počeo vikati i psovati na nju a ona da mu je također verbalno uzvratila pa da zakačili i da ju je on gurnuo, da je tužiteljica posrnula, da nije pala. T. da je potom otišla u skladište po folije i kada se vratila, da se sukob nastavio pa da ju je tako tuženik gurnuo i da je pala na bačve. I. taj sukob da je pokušao spriječiti M. B. ali da je i on tom prilikom udario u trup broda. P. roštiljanja da je svatko od njih popio po jedno pivo.
S. D. M., nesrodan sa strankama, iskazuje da je također radio
kao plastičar, da je sukob djelomično vidio, da se nalazio na brodu jer su ga morali zaštiti radi špricanja, da je odjednom čuo viku i vidio tužiteljicu negdje na sredini sale sa podignutim srednjim prstom i u tome trenutku tuženika kako dolazi do nje i gura je. S. da se smirila, da je nastavio sa poslom, ali da se opet nakon nekog vremena dogodila vika i sukob pa da je ponovno digao glavu i vidio samo kako se M. B. drži za glavu. S. navodi da je on sudjelovao na marendi prije ovog događaja i da mu se čini da je svaki od radnika popio po jednu pivu. N. da tužiteljica nije pala prilikom prvog guranja. do sukoba da je došlo zbog famoznih dasaka koje je tuženik lakirao i koje su se nalazile pokraj broda a koje je trebalo pomaknuti jer su smetale pri lakiranju broda, navodi da smatra da se daske tu nisu smjele nalaziti.
I. iskaza svjedoka Z. Š., nesrodne sa strankama, proizlazi da ona radi kao plastičar kod istog poslodavca, predmetnog dana da su plastičari roštiljali oko sat vremena s time da su ona i tužiteljica pripremale hranu koju su svi kasnije jeli. T. prigodom da je tužiteljica popila jedno pivo, nakon roštiljanja da su se vratili na posao te da se tada dogodilo sukob. P. sukoba da nije vidjela, da je samo vidjela kako je na kraju tuženik odgurnuo tužiteljicu koja je potom pala na pod dok je M. B. udario glavom od trup broda. N. da je i ona sudjelovala u pomicanju dasaka jer su se iste morale pomaknuti zbog radova na brodu pa da su i pomaknute sa pažnjom da se ne oštete, isto tako daske da su prilikom pomicanja bile suhe.
S. A. G., nesrodan sa strankama, iskazuje da je također radio kod istog poslodavca, kao stolar, da je vidio sporni događaj, da se zajedno sa A. Z. i D. H. toga dana nalazio u unutrašnjosti broda koji se
radio te da su čuli povišene tonove u hali ispred broda, da su izašli i vidjeli da su daske koje je tuženik lakirao pomaknute i oštećene od strane tužiteljice. T. da ju je tada pitao zbog čega je pomicala daske a oni ostali plastičari koji su tu bili su mu se smijali pa se on obratio svome ocu govoreći mu da mu upropaštava daske na što mu je otac rekao da ih pusti na miru i da ih ponovno lakira. U. stvari, tužiteljica da je daske koje su bile svježe lakirane i koje su se nalazile na kutijama da je bacala na pod, sa ostalim plastičarima. T. da se spustio sa broda i pitao ih zašto to rade da bi mu na to tužiteljica pokazala srednji prst, pa da su se malo pogurali. S. da se tada smirila, ali da je ubrzo došlo do novog sukoba u hali jer je tuženika jedan plastičar uhvatio za vrat, on da ga je odgurnuo i pritom da je i tužiteljica pala na pod. T. da su došli i ostali djelatnici te da je sukob prestao. T. da nitko nije
P.. 599/16
gurnuo već da je sama pala u tome komešanju između tuženika i osobe koja ga je držala za vrat.
S. A. Z., nesrodan sa strankama, iskazuje u bitnom kao i svjedok A. G., dodatno navodi da je tuženik krenuo prema tužiteljici, da ga je
M. B. uhvatio za vrat i zaustavio. S., I. H. i A. G. da su
došli na mjesto događaja pokušavajući smiriti tu situaciju ali u tome guranju između njega i M. B., M. B. da udara glavom u trup broda i pri tome spotiče tužiteljicu koja pada na pod.
U. svojstvu svjedoka saslušan je i I. H., otac tuženika, šef stolarije kod istog poslodavca, isti iskazuje da je poslao tuženika, svog sina, da ispred broda lakira daske. N. lakiranja da je tuženik čekao da se te daske osuše ali u međuvremenu neko od plastičara da je položio daske na hrpu te da su se one same od sebe uništile jer se lak slijepio, to da su napravili jer su im vjerojatno te daske smetale pir obavljanju njihova posla. T. da je pitao tužiteljicu tko mu je to napravio a ona da mu je pokazala srednji prst te da je on gurnuo s leđa. S. da se tada smirio te da je svako otišao na svoju stranu, a kako da je tužiteljica ponovno izazivala tuženika, isti da je nasrnuo na nju, da ga je prije toga M. B. uhvatio za vrat da ga spriječi. U. tome trenutku da dolazi svjedok smiriti sukob, M. B. da se vjerojatno prestrašio da će ga svjedok napasti, da se odmaknuo i udario glavom od trup broda. T. da se ozlijedila i pala u tome naguravaju, da je tu bilo i paleta u nizu pa da je kretanje bilo otežano.
S. D. H., tuženikova majka, zaposlenica istog poslodavca, u
svom iskazu navodi da u firmi radi kao stolar, da se sa ostalim stolarima nalazila u brodu izvršavajući svoje radne zadatke pa da su u jednom trenutku čuli kako tuženik sin pita tužiteljicu zašto mu je pomaknula i uništila daske, a zbog čega je izašla sa suprugom iz broda, da je vidjela i čula kako tužiteljica verbalno vrijeđa tuženika te mu pokazuje srednji prst, radi čega ju je tuženik odgurnuo, ali da ona tada nije pala. S. da se nakratko smirila, tužiteljica i tuženik da odlaze svatko na svoju stranu, ali da tužiteljica opet nastavlja vrijeđati tuženika, tuženik da kreće prema njoj, ali da ga zaustavlja M. B. koji ga hvata za vrat, oni da se naguravaju te da se u jednom trenutku M. B. okreće i udara glavom od trup boda. U. tom naguravanju M. B. da je nehotice srušio tužiteljicu pa da nije uopće istina da je tužiteljicu gurnuo tuženik.
K. se iskazi stranaka usporede sa iskazima saslušanih svjedoka, prvenstveno onih koji su bili očevici sukoba između tužiteljice i tuženika, kada se uzajamno usporede, te dovedu u svezu sa utvrđenjima M.-a i prekršajnim postupkom, sud drži utvrđenim da se predmetni štetni događaj dogodio na radnom mjestu tužiteljice i tuženika, tužiteljica radi kao tzv. plastičar, a tuženik kao tzv. stolar, kod istog poslodavca, očito radnici nisu bili u dobrim odnosima i to proizlazi iz svih izvedenih dokaza, posebno iskaza direktora – svjedoka D. K.. D., tzv. plastičari, među njima i tužiteljica, su gradelavali odnosno roštiljali, to je organizirao upravo M. B., očito su za vrijeme te marende pili pive, pa tako i tužiteljica. D., kod postojanja neslaganja od prije, kod okolnosti što je tužiteljica očito bila "osokoljena" tom marendom i alkoholom, došlo je do sukoba sa tuženikom. O. su se sukobili oko tih dasaka, pomicanja istih, za ovaj sud stvarno nije od odlučne
P.. 599/16
važnosti tko je kriv u tom procesu, je li pravilno bilo postupanje tužiteljice ili je kritika tuženika bila na mjestu. S., iz svih iskaza proizlazi da je došlo do razmjene ružnih riječi između stranaka, da je tužiteljica tuženiku pokazala "srednji prst", da je napravila tu ružnu gestu prema tuženiku, životno je za zaključiti da je to tuženika razjarilo, kod njegove ljutnje radi tih dasaka, sud drži utvrđenim da je stvarno bio jako razjaren, da ga je tužiteljica vrijeđala, da je tuženik odgurnuo tužitelju, ona od toga nije pala i da se udaljila sa lica mjesta. T. je opet vrijeđala tuženika, kao i on nju, u konačnici radi narušavanja javnog reda i mira su i osuđeni u prekršajnom postupku, međutim, ono što je od odlučne važnosti u ovom postupku jest okolnost da je tužiteljica pala i povrijedila se, sud drži utvrđenim da ju je tuženik gurnuo i da je pala pod takvim djelovanjem tuženika. U. najmanju ruku, tužiteljica je pala radi naguravanja tuženika sa M. B., koji je htio zaštititi tužiteljicu od nasrtaja tuženika na nju, dakle, opet radi djelovanja samog tuženika. O. da tužiteljica nije tuženika niti dodirnula, da mu nije fizički prijetila, odnosno da nije fizički nasrnula na tuženika, je presudna okolnost, tuženik jest fizički nasrnuo na tužiteljicu, prvo ju je odgurnuo, a kasnije je nasrnuo prema njoj, te ju ili odgurnuo od čega je pala ili je pala u naguravanju koje je opet započeo i inicirao tuženik. D., ukoliko je tužiteljica pala uslijed naguravanja, onda je opet tuženik kriv za taj pad tužiteljice i njeno ozljeđivanje, jer je samo i jedino on počeo odnosno inicirao naguravanja u kojem je tužiteljica pala i povrijedila se.
B. obzira kakvo je ponašanje tužiteljice bilo predmetne prigode, bez obzira na vrijeđanje tuženika, njene, očito ružne postupke, ništa ne daje za pravo bilo kome napasti i fizički ozlijediti drugu osobu, bez obzira radi li se o muškarcu ili ženi. O. tuženiku samokontrola nije ove prigode bila jača strana, njegovo postupanja spram tužene, bez obzira je li bila alkoholizirana ili je konzumirala alkohol, nije dopušteno i povlači za sobom odgovornost tuženika za naknadu štete koju je nanio tužiteljici, a štetu joj jest nanio. D. je sve ostalo na uzajamnom vrijeđanju i pokazivanju "srednjeg prsta", ovog postupka vjerojatno ne bi ni bilo, ovako, tuženik se zaista nije smio sa tužiteljicom fizički obračunavati i razračunavati, ma kako ona bila u krivu i ma što mu kazala i pokazala. T. je i sam vrijeđao tužiteljicu, oni su se verbalno sukobili, ali to tuženik očito nije mogao podnijeti, da ostane samo na tome, pa je išao i fizički napasti tužiteljicu, u biti je fizički i napao, bilo da je sam gurnuo radi čega je ona pala ili je stvorio naguravanje uslijed kojeg je ona pala i povrijedila se.
S. drži da su u ovom postupku izvedeni svi bitni dokazi radi razjašnjenja činjeničnog stanja, dakle, sud drži utvrđenim da je tužiteljica pala i zadobila povrede radi nedopuštenog postupanja tuženika, koju je de facto fizički povrijedio i nanio joj štetu. T. tuženika nije fizički napala, nije mu fizički prijetila, od tužiteljice nije bilo opasnosti po tjelesni integritet tuženika, od tuženika spram tužiteljice jest bilo i napada i narušavanja tjelesnog integriteta tužiteljice.
P. odredbi čl. 1045. st. 1. Z. o obveznim odnosima (N. novine br. 35/05, 41/08 i 125/11, dalje Z.), osoba koja drugom prouzroči štetu dužna ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njezine krivnje pri čemu se predmnijeva obična nepažnja (st. 2). U. je tuženik taj koju je tužiteljici prouzročio štetu, ista je nastala upravo i isključivo njegovom krivnjo, te je štetu dužan istoj i naknaditi.
P.. 599/16
N. okolnost visine štete koju je u ovom postupku pretrpjela i trpi tužiteljica sud je izveo dokaz vještačenjem po sudskim vještacima spec. ortopedu dr. D. T. i spec. psihijatru dr. J. Š..
S. vještak spec. ortoped dr. D. T. u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužiteljica dana 17.06.2016. doživjela ozljedu kada je na poslu napadnuta od strane poznate osobe, taj dan da se javila na H. K. S. te da su joj zbog jako otečenog lijevog lakta, koji je bio bolan u području glavice palčane kosti napravili R. lijevog lakta, te su postavili sumnju da se radi o napuknuću glavice palčane korit. a da su postavljene dijagnoze zbog kontuzijskog markera u području lijevog dijela prsnog koša pa da je postavljena i dijagnoza udarac u lijevi prsni koš.
I. da je liječena konzervativno tj. nadlaktičnom gips longetom. N. 7 dana da je gips skinut, da je upućena na fizikalnu terapiju, da su priloženi i nalazi fizijatra koji opisuju kretnje lijevog lakta krajnje ograničene i bolne, da je priložen i karton fizikalne terapije koju je obavljala od 4-15.07.2016. nakon toga i napravila pregled neurologa i E. nalaz koji je pokazao neke promjene. U. kartonu da se opisuje ozljeda iz štetnog događaja. K. da nije cjelovit jer fali razdoblje prije štetnog događaja. Z. davanje ovog mišljenja da joj i nije potreban taj dio kartona. N. da je mišljenja da je tužiteljica u štetnom događaju dobila ozljedu lijevog lakta koja spada u lakšu tjelesnu ozljedu a koja je ostavila umanjene životni aktivnosti u malom postotku i to do 2% što znači da će kod težih radova sa ozlijeđenom rukom ulagati pojačane napore a isto tako i kod podizanja težeg tereta. B. jakog intenziteta da je imala prvi dan, zatim srednjeg intenziteta još 5 i slabog intenziteta do 1 mj. N. da nema, a tuđa njega i pomoć da joj je bila potrebna za vrijeme nošenja nadlaktične longete koja je bila postavila na cijeloj ruci a da je trajala jedan tjedan po jedan sat dnevno. L. da je završeno mjesec dana nakon ozljede.
S. vještak spec. psihijatar dr. J. Š. u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužiteljica u ovom štetnom događaju doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3 min budući da je bila u strahu od posljedica tog ozljeđivanja. N. njega da se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta još 1 dan, srednjeg intenziteta još 3 tjedna te slabog intenziteta koji je mogao trajati do godinu dana. T. da se prije ovog događaja nije nikad liječila psihijatrijski, a prvo liječenje da započinje 3.10.2016.g. O. liječenje da se povezuje sa traumatskim događajem u smislu da ista ima straha, nesanice, da je tjeskobna, sniženog raspoloženja i plačljiva dok iznosi navedene događaje, da se postavlja dijagnoza P. iako se navodi da postoje samo neki elementi P. a ne kompletna simptomatologija tog poremećaja. P. terapiji da je propisano da su najveći problemi vezani uz strah i slabije spavanje, prema terapiji koju uzima, N. i antidepresiv C. koji se daje pred spavanje. N. psihijatrijsko liječenje da traje sve do danas. S. da može kazati da se kod tužiteljice radilo o većinom anksilnim smetnjama i strahovima koji su bili prolaznog karaktera posebno u odnosu na vrstu ozljede i način ozljeđivanja. O. da ne predstavljaju psihijatrijske smetnje većeg intenziteta ili dužeg trajanja koje bi za posljedicu imale povredu duševnog integriteta već da je to izrazila ranije kroz strah slabog intenziteta i njegovu trajnost od godinu dana zbog čega se ista i liječi.
N. pitanje pun. tuženika postoji li mogućnosti da bi eventualna koncentracija alkohola u krvi tužiteljice mogla utjecati na postrojenje primarnog straha vještakinja je
P.. 599/16
navela da alkohol može dati utjecaja kako na stanje svijesti, a budući da je isti anksiolitik što znači da izaziva opuštanje, njegovo konzumiranje da može dovesti do smanjenog osjeća straha ili pak doživljavanje boli, međutim na to pitanje da bi mogli preciznije odgovor dati samo kad bi postojalo izmjerene koncentracije alkohola u jako kratkom razdoblju nakon navedenih dokaza jer su ti rasponi smanjenog doživljaja straha i boli jako različiti i ovisni o koncentraciji alkohola. N. pitanje pun tuženika da se s obzirom na količinu alkohola u krvi od 0,45 izmjerenu u 16,40 sati izjasni kakav je doista strah tužiteljica pretrpala u 14,20 sati kada se sporni događaj dogodio vještakinja navodi da s obzirom na taj podatak da je bila pod utjecajem alkohola, a isto da je izmjereno otprilike nešto više od 2 sata nakon štetnog događaja te da se može kazati da se tužiteljica nalazila u opitom stanju te da je primarni srah vjerojatnije bio srednjeg nego jakog intenziteta a obzirom da alkohol djeluje kao anksiolitičko sredstvo odnosno da izaziva opuštenost i smanjuje strah na način kako bi taj isti događaj doživjela osoba u trijeznom stanju. U. vrijeme događaja tužiteljica da je imala, za pretpostaviti 0,2 promila alkohola više od izmjerenog, odnosno 0,65 ali da se to stanje ne bi moglo nazvati težim stupnju alkoholiziranosti. N. pitanje pun. tuženika može li utvrđena koncentracija alkohola doprinijeti padu tužiteljice vještakinja odgovara da može doprinijeti ali ne može bit uzrok pada.
S. je naknadno izveo dokaz i dopunskim vještačenjem po vještaku spec. psihijatru dr. J. Š., ista iskazuje da je još jednom proučila dio sudskog spisa i priloženi zdravstveni karton tužiteljice S. M.. T. da je proučila podneske tuženika i tužitelja, a posebno tužitelja, a sve u odnosu na njeno vještvo. Z. karton tužiteljice da uključuje vremensko razdoblje od 6. 09. 1991.
godine do 25. 09. 2018. godine. P. pažnju da je usmjerila na eventualno psihijatrijsko liječenje i lijekove tužiteljice prije predmetnog događaja i nakon njega, pa da može kazati da je činjenica da psihijatrijsko liječenje započinje 3. 10. 2016. godine odnosno da je zavedeno u kartonu 4. 10. 2016. godine sa lijekovima antidepresivom i N. koji služi za umirenje. N. isto da je zapazila, odnosno da je zanimalo je li tužiteljica prije ovog stresnog događaja bila liječena psihijatrijski i da je našla da je ista od 1991. godine od kada i datira karton imala dijagnozu neurozis, da je to dijagnoza koja bi odgovaralo današnjoj dijagnozi anksiozno stanje i označavali bi je sa F. 41. I. da se nije liječila psihijatrijski odnosno da nije posjećivala psihijatra, ali da je od strane svog liječnika povremeno dobivala P. od 15 mg i N. od 5 mg što govori u prilog vještvu da se radi o jednoj anksioznoj dakle osjetljivoj osobi i od ranije i da to ne utječe na vještvo u smislu da je u trenutku predmetnog događaja onako kako je opisan doživjela, a sve kako je navela primarne i sekundarne strahove kada je kazala da duljina njezinog liječenja ne odgovara intenzitetu stresa koji je doživjela već da je to rezultat njene individualne preosjetljivosti, to da je zdravstveni karton i potvrdio. N. isto tako da je zapazila nešto što je važno, a to je da je ista nakon predmetnog događaja 13. 09. i 22. 09. posjetila svoju liječnicu koja je evidentirala dvije stresne situacije na poslu, stoga da je ovo njeno psihijatrijsko liječenje vjerojatno posljedica ne samo prvog događaja nego i ta dva iduća događaja koje se do sada nisu spominjali i koji u kartonu nisu detaljno opisani kada ona doživljava još dvije nove stresne situacije na poslu bez ozljeđivanja. O. da je jedno zapažanje koje bi utjecalo na to da su oni strahovi koje sam vještak navela, koji su se mogli javljati još iduću godinu dana vjerojatno nisu bili vezani samo uz ovaj prvi predmetni događaj nego za sveukupnu stresnu situaciju na njenom poslu. T. isto da ne mijenja mišljenje u dijelu straha koji se javio predmetnog
P.. 599/16
događaja koji je bio primarni strah i sekundarni još jedan dan i strah koji je ostao iza tog događaja još mjesec dana bez obzira što ona tada nije poduzela liječenje. O. blagi strah koji se mogao javljati još godinu dana u tom dijelu da ima promjene da je taj strah mogao biti i od situacija koje su se nadovezale na prvotni događaj odnosno ove dvije nove stresne situacije.
S. je prihvatio nalaze i mišljenja sudskih vještaka medicinske struke, kao stručna, logična i uvjerljiva. N. i mišljenja su u potpunosti obrazloženi i nema nikakvih preostalih neriješenih dilema i neodgovorenih pitanja.
T. odredbe čl. 19. Z.-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Z., pod pravima osobnosti u smislu ovoga Z. razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr..
T. je radi predmetnog događaja nastala šteta, temeljem odredbe čl. 1046. Z. o obveznim odnosima šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
O. čl. 1100. Z.-a propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. P. odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
N. šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je upravo povreda prava osobnosti, u ovom događaju tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, temeljem nalaza i mišljenja sudskih vještaka medicinske struke, sud je stava da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti pripada ukupan iznos od 13.000,00, (odnosno na ime fizičkih bolova iznos od 7.000,00 kn; duševnih bolova radi smanjenja životnih aktivnosti iznos od 3.000,00 kn i na ime pretrpljenog straha iznos od 3.000,00 kn). N. dosuđeni iznos neimovinske štete tužiteljici pripadaju i zakonske zatezne kamate, temeljem odredbe čl. 1103. Z.-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon. T. zakonske zatezne kamate potražuje od dana podnošenja
tužbe, pa joj kamate od tada i pripadaju. D., na ime naknade ukupne neimovinske štete obvezan je tuženik isplatiti tužiteljici iznos od 13.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate. Z. navesti je da je kod presuđenja, odnosno dosuđenja naknade neimovinske štete, sud vodio računa o svim okolnostima slučaja, pa tako posebno vezano za pretrpljeni strah odnosno pshijatrijski segment vještačenja istog, te stanja tužiteljice, obzirom na strukturu njene ličnosti procijenjenu od strane vještaka, sve njene probleme koji nemaju direktne veze sa konkretnim događajem, opito stanje u koje se sama dovela i koje je moglo umanjiti strah za vrijeme štetnog događaja i neposredno nakon toga (iako opito
P.. 599/16
stanje tužiteljice nije doprinijelo nastanku štetnog događaja bez obzira što se nije bojala vrijeđati tuženika i učiniti ružnu gestu prema njemu pokazivanjem „srednjeg prsta“, povredu tužiteljice prouzročio je jedino i isključivo tuženik jer se fizički razračunao sa tužiteljicom).
Š. se tiče zahtjeva tužitelja na ime naknade imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći, ista, sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka spec. ortopeda, istu pripada za ukupno 7 sati. S. prihvaća odnosno koristi cijenu sata tuđe njege i pomoći u iznosu od 35,00 kn, za onu nemedicinskog karaktera, sukladno podacima iz potvrde D. za starije i nemoćne osobe L., S.. D., tužiteljici sa ovog osnova pripada iznos od 245,00 kn i to sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, a ne od podnošenja tužbe do isplate, za više zatražene kamate valjalo je odbiti zahtjev tužiteljice, jer se radi o naknadi nenovčane imovinske štete, visina koje se utvrđuje u vrijeme presuđenja, a tužiteljica nije dokazala da je ovaj izdatak već imala. T. s ovog osnova potražuje iznos od 2.100,00 kn,
dakle, kako joj na ime glavnice pripada naknada u iznosu od 245,00 kn, to je njen zahtjev za više zatraženo od dosuđenog, odnosno iznos od 1.855,00 kn sa kamatama od podnošenja tužbe do isplate valjalo odbiti kao neosnovan.
Š. se tiče zahtjeva tužiteljice s naslova izgubljene zarade vezano za razliku plaće koju bi primila da nije bila na bolovanju u kolovozu 2016. godine, vezano za povrjeđivanje u ovom štetnom događaju, i naknade plaće koju je za taj mjesec dobila radi bolovanja, tužiteljici zaista pripada izgubljena zarada s ovog osnova, jer je upravo tuženik prouzročio bolovanje tužiteljice. T. spisu prilaže obračunsku platnu listu za lipanj 2016. godine i iz iste je razvidno da je na ime neto plaće primila iznos od 4.648,49 kn, dok za vrijeme bolovanja – kolovoz 2016.godine naknada plaće tužiteljice iznosi 3.101,09 kn. R. između ranije plaće i naknade plaće za vrijeme bolovanja iznosi upravo zatraženih 1.547,40 kn i ovaj iznos valja dosuditi tužiteljice, sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća tog iznosa 16. rujna 2016. godine do isplate, jer se plaća i isplaćuje do 15.og u mjesecu za iznos iz prethodnog mjeseca. D., zahtjev tužiteljice s ovog osnova je istoj dosuđen u cijelosti, kao osnovan, a da je tužiteljici valjalo dosuditi upravo ovaj iznos, razvidno je i iz ranijih obračunskih platnih lista, kada se zbroje sve liste i sagleda prosjek primanja po svim tim mjesecima prije štetnog događaja, razvidno je da je iznos iz lipnja i manji od prosjeka primanja u tim ranijim mjesecima, prije štetnog događaja.
O. o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3 i čl. 155. Z. o parničnom postupku (N. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/12 i 25/13, 89/14 i 70/19, dalje Z.), sporan je bio i osnov i visina zahtjeva, sud je tužiteljici priznao sav trošak koji je imala, a koji je bio potreban za vođenje postupka, budući ista nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva, radi čega nisu nastali posebni troškovi. O. trošak tužiteljici odnosi se na trošak sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 kn; sastava jednog obrazloženog podneska od 24. lipnja 2021. godine u iznosu od 1.000,00 kn; zastupanja na 6 ročišta u iznosu od po 1.000,00 kn (23. svibnja 2018. godine, 10. listopada 2018. godine, 11. listopada 2018. godine, 6. veljače 2019. godine, 1. lipnja 2021. godine i 1. veljače 2022. godine); pristupa na 4 ročišta u iznosu od po 250,00 kn (25%- 20. ožujka 2018. godine, 9. travnja 2019. godine, 6. listopada 2020. godine i 18. ožujka 2021. godine), sudske pristojbe tužbe u presude u iznosu od zatraženih 800,00 kn i trošak vještačenja u iznosu od 2.016,00
P.. 599/16
kn, što ukupno zbrojeno daje iznos od 11.816,00 kn, koliko je tuženik na ime naknade parničnog troška obvezan isplatiti tužiteljici. P. trošak tužiteljici nije priznat jer nije bio potreban za vođenje postupka.
U. S., 18. ožujka 2022. godine
S. U. D. A. C.
Julijana Ponoš
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
1. Pun. tužiteljice
2. Pun. tuženika
Broj zapisa: eb308-11874
Kontrolni broj: 0bfd6-ba21f-bc3fa
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JULIJANA PONOŠ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
