Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Gž-93/2020-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, po sutkinji Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja I. E. iz S., G. N. .., OIB:…, zastupanog po punomoćnici M. J. M. , odvjetnici iz S., protiv tuženika O. M., D. M,…, OIB: …, zastupanog po punomoćnici I. N., odvjetnici iz T., radi naknade štete, a odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj: 87 P- 2310/2017 od 9. srpnja 2019., 17. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Splitu, broj: 87 P-2310/2017 od 9. srpnja 2019., potvrđuje.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

"Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 20.480,00 kn (dvadesettisućačetiristoosamdeset kuna) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. prosinca 2016. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena."

Naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.000,00 kuna u roku od 8 dana.

2.Tužitelj je po punomoćniku u zakonskom roku podnio žalbu protiv navedene presude zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primijene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. , 148/11., 25/13. i 89/14. - nastavno: ZPP).

3.Predlaže drugostupanjskom sudu usvojiti žalbu kao osnovanu, te preinačiti pobijanu presudu na način da sud usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti, ili podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4.Odgovor na žalbu nije izjavljen.

5.Žalba tužitelja nije osnovana.

6.Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete nastale uslijed prometne nesreće koja se dogodila dana 10. prosinca 2016. Sporna je pasivna legitimacija tuženika.

7.U postupku pred prvostupanjskim sudom prigovor promašene pasivne legitimacije utvrđen je uz obrazloženje:

-da je tužitelj kao vozač osobnog automobila marke M. reg.oznake … sudjelovao u prometnoj nesreći dana 10. prosinca 2016. na kolniku državne ceste

D. u M., odnosno u naselju.,

-da je uslijed navedene prometne nesreće nastala materijalna šteta na vozilu tužitelja, kao i na parkiranom osobnom automobilu marke V. G. reg.oznake …;

-da je do predmetne prometne nesreće došlo uslijed dolaska vozila M. na zaleđeni i klizavi dio kolnika, zbog čega je vozilo kojim je upravljao tužitelj u zanošenju prešlo preko sjeverne kolničke trake i prednjim lijevim dijelom vozila udario u prednji dio parkiranog vozila V. G. reg.oznake … koji se nalazio na zemljano travnatoj površini uz sjeverni rub kolnika. Odnosno, da je uzrok nastanka prometne nesreće, pa time i materijalne štete u vidu oštećenja vozila zaleđen kolnik;

-da bi se izbjeglo zaleđivanje kolnika i nastanak prometne nesreće u slučaju da je kolnik na mjestu događaja preventivno bio posut materijalnom za posipanje - kalcijevim kloridom, čime bi se omogućilo nesmetano odvijanje prometa;

-da prema odredbi članka 27. stavak 2. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, dalje: ZC) pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega;

-da je prema odredbi članka 13. Pravilnika o održavanju cesta („Narodne novine“ broj 90/2014) između ostaloga propisano da se pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju osobito sljedeći poslovi:

– redovito održavanje prometnih površina, – čišćenje ceste, – zimska služba;

-da prema odredbi članka 33. Pravilnika o održavanju ceste zimska služba je pojam i uobičajeni izraz za cijeli niz radnji, mjera, postupaka i aktivnosti u zimskom razdoblju, koje imaju zadaću osigurati mogućnost odvijanja prometa cestama uz najveću moguću sigurnost sudionika u prometu i prihvatljive troškove;

-da prema odredbi članka 34. Pravilnika o održavanju ceste u zimskom razdoblju koje, u pravilu, traje od 15. studenog tekuće do 15. travnja sljedeće godine, ceste se održavaju u skladu s izvedbenim programom zimske službe, da izvedbeni program zimske službe donosi upravitelj ceste, na prijedlog izvođača radova redovnog održavanja ceste. Dalje se predmetnom odredbom propisuje da se izvedbenim programom zimske službe utvrđuje između ostaloga, osobito: nacrt posipanja protiv poledice i uklanjanja snijega;

-da je odredbom članka 82. stavak 1. ZC-a propisano da državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u Zagrebu, a stavkom 3. istog članka da je propisano da predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. organiziranje i obavljanje djelatnosti; između ostaloga i: – poslovi održavanja iz članka 26. toga Zakona;-da je odredbom članka 3. stavak 1. točka 6. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15, dalje: ZKG) propisano da je komunalna djelatnost u smislu toga Zakona održavanje javnih površina, dok se stavkom 7. istog članka propisuje da se pod održavanjem javnih površina naročito razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

8.S utvrđenjima prvostupanjskog suda u cijelosti je suglasan i ovaj sud, a ista ne osporava niti tužitelj u žalbi.

9. Stoga, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da propisana odgovornost za održavanje državne ceste D.., pa i na dijelu ceste koja prolazi kroz naselje, odnosno mjesto M. u zimskom razdoblju (kada je i došlo do predmetne prometne nesreće i nastanka štete), dakle, u vrijeme primjene zimske službe kao redovitog održavanja ceste, zbog nastale poledice i propusta radi sprječavanja nastanka poledice, sukladno odredbi članka 27. stavak 2. Zakona o cestama te odredbama članka 13. i članka 33. Pravilnika o održavanju cesta je na strani pravne osobe upravitelja ceste, a ne u ovom postupku označenog tuženika. Odnosno da sama obveza čišćenja snijega, kojoj je cilj održavanje prohodnosti cesta u zimskom razdoblju, za vrijeme zimske službe obuhvaća i radnje koje se trebaju u tom razdoblju provoditi u slučaju opasnosti nastanka poledice u vidu sprječavanja nastajanja poledice, posebno uzimajući u obzir i značaj ceste koju u konkretnom slučaju ima državna cesta D-56.

10.Kako pravilno navodi prvostupanjski sud u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba Odluke o komunalnom redu O. M..

11.Zaključivši da tuženik nije pasivno legitimiran u ovom postupku, pa da stoga ne odgovara za naknadu štete tuženiku uzrokovanu propustima u redovitom održavanju ceste zbog nastale poledice, odnosno sprječavanju nastanka poledice na državnoj cesti u naseljenom mjestu prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo.

12.Tuženik se u žalbi neosnovano poziva na presudu i rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-x 1074/2017-2 od 5. rujna 2018. i na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-x 525/2013-2 od 14. svibnja 2013. kao i na nekoliko odluka županijskih sudova, jer u svim tim presudama činjenična utvrđenja nisu istovjetna činjeničnim utvrđenjima u ovom parničnom postupku.

13.Kako prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu nije povrijedio odredbe parničnog postupka utvrdio je sve činjenice bitne za donošenje zakonite odluke i pravilno primijenio materijalno pravo valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

14.Temeljem izloženog, sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP- a, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 17. ožujka 2022.

S U D A C

Vesna Vrkić Perak