REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-10119/2021
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog J.K. kojeg brani odvjetnici iz ZOU XX, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21), odlučujući o žalbi okrivljenog J.K., podnijete protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama, poslovni broj: 39. Pp J-620/2020 od 16. srpnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 17. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
I U povodu okrivljenog J.K., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda u cijelosti te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.
II Uslijed odluke iz točke I. ove presude, žalba okrivljenog J.K. je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni Jozo Krvavac proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te je okrivljenom J.K. za počinjeni prekršaj, na temelju citiranog propisa, a u svezi sa člankom 43. („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), primijenjena mjera upozorenja opomena, za koju se u konkretnom slučaju nisu ostvarili zakonski uvjeti s obzirom da je za navedeni prekršaj propisana i kazna zatvora. Istom presudom okrivljeni J.K. je oslobođen naknaditi troškove prekršajnog postupka.
2. Okrivljeni J.K. pravodobno je posredstvom branitelja podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede odredba materijalnog prekršajnog prava, navodeći u bitnom da je okrivljenik poduzeo sve moguće da izbjegne bilo kakvu komunikaciju sa T.I. i L.M., da je zatražena komunikacija putem odvjetnika okrivljenika, da su isti namjerno nastavili provocirati okrivljenika ne posredno prije 8.9.2020. i kontinuirano vršili nasilje prema okrivljeniku i njegovoj supruzi, da su 10.07.2020. objesili transparent na kuću okrivljenika, koji transparenti predstavljaju psihičko nasilje prema okrivljeniku sa posljedicama povrede dostojanstva i uznemirenosti, da je bilo potrebno sanirati krov koji su navedeno htjeli protupravno spriječiti i što predstavlja zanemarivanje osoba starije životne dobi, kao i da T.I. ne polaže nikakva vlasnička prava i koja šalje SMS poruke kojim se okrivljenik uznemiruje, kao i da je postupanje okrivljenika bilo u krajnjoj nuždi u odnosu na istodobno nasilje T.I. i L.M. u pogledu sanacije krova jer je okrivljenik sa izvođačem dogovorio termin. Nadalje navodi da su T.I. i L.M. unaprijed dogovorili da isprovociraju okrivljenike kako bi sačinili audio-video snimku reakcije okrivljenika na provokaciju, a što je bila osveta za prijavu policiji od 10.07.2020., a koje radnje prvostupanjski sud nije uzeo u obzir te da je svjedok A.B. iskazivao da je okrivljenik bio uznemiren, dok je svjedok iskazao da je sanacija krova bila dopušteno kao i da je trebalo provesti medicinsko vještačenje okrivljenika s obzirom na njegovo zdravstveno stanje te da se trebalo voditi računa o odredbama članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i članka 18.,19.,26.i 24.a Prekršajnog zakona.
Žalba je bespredmetna.
4. Rješavajući sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj je sud ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žaliteljica navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona budući se prvostupanjska odluka temelji na nezakonitom dokazu.
4.1. Naime, u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, ovaj je sud utvrdio iz stanja spisa da prvostupanjski sud temelji svoju odluku i na video snimci sačinjenu mobitelom koja prileži u spisu na mediju sa nazivom „Nasilje u obitelji Jozo Krvavac“ kao i da je u parafu 13. prvostupanjske presude konstatirano utvrđenje radnje okrivljenika i na temelju predmetnog audio-video zapisa temeljem kojeg je proglašen krivim, a koji je dokaz prema ocijeni ovog suda nezakoniti dokaz na kojem se temelji prvostupanjska presuda. Naime, iz sadržaja predmetne audio-video snimke, kao i iskaza svjedoka oštećenih T.I. i L.M. nesporno proizlazi da je predmetna audio-video snimka sačinjena od T.I. koristeći mobitel i koja se tada nalazila na terasi na prvom katu kuće, a koja je tada snimala ponašanje okrivljenika koji se u tom trenutku nalazio izvan kuće i koji je u tom trenutku krenuo prema T.I. i L.M., a koja ga je snimila bez da je okrivljenik o tome bio upozoren, dakle neovlašteno, kako to isti izričito navode u svojim iskazima na ročištu dana 2. veljače 2021. godine. Odredbom članka 330. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19) propisana je kao dokazna radnja dokaz snimkom, a u konkretnom slučaju takva snimka kao dokaz, prileži u spisu na mediju, na kojoj se temelji prvostupanjska odluka, a čiji je način sačinjavanja nezakonit budući da je predmetna snimka sačinjena bez naloga suca istrage, kao i bez znanja i pristanka snimane osobe odnosno okrivljenika zbog čega se radi o nezakonitom dokazu u smislu odredbe članka 90. stavka 2. točke 1. Prekršajnog zakona. Dakle, nesporno se radi o dokazu koji je pribavljen kršenjem Ustava, zakona ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, na dostojanstvo, na ugled i čast, te na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, koje se jamči člankom 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) i kojim se štiti pravo kao i sloboda svake osobe od neovlaštenog snimanja, neovisno da li je snimku sačinila privatna osoba ili službena osoba odgovarajućeg državnog aparata, jer se u konkretnom slučaju svakako radi o „privatnoj“ snimci, a nesporno je da okrivljenik nije dragovoljno pristao da bude snimljen čime bi se odrekao navedenog ustavnog prava (sudska praksa, većinom glasova donesena odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Broj: I Kž-Us 151/15-4 od 15. prosinca 2015.).
4.2. U odredbi članka 90. stavka 1. Prekršajnog zakona je propisano da se sudske odluke ne mogu temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način odnosno na nezakonitim dokazima.
5. Stoga, budući da prvostupanjski sud temelji svoju odluku na nezakonitom dokazu iz članka 90. stavka 2. točke 1. Prekršajnog zakona kako to proizlazi iz stanja spisa i na kojem se presuda ne smije temeljiti, a koju je audio video snimku stoga prvostupanjski sud bio dužan po službenoj dužnosti izdvojiti iz spisa posebnim rješenjem, sukladno odredbi članka 121. stavku 1. Prekršajnog zakona, trebalo je po službenoj dužnosti ukinuti pobijanu presuda u cijelosti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.
6. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, donijeti po službenoj dužnosti posebno rješenje o izdvajanju gore navedene audio video snimke kao nezakonitog dokaza sukladno odredbi članka 121. stavku 1. Prekršajnog zakona, te ponovno provesti prekršajni postupak sukladno zakonu i izvesti sve potrebne dokaze na zakoniti način, a nakon toga ocjenom svih u postupku zakonito izvedenih dokaza i utvrđenja svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.
Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, dana 17. ožujka 2022. godine.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Stanislav Walaszek, v. r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljeniku, braniteljima i ovlaštenom tužitelju.
