Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž R 1507/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice G. M. iz S., ….OIB: ….zastupane po punomoćnici M. R. Š. odvjetnici iz S., protiv tuženika K. b. c. S., S., OIB:….. radi isplate, odlučujući po žalbi tuženika, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr 2801/21 od 9. rujna 2021., 17. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se kao neosnovana žalba tuženika K. b. c. S., te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr 2801/21 od 9. rujna 2021., u točki I. izreke u dosuđujućem dijelu i odluci o parničnom trošku sadržanoj u točki II. izreke presude.

II.Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja, točkom I. izreke naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 10.014,29 kn sa pripadajućim zateznim kamatama, izuzev zahtjeva na ime zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanom u dosuđenom bruto iznosu, kao i sa zahtjevom za isplatu iznosa od 617,59 kn, točkom II. izreke naloženo je tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 5.625,00 kn sa pripadajućim zateznim kamatama.

2.Protiv citirane presude, točke I. izreke u dosuđujućem dijelu i odluke o parničnom trošku sadržane u točki II. izreke, tuženik izjavljuje žalbu iz žalbenog razloga sadržanog u čl. 353. st.1. t. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, u daljnjem tekstu ZPP-a).

3.Tužiteljica je u odgovoru na tužbu osporila žalbene tvrdnje tuženika kao neosnovane i zatražila trošak odgovora na žalbu.

4.Žalba tuženika nije osnovana.

5. Ocjenjujući prvostupanjsku presudu suda prvog stupnja u granicama žalbenih razloga tuženika, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a, a na koje bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a.

6.Nisu osnovani navodi tuženika u dijelu u kojem upire na ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava u odnosu na odluku sadržanu u točki I. izreke u dosuđujućem dijelu.

7.Iz stanja u spisu proizlazi da je predmet spora u ovoj parnici zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće temeljem odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. (dalje: Izmjena i dopuna Dodatka/2011.) i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.

8.Temeljem rezultata dokaznog postupka u bitnome je utvrđeno:

-da je tužiteljica u spornom razdoblju bila zaposlena kod tuženika,

-da su Vlada RH i Sindikat 1. i to Sindikat 2., Sindikat 3.Sindikat4.,Sindikat 5. Sindikat 6. Sindikat 7, Sindikat 8.te Sindikat 8.sklopili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama (dalje: Sporazum/2006.) kojim su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008. te u 2009. i da navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1. siječnja svake godine,

-da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi sklopili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje: Dodatak/2009) na način da je čl. III. ugovoreno da će u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS-a) ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP dva uzastopna tromjesečja), osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto, dok je čl. II. st. 1. istog ugovoreno je da se s danom potpisa navedenog Dodatka primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. godine u visini od 5.108,84 kn bruto,

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi sklopili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka/2011., sa time da je ostao neizmijenjen čl. II. st. 1. Dodatka/2009., dok je čl. III. istog Dodatka, sadržajno ostao isti u dijelu gdje je ugovoreno da će u trenutku kad službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP dva uzastopna tromjesečja), osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto. Odredbom čl. XI. st. 4. Izmjena i dopuna Dodatka/2011. ugovoreno je trajanje istog na vrijeme od 5 godina, dakle do 26. listopada 2016., pri čemu su se ugovorne strane obvezale u dobroj vjeri pristupiti produljenju trajanja navedenih Izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od dana potpisivanja pa zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast

BDP manji od tri posto,

-da je 7. prosinca 2011. arbitraža koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka/2011 po naprijed navedenom principu, odnosno izmijenila čl. III., koji glasi: „osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno za 2 ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjenama i dopunama.“,

-da su Vlada RH i Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenuta Izmjene od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. i Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka/2009., u čl. II. navodi se da ugovorne strane sporazumno utvrđuju da je realni međugodišnji BDP u razdoblju od posljednjih izmjena i dopuna ostvario negativan međugodišnji tromjesečni rast te utvrđuju da se primjena čl. IV. st. 5. Izmjena i dopuna Dodataka/2011. odgađa do 31. prosinca 2013.,

-da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, a da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen 4. prosinca 2015.,

- da je Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017., tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.,

-da je visina osnovice u tijeku 2016. bila određena u visini od 5.415,37 kn,

-da je u utuženom razdoblju bio na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12 - dalje: TKU/12), koji čl. 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. Odredbom st.4. istog članka, navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak/2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum/2006., važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

9.Polazeći od ovakvih utvrđenja, pravno utemeljenim se ukazuje stajalište prvostupanjskog suda kada zaključuje da su u konkretnoj pravnoj situaciji ispunjene sve potrebne pretpostavke temeljem kojih je tuženik u obvezi tužiteljici za utuženo razdoblje bio dužan obračunavati i isplaćivati plaću prema osnovici od 5.415,37 kn, a koji zahtjev tužiteljica osnovano temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka/2011., te Arbitražnoj odluci od 07. prosinca 2011., jer je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju, budući je do poboljšanja stanja, odnosno rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, došlo za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

Posljedično tome, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je udovoljio tužbenom zahtjevu tužiteljice tako da je istoj dosudio zatraženi iznos od 10.014,29 kn sa pripadajućim zateznim kamatama, primjenom čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i dr., dalje: ZOO-a), izuzev u odnosu na ime zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanom u dosuđenom bruto iznosu, te u odnosu na dio zahtjeva za isplatu iznosa od 617,59 kn, te odlučio kao u točki I. izreke presude.

10.1.Obzirom na prednje izloženo, pogrešnim smatra ovaj sud žalbene tvrdnje tuženika u dijelu u kojem ustraje na tome da se nisu ispunili uvjeti za primjenu čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka/2011.

Naime, čl. 2. Zakona o plaćama javnih službenika ("Narodne novine" br. 27/01, 39/09, dalje: ZPJS-a), propisan je način određivanja osnovice plaće u javnim službama, koja osnovica se utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom.

Tužiteljica svoj zahtjev prema tuženiku temelji na činjenici zabilježenog rasta bruto društvenog proizvoda od 1,2% u drugom tromjesečju 2015. te od 2,8% u trećem tromjesečju 2015. što daje aritmetičku sredinu od 2,0% prema objavljenim podacima DZS-a, te na osnovici iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka/2011. kao i na Arbitražnoj odluci od 7. prosinca 2011.

10.2.Odredbom čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka/2011. izmijenjen čl. III. Dodatka/2009., tako da uz naslov "Način povrata osnovice" glasi: "Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje 3 stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.".

Spomenuti članak je sastavni je dio Kolektivnog ugovora sklopljenog sukladno čl. 2. ZPJS-a temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 115/10., dalje: TKU/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka/2009., te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama, kao i čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj: 141/12., dalje: TKU/12), kojom je utvrđena primjena Dodatka/2009., te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama.

10.3.Nadalje, je čl. 51. st.4. TKU/10 bilo propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak/2009. i sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum/2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima, što je propisano i odredbom čl. 51. st. 4. TKU/12.

11.U kontekstu svega do sada izloženog, nameće se zaključak da Izmjene i dopune Dodatka/2011. predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor, što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi 28. prosinca 2012. usvojili ranije spomenuto Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka/2009. radi pojašnjenja primjene čl.IV st.5., a u svezi sa čl.VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka/2011.

Sukladno rečenom, protivno tumačenju tuženika, uvjerenje je i ovog suda da su uvjeti za povećanje osnovice temeljem čl.III. Izmjena i dopuna Dodatka/2011. ispunjeni krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., kako je to pravilno zaključio i sud prvog stupnja.

12.Nadalje, nisu pravno utemeljeni žalbeni navodi tuženika u dijelu u kojem ističe da ne može svojom voljom mijenjati osnovicu plaće, kao ni način obračuna i isplate plaće, jer da se plaća obračunava i isplaćuje prema parametrima određenim Centralnim obračunom plaća (dalje: COP-a), u koje samo ubacuje određene parametre.

Ovo iz razloga jer se pozivom na podzakonski akt ne može umanjiti plaća na koju radnik ima pravo po zakonu. Osim toga, valja dodati i to da je tuženik poslodavac tužiteljici, te da je jedna od temeljenih obveza poslodavca sukladno čl. 84. st.1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 149/09 i dr., dalje: ZR/09), kao i čl. 92. st.1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14. i dr., dalje: ZR/14), da radniku isplati plaću za obavljeni rad.

13.1.Nisu pravno utemeljeni navodi tuženika u dijelu u kojem smatra da ga Sporazum na koji se poziva tužitelj ne obvezuje iz razloga jer da tuženik nije potpisnik istog, već Vlada RH i razni sindikati.

Ovo stoga što tuženik tijekom ovog postupka nije dokazao da bi Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja, s time da je utvrđeno da je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima.

13.2.U prilog pravilnosti prednje navedenog, govori i stajalište izraženo u presudi Vrhovnog suda RH poslovni broj Gž-13/02 prema kojem se smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i kada zastupnici nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to odbili, te da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima.

Pored toga Iz Odluke Vrhovnog suda RH, poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene KU ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora te da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora.

Također ovdje valja napomenuti i to da ni jedan od potpisnika Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama, a osobito Vlada Republike Hrvatske nije osporio valjanost istih u zakonom predviđenom postupku.

14.1.Pogrešnim drži ovaj sud i žalbene tvrdnje tuženika vezano za usklađivanje pariteta, tvrdeći da je prema podacima DZS-a, BDP Republike Hrvatske, promatran na tromjesečnoj razini „realni tromjesečni BDP“ u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine, zabilježio dvanaest konsekutivnih razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta, počam od četvrtog tromjesečja 2011. zaključno sa trećim tromjesečjem 2014., što znači da je uskladba prema čl. III. - V. Izmjena Dodatka/2011., trebalo odgoditi za dvanaest konsekutivnih tromjesečja, počevši od siječnja 2016. pa nadalje.

14.2.Suprotno tumačenju tuženika, iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio DZS RH proizlazi da od IV. kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, već je stalno rastao. Odredba čl. VII st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka/2011. ne odnosi se na povrat osnovice iz čl. III, već isključivo na usklađenje osnovice iz čl. IV i V Izmjena i dopuna Dodatka/2011. Namjera Vlade RH je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i to na iznos od 5.414,37 kn, a odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je konzumirana kroz čl. IV st.5. Izmjena i dopuna Dodatka/2011. i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., budući je čl. IV st. 5. Izmjena i dopuna Dodatka/2011. bilo ugovoreno da će Vlada RH biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka/2011.

15.Slijedom svega izloženog, ističe se da se pravna stajališta navedena u prvostupanjskoj presudi u ožalbenom dijelu, zasnivaju se na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i prihvatljivom tumačenju relevantne zakonske norme, u okviru kojeg postupka je od strane suda prvostupanjskog suda uslijedila odgovarajuća pravna argumentacija koja upućuje na to da presuda suda prvog stupnja u pobijanom dijelu nije posljedica proizvoljnog tumačenja niti pogrešne primjene mjerodavnog prava.

16.U kontekstu do sada izloženog, protivno ocjeni tuženika, pravilnom drži ovaj sud i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki II. izreke.

17.Zbog do sada iznesenih razloga, valjalo je odbiti žalbu tuženika, potvrditi prvostupanjsku presudu u točki I. izreke u dosuđujućem dijelu, te u odluci o parničnom trošku sadržanoj u točki II. izreke, primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a.

18.Tužiteljici nisu dosuđeni troškovi odgovora na žalbu jer je primjenom čl. 155. ZPP-a odlučeno da isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, pa je stoga odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

19.Presuda suda prvog stupnja u točki I. izreke u odbijajućem dijelu kao nepobijana ostaje neizmjenjena.

U Rijeci, 17. ožujka 2022.

Sutkinja

Svjetlana Pražić