Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 37 Gž-281/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. S., OIB: ..., iz C., kojeg zastupa punomoćnik D. K., odvjetnik u R., protiv tuženice C. d.d. C., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik Z. V. i dr., odvjetnici u Odvjetničkom društvu V., J., Š., S., J. & J. iz R., radi isplate, odlučujući povodom žalbi tuženika i R. H., OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju od 4. ožujka 2021. poslovni broj: P-2058/2018-11, 17. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Odbijaju se žalbe R. H. i tuženika kao neosnovane i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju poslovni broj: P-2058/2018- 11 od 4. ožujka 2021.

II. Odbija se zahtjev R. H. za naknadu troškova.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijeno je sudjelovanje R. H. kao umješača na strani tuženika u ovom parničnom postupku.

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenim žalbama pobijaju R. H. zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i neutvrđenog činjeničnog stanja, te tuženik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu ukinuti odnosno preinačiti pobijano rješenje na način da se dopusti R. H. sudjelovanje u predmetnoj parnici u svojstvu umješača na strani tuženika.

3. Tužitelj nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba tuženika i R. H. nisu osnovane.

5. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi:

- da je predmet postupka zahtjev tužitelja da mu tuženik s osnova korištenja njegovog suvlasničkog dijela nekretnine bez pravne osnove isplati naknadu;

- da je tuženik predložio da sud pozove R. H. da se uključi u ovoj parnični postupak čemu se tužitelj protivio;

- da je R. H. u podnesku od 24. veljače 2021. podnijela prijedlog da joj se dopusti miješanje na strani tuženika u smislu članka 206. stavka 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje u tekstu: ZPP):

- da u prijedlogu R. H. navodi da ima interes uključiti se u ovoj postupak iz razloga što je sukladno odredbama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ broj. 92/10) i Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“ broj: 52/20) ona vlasnica prijepornih nekretnina koje se nalaze unutar auto kampa „K.“ u C. time da ističe i prigovor promašene pasivne i aktivne legitimacije,

pa imajući u vidu da je u tijeku spor između parničnih stranaka u smislu članka 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21- dalje u tekstu: ZOO), odnosno spor vezan za stjecanje bez pravne osnove, zaključuje da predmetni spor nije u vezi sa pravom R. H. da od tuženika ostvaruje pravo na naplatu koncesije i ostala prava koja joj po zakonu pripadaju, a osim toga u slučaju uspjeha tužitelja u ovom sporu, ostvarivanje prava R. H. prema tuženiku na bilo koji način nije dovedeno u pitanje. Ujedno ukazuje da ukoliko R. H., a pored činjenice da spori aktivnu i pasivnu legitimaciju stranaka, ima u odnosu na prijeporne nekretnine kakva potraživanja, može ustati protiv stranaka tužbom glavnog miješanja.

6. U žalbi R. H. ukazuje da kao upisani vlasnik nekretnine i ex lege vlasnik nekretnina sastavnica auto kampa naplaćuje godišnju koncesijsku naknadu TD C. d.d. primjenom Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ broj. 92/10), odnosno primjenom novog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“ broj: 52/20) naplaćivati će zakupninu te da se „u slučaju uspjeha tužitelja u ovom sporu postavlja pitanje eventualnog regresnog zahtjeva tužitelja protiv R. H. koju podmiruje trgovačko društvo C.“. Tvrdi da i sukladno izraženoj praksi o tom pravnom pitanju i u istom kampu izraženoj u odlukama Županijskog suda u Rijeci broj: Gž-1177/17, Gž- 4751/12 i Gž-4756/13 (ispravno: Gž-476/2013), ima pravni interes sudjelovati u predmetnom postupku. Citira članak 198. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje u tekstu: ZPP) kojim je uređena tužba glavnog miješanja tvrdeći da nema pravni interes na podnošenje takve tužbe jer se spor vodi radi isplate, a niti takvu tužbu nema pravnog interesa podnijeti zbog utvrđenja prava vlasništva jer je ona upisana kao vlasnica temeljem pravomoćne presude Trgovačkog suda u Rijeci kroz provedeni pojedinačni ispravni postupak. Konačno pojašnjava da je jedini pravni interes R. H. u ovom postupku sudjelovati kao umješač u tome što tužitelj pogrešnom pasivnom legitimacijom R. H. nije označio kao tuženika iako je upisani vlasnik nekretnine.

7. Tuženik u žalbi također ističe činjenicu da je R. H. vlasnica predmetne nekretnine na temelju Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu stupanjem na snagu tog Zakona 2010. zbog čega trenutak upisa u zemljišne knjige nije od značaja. Smatra da protivno stajalištu prvostupanjskog suda postoji potpuno opravdan i legitiman pravni interes R. H. za sudjelovanje u ovoj parnici budući se radi o nekretnini koja je ex lege od 1. kolovoza 2010. njezino vlasništvo i za čije korištenje joj plaća koncesijsku naknadu od 2010.

8. Iako R. H. navodi u žalbi da prvostupanjsko rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, istu ne konkretizira, niti sadržajem žalbe upućuje na bilo koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka dok je ispitivanjem pobijanog rješenja primjenom članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH) koja odredba se u ovom postupku obzirom na vrijeme pokretanja postupka, primjenjuje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 70/19), u svezi članka 381. ZPP, utvrđeno da donošenjem pobijanog rješenja prvostupanjski sud nije počinio ni jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje se u drugostupanjskom postupku pazi po službenoj dužnosti.

9. Umješač (intervenijent) kako ga definira odredba članka 206. stavak 1. ZPP je osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od Već iz same zakonske definicije umješača proizlazi da je osnovna stranaka uspije.

pretpostavka da bi sud dopustio miješanje, postojanje pravnog interes osobe koja se želi miješati da uspije stranka u sporu na čiju stranu se miješa i u tu svrhu poduzima radnje s pravnim učinkom za stranku kojoj se pridružio. Da bi postojao pravni interes osobe koja se želi miješati, presude u parnicama među određenim strankama moraju imati izravan ili neizravan učinak i na pravnu situaciju osoba koje uopće nisu stranke u parnici zbog čega im se i dopušta da u takvim parnicama mogu štititi svoje interese neposrednim sudjelovanjem u parnici u svojstvu umješača.

8.1. U konkretnom slučaju tužitelj zahtjeva da mu tuženik kao nepošteni posjednik za korištenje dijela nekretnine kčbr. 526 sa 3677 m2 upisane u zk.ul. 8688 k.o. C. za koju tvrdi da je suvlasnik u ½ dijela od čega je 21/108 dijela knjižni vlasnik, a u ostalom dijelu vanknjižni vlasnik, isplati naknadu za razdoblje korištenja u 2013., 2014., 2015., 2016. i 2017. iznos od 12.511,97 EURA u kunskoj protuvrijednosti (za 714,97 m2). U slučaju uspjeha tužitelja u parnici pravne posljedice donesene presude ne mogu se, a niti će se neposredno ili posredno odraziti na pravnu situaciju R. H. koja kao i tuženik tvrdi da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla ex lege stupanjem na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ broj. 92/10). Eventualno postojanje ekonomskog interesa na koji upućuju navodi R. H., doduše nejasni i ne sasvim razumljivi, o možebitnom regresu tužitelja, nije dovoljno za miješanje u tuđu parnicu, time da ovaj sud ne nalazi ni ekonomski interes R. H. za miješenje u ovoj parnici jer u slučaju uspjeha u parnici tužitelj zasigurno neće imati nikakvi regresni zahtjev prema R. H. kako to tvrdi u žalbi, a niti to može imati tuženik. 8.2. Polemiziranje R. H. o tužbi glavnog miješanja na koju tužbu je upućuje prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja, nisu od odlučnog značaja zbog čega ovaj sud u smislu članka 375. stavka 1. ZPP te navode nije ni ocjenjivao.

8.2. Odluke Županijskog suda u Rijeci na koje se poziva R. H. ne mogu predstavljati sudsku praksu relevantnu za predmetni zahtjev R. H. za miješanje u ovoj parnici jer se u tim odlukama ne radi o zahtjevima tužitelja prema tuženiku za isplatu. Konkretno iz rješenja broj: Gž-1177/2017 razvidno je da je predmet spora zahtjev da se tamo tuženiku, kao i u ovom predmetu, C. d.d. C., naloži trpljenje da ograde nekretnine, zabrani daljnja uporaba dijela nekretnina i da se tužiteljima dopusti svakodnevni pristup do navedenih parcela preko ostalih parcela Autokampa K.. Iz presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj: Gž-4751/21 razvidno je da je predmet spora predaja u posjed nekretnina te da je u toj parnici tužitelja Š. J. protiv tuženika Imperial d.d. R. i dr. R. H. podnijela tužbu glavnog miješanja, dok je u predmetu Gž-476/2013 tužitelja Grada M. L. protiv tuženika J. k. d.o.o. M. L. u kojem je R. H. sudjelovala u svojstvu umješača, predmet spora također predaja u posjed nekretnina koje se nalaze na predjelu kampa „Č.“ u M. L. za koje nekretnine R. H. smatra da su njezino vlasništvo.

9. Slijedom iznesenog razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovan, kao što nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava budući je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje, odbivši prijedlog R. H., pravilnom primjenom članka 206. stavak 1. ZPP ocijenio da R. H. nema pravni interes za stupanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika. Posljedično valjalo je na temelju članka 380. točke 2. ZPP žalbe R. H. i tuženika odbiti kao neosnovane i potvrditi pobijano rješenje i ujedno odbiti zahtjev R. H. za naknadu troškova postupka.

U Varaždinu 17. ožujka 2022.

Sutkinja

Tanja Novak-Premec v.r.