Poslovni broj: 15 UsI-3415/21-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Ivane Barać kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. L., OIB: …, iz S., …, zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima iz OD

Lj.-V. & P. d.o.o., sa sjedištem u S., …,

protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, OIB: 33706439962, Zagreb, Šubićeva 29, radi uklanjanja građevine, nakon javne i usmene rasprave zaključene 9. ožujka 2022. godine u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 17. ožujka 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, KLASA: UP/I-362-02/21-02/…, URBROJ: 443-02-03-12-01-21-… od 24. rujna 2021. godine, te da se predmet vrati tuženiku na ponovni postupak.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja zaprimljenoj kod ovog suda 2. studenog 2021. godine protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, KLASA: UP/I-362-02/21-02/…, URBROJ: 443-02-03- 12-01-21-… od 24. rujna 2021. godine, tužitelj u bitnom najprije citira točku 1. izreke osporenog rješenja, nakon čega ističe kako je osporeno rješenje nezakonito jer činjenično stanje nije u dovoljnoj mjeri utvrđeno, a tužitelju da nije omogućeno sudjelovanje u postupku, pa da je akt tuženika u direktnoj suprotnosti s odredbom čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku, kojom da je regulirana materija izjašnjavanja stranke jer tužitelju nije omogućeno izjašnjavanje o bilo kojoj činjenici, okolnosti ili pravnom pitanju koje je važno za rješavanje ove upravne stvari, ujedno da je došlo i do povrede načela saslušanja stranke, kao i da je obrazloženje u suprotnosti s odredbom članka 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku. Nadalje, predmetna građevina da se nalazi unutar građevinske zone i to na čestici koja je u vlasništvu Grada S., označenoj kao čest. zem. …, ZU … k.o. S. te da je nadležni upravni odjel Grada S. donio rješenje o utvrđivanju građevne čestice za dijelove predmete nekretnine, ukupne površine … m2. Također, tužitelj da je pokrenuo postupak otkupa navedene građevinske čestice od Grada S., pa s obzirom na navedeno da je jasno kako nema nikakvog osnova za donošenje rješenja o uklanjanju. Tužitelj se potom poziva na odredbu čl. 26. Zakona o upravnim sporovima, na temelju koje predlaže sudu da donese rješenje o odgodnom učinku za što da su ispunjene sve pretpostavke jer zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje osporene pojedinačne odluke, a odgoda izvršenja osporenog rješenja da nije protivna javnom interesu jer bi se izvršenje odgodilo samo privremeno do pravomoćnog okončanja upravnog spora, s tim da bi izvršenjem osporenog rješenja tužitelju nastupila teško popravljiva šteta, budući da predmet uklanjanja nije moguće vratiti u prvobitno stanje. Slijedom navedenog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika i predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak, ujedno predložio je i da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužitelju.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, u bitnom naveo kako osporava tužbene navode tužitelja jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u osporenom rješenju, slijedom čega da tuženik ostaje u cijelosti kod navoda obrazloženja osporenog akta i predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.U sporu je održana rasprava 9. ožujka 2022. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupila zamjenica opunomoćenika tužitelja, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti, na kojoj je zamjenica opunomoćenika tužitelja istaknula kako u cijelosti ostaje kod svih navoda iz tužbe, pri postavljenom tužbenom zahtjevu, ujedno i da ustraje u dokaznim prijedlozima iz tužbe i to da se u svojstvu stranke u ovom sporu sasluša tužitelj, da se provede očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske i geodetske struke kao i da se zatraži očitovanje od Grada S. o postupku otkupa dijela nekretnine, sve to na okolnosti koje su precizirane u samoj tužbi, dok drugih dokaznih prijedloga nije imala, ujedno, ostala je kod prijedloga istaknutog u tužbi i to da sud donese rješenje o odgodnom učinku tužbe na temelju odredbe čl. 26. st. 2. ZUS-a iz razloga koji su detaljno precizirani u samoj tužbi, te je konačno popisala trošak spora u ukupnom iznosu od … kuna uz prijedlog da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužitelju u naznačenom iznosu.

4.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

5.Sud je odbio sve dokazne prijedloge tužitelja i to da se u ovom sporu u svojstvu stranke sasluša tužitelj, da se provede očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske i geodetske struke i da se zatraži očitovanje od Grada S. o postupku otkupa dijela nekretnine, to na okolnosti koje su precizirane u samoj tužbi i održanoj raspravi kao nepotrebne i suvišne, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza imajući u vidu dokaze koje prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika, te spisu upravnog spora, posebice cijeneći predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

9.Naime, osporenim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, KLASA: UP/I-362-02/21-02/…, URBROJ: 443-02-03-12-01-21-… od 24. rujna 2021. godine, točkom 1. naređeno je tužitelju kao investitoru da u roku od 90 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni građevine koje je bespravno izgradio uz postojeću stambenu zgradu anagrafske oznake …, S., k.č. … k.o. S. i to: - prizemnu zgradu ljetne kuhinje i wc-a,

maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 6,5 x 3,3 m, jednostrešnog krova maksimalne visine cca 3,5 m, koja je bespravno izgrađena na k.č. … i … k.o. S., bez građevinske dozvole, - bazen tlocrtnih dimenzija cca 6,8 x 3,5 m, dubine cca1,5 m sa strojarnicom tlocrtnih dimenzija cca 1,0 x 3,0 m dubine cca 2,3 m, koji je bespravno izgrađen na k.č. … k.o. S. bez građevinske dozvole, - ogradni zid dužine cca 20 m, visine cca 1,7 m, na k.č. … i … k.o. S. na zapadnoj međi, koji je bespravno izgrađen bez glavnog projekta, dok je točkama od 2. do 6. tužitelj upozoren o posljedicama ukoliko ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke ovog rješenja, sve na način kako je to precizno navedeno u naznačenim točkama izreke osporenog rješenja.

10.Iz podataka u spisu upravnog tijela, između ostalog razvidno je kako je od strane višeg građevinskog inspektora 2. rujna 2021. izvršen inspekcijski pregled na lokaciji u S., na k.č. … i … k.o. S., kojem nije bio nazočan tužitelj,

kada je utvrđeno da su na ovoj lokaciji izgrađene građevine pobliže precizirane točkom 1. podtočkama 1., 2. i 3. izreke osporenog rješenja, koje su skicirane i fotografirane, a skica i fotografije priložene su zapisniku koje čine njegov sastavni dio, te s obzirom da investitor nije bio nazočan pregledu, u zapisniku je naznačeno kako će se investitor naknadno saslušati. Nadalje, spisu prileže zapisnik od 21. rujna 2021. sastavljen u uredu Građevinske inspekcije u S., kada je po ostavljenom pozivu u svojstvu investitora pristupio tužitelj, koji je ove prigode saslušan u svojstvu stranke, te nakon što mu je pročitan i uručen zapisnik od 2. rujna 2021., između ostalog je izjavio kako je on u postupku otkupa zemljišta od Grada S., pa da će predmetne čestice priključiti njegovoj k.č. … k.o. S. na kojoj da je izgrađena postojeća zgrada, kao i da će izraditi glavni projekt sukladno zakonskim odredbama, ujedno da će u međuvremenu podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, nakon čega je predmetni zapisnik bez primjedbi vlastoručno potpisao. Prema obrazloženju osporenog rješenja proizlazi da je građevinski inspektor na temelju naprijed izloženih utvrđenja, smatrajući da je tužitelj iz razloga što je izgradio predmetne građevine opisane točkom 1. podtočkama 1. i 2. izreke osporenog rješenja bez pravomoćne građevinske dozvole, koju je bio dužan ishoditi prije početka građenja, te građevinu opisanu točkom 1. podtočkom 3. izreke osporenog rješenja bez glavnog projekta, povrijedio odredbu čl. 106. st. 1., odnosno čl. 128. st. 2. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) donio osporeni akt kojim mu je naložio uklanjanje bespravno izgrađenih građevina na način kako je to precizirano točkom 1. izreke osporenog rješenja tuženika, a protiv kojeg je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

11.Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

Odredbom čl. 128. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade se, odnosno izvode bez građevinske dozvole.

Stavkom 2. da građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.

Odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim Zakonom.

Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

St. 2. da ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe.

St. 3. da rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. St. 4. da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

St. 5. da protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

St. 6. da kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje zbog onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.

Odredbom čl. 108. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine i 6. obustavu građenja.

Odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja i 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe.

St. 2. da rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. St. 3. da prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

12.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe tuženik pravilno i zakonito donio rješenje kojim je točkom 1. naredio tužitelju kao investitoru da u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni predmetne građevine pobliže opisane točkom 1. izreke rješenja, ovo stoga što i ovaj sud drži da su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke da bi se tužitelju naredila citirana inspekcijska mjera s obzirom da je u upravnom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je on investitor konkretnih građevina koje su izgrađene bez potrebnog akta za građenje, u konkretnom slučaju bez pravomoćne građevinske dozvole (građevine opisane točkom 1. podtočkama 1. i 2. izreke osporenog rješenja), odnosno bez glavnog projekta (građevina opisana točkom 1. podtočkom 3. izreke osporenog rješenja), što pak predmetnu gradnju čini nezakonitom, uslijed čega sud nalazi da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, kao i da su u konkretnoj upravnoj stvari pravilno primijenjene mjerodavne materijalno pravne odredbe.

13.Prvenstveno je za naglasiti kako u upravnom postupku, kao niti tijekom ovog spora tužitelj nije osporavao da je on investitor predmetnih građevina u odnosu na koje mu je naređeno uklanjanje, što predstavlja prvu pretpostavku da bi mu se mogla narediti predmetna inspekcijska mjera u smislu odredbe čl. 106. st. 1. Zakona o državnom inspektoratu, a isto tako tužitelj nije osporavao da za konkretne građevine nije ishodilo potreban akt za građenje tj. pravomoćnu građevinsku dozvolu (za građevine opisane točkom 1. podtočkama 1. i 2. izreke osporenog rješenja), odnosno glavni projekt (za građevinu opisanu točkom 1. podtočkom 3. izreke osporenog rješenja), koja činjenica nije ni prijeporna, što pak predstavlja drugu pretpostavku za naređivanje inspekcijske mjere kakvu u vidu ima odredba čl. 108. st. 1. t. 4. istog Zakona, pa kod neprijepornog utvrđenja da su u konkretnoj upravnoj stvari na strani tužitelja kumulativno ispunjene obje navedene pretpostavke, to je jasno kako je tuženik pravilno postupio kada je svojim rješenjem tužitelju naredio uklanjanje predmetnih građevina, zbog čega je isto zakonito.

14.Glede tužbenih navoda tužitelja u kojima ističe kako su na njegovu štetu počinjene povrede procesnih odredbi Zakona o općem upravnom postupku s obzirom da njemu nije omogućeno očitovati se o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, kao i da je obrazloženje osporenog rješenja protivno odredbi čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku, za kazati je kako sud ovakve prigovore ne nalazi osnovanima.

15.Naime, prije svega za naglasiti je kako je upravo naprijed citiranom odredbom čl. 106. st. 4. Zakona o Državnom inspektoratu propisano da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke, slijedom čega je potpuno jasno da je inspektor ovlašten rješenje donijeti i bez da prethodno sasluša investitora ili vlasnika, a Zakon o Državnom inspektoratu u predmetnoj upravnoj stvari primjenjuje se kao lex specialis u odnosu na Zakon o općem upravnom postupku, uslijed čega okolnost da prije donošenja rješenja o uklanjanju tužitelj ne bi bio saslušan ne može biti od utjecaja na zakonitost osporenog akta.

16.Međutim, u konkretnom slučaju, prema podacima spisa nedvojbeno proizlazi da je tužitelju u provedenom postupku omogućeno izjasniti se o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, ovo iz razloga što što je prema podacima spisa tužitelj saslušan u svojstvu stranke u Uredu građevinske inspekcije 21. rujna 2021., o čemu je sastavljen zapisnik koji prileže spisu, kada je, nakon što mu je pročitan i uručen zapisnik od 2. rujna 2021., između ostalog izjavio kako je on u postupku otkupa zemljišta od Grada S., pa da će predmetne čestice priključiti njegovoj k.č. …

k.o. S. na kojoj da je izgrađena postojeća zgrada, kao i da će izraditi glavni projekt sukladno zakonskim odredbama, ujedno da će u međuvremenu podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, nakon čega je predmetni zapisnik bez primjedbi vlastoručno potpisao, iz kojeg je pak razvidno da nije imao nikakvih primjedbi na utvrđenja iz zapisnika od 2. rujna 2021. Stoga, kod izloženog stanja stvari je potpuno jasno da se tužitelj u provedenom upravnom inspekcijskom postupku imao mogućnost očitovati o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, pa je tako imao mogućnost isticati i prigovore koje sada iznosi u ovom sporu, zbog čega sud zaključuje da nije došlo do procesnih povreda koje bi išle na štetu tužitelja, odnosno koje bi bile od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja, ovo tim prije što tužitelj uopće ne osporava činjenična utvrđenja s inspekcijskog pregleda, već smatra kako za konkretne građevine nije trebao ishoditi građevinsku dozvolu, odnosno glavni projekt.

17.Vezano za navode kako je obrazloženje osporenog rješenja protivno odredbi čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku, za kazati je kako je tuženik u obrazloženju svog rješenja jasno, precizno i nedvojbeno izložio utvrđeno činjenično stanje, te je nedvosmisleno precizirao zbog čega se u konkretnom slučaju radi o nezakonitoj gradnji, koje činjenično stanje je doveo u svezu s mjerodavnim materijalno pravnim odredbama, koja pak utvrđenja su u cijelosti prihvatljiva i ovom sudu, uslijed čega sud zaključuje kako je obrazloženje tuženikovog akta dostatno, odnosno da nije u suprotnosti s odredbom čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku.

18.Nadalje, u cijelosti je bespredmetno pozivanje tužitelja na rješenje o utvrđivanju građevne čestice Garda S., Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja, KLASA: UP/I-350-05/19-05/…, URBROJ: 2181/01-03-02/9-20-… od 8.

listopada 2020., koje je priložio u privitku tužbe, to pak stoga što se istim utvrđuje da građevnu česticu postojeće stambene građevine čine dijelovi k.č. … i …

(sud. čest. zem. … i …) k.o. S., ukupne površine … m2 na način kako je to prikazano na izvodu iz katastarskog plana koji čini sastavni dio ovog rješenja, no kako u konkretnom slučaju ljetna kuhinja, wc, bazen i ogradni zid nisu izgrađeni na katastarskoj čestici postojeće stambene zgrade anagrafske oznake …,

S., k.č. … k.o. S., već su izgrađeni na k.č. … i … k.o. S.,

neprijeporno je da je tužitelj za izgradnju naznačenih građevina prije početka građenja bio u obvezi ishoditi građevinsku dozvolu, dok je za ogradni zid na zapadnoj međi bio u obvezi izraditi glavni projekt, pa kako navedene akte nije ishodio, radi se o nezakonitoj gradnji, u odnosu na koju je tuženik zakonito naredio inspekcijsku mjeru uklanjanja.

19.Konačno, u svezi tužbenih navoda u kojima tužitelj ističe kako se on nalazi u postupku otkupa zemljišta od Grada S., prije svega je za istaknuti kako taj postupak nije okončan, što znači da je tužitelj trebao prije početka građenja ishoditi naprijed citirane akte za građenje, koje on nije ishodio, pa je nedvojbeno kako postupak na koji se tužitelj poziva nije od nikakvog utjecaja na zakonitost rješenja koje osporava predmetnom tužbom, te je ujedno za nadodati kako iz rješenja o utvrđivanju građevne čestice od 8. listopada 2020. jasno proizlazi da Grad S. nije suglasan s načinom formiranja građevne čestice u površini od … m2, već isključivo u površini od … m2, pa sve kada bi i došlo do takvog formiranja čestice, čak i tada bi ljetna kuhinja, bazen i veliki dio ogradnog zida ostali na gradskom zemljištu, zbog čega je neprijeporno da bi tužitelj i dalje bio u obvezi ishoditi građevinsku dozvolu za ljetnu kuhinju i bazen, kao i izraditi glavni projekt za ogradni zid.

20.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

21.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

22.Potom, u odnosu na prijedlog tužitelja za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe, za navesti je kako je odredbom članka 26. stavka 1. ZUS-a propisano da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano, dok je odredbom stavka 2. istog članka propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu, pa imajući u vidu da tužitelj nije dokazao, niti učinio vjerojatnim da bi mu izvršenjem osporenog rješenja nastupila teško popravljiva šteta, ovaj sud drži da nisu ispunjene pretpostavke za donošenjem traženog rješenja, tim prije što je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen, slijedom čega je takav zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan, te je stoga odlučeno kao pod točkom I. u izreci rješenja.

23.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao pod točkom II. u izreci rješenja.

U Splitu, 17. ožujka 2022. godine

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i točke 2. rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka, dok žalba protiv točke 1. rješenja nije dopuštena na temelju odredbe čl. 67. ZUS-a. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima iz OD Lj.-

V. & P. d.o.o., sa sjedištem u S., , uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Građevinskoj inspekciji, Zagreb, Šubićeva 29, uz zapisnik od 9. ožujka 2022., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- u spis.

Rj./- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).

- Spis u kalendar 30 dana.