REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 47 Pž-4694/2021-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca, Mirte Matić, predsjednika vijeća, Kristine Saganić, suca izvjestitelja i Nevenke Marković, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. L. d.d. P., OIB … (kao pravni sljednik I. U. d.d. U., OIB …), protiv tuženika G. U., U., OIB …, radi utvrđenja neistinitim i brisanja knjižnog upisa, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-278/2016-73 od 9. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 17. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-278/2016-73 od 9. srpnja 2021.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Trgovački sud u Pazinu odbio je tužbeni zahtjev koji glasi na utvrđenje da je knjižni upis odobren Rješenjem Općinskog suda u Puli - Pola Stalna služba u Bujama-Buie od 27. svibnja 2016. poslovni broj Z-14059/2016 neistinit (nevaljan), na poništaj tog Rješenja i uspostavu zemljišno knjižnog stanja kakvo je bilo prije zaprimanja tuženikovog prijedloga na temelju kojeg je doneseno to rješenje.

2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da je ovaj sud preinači ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Tužitelj navodi da je nekretnina k.č.br. 2013. k.o. U. u trenutku donošenja rješenja Općinskog suda bila u tužiteljevom vlasništvu i da je formiranjem posebne čestice k.č.br. 2010/1 k.o. U. (navodno nerazvrstane ceste sa 6.379 m2), površina te nekretnine umanjena za 883 m2. Odredbom čl. 131. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14; dalje: ZC) propisano je koje ceste postaju nerazvrstane ceste, a navodna nerazvrstana cesta koja je nastala formiranjem posebne k.č.br. 2010/1 k.o. U., u naravi je interna prometnica unutar turističkog naselja Punta kojim upravlja tužitelj, nije pristupačna većem broju korisnika nego služi isključivo tužiteljevim gostima i povezuje objekte kojima on upravlja. Tu okolnost potvrđuje i činjenica što je tuženik ispostavljao tužitelju račune na ime koncesijske naknade za turističko zemljište i to je tužitelj uredno plaćao. Pozivom na čl. 2. st. 1. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ broj 92/10; dalje: ZTZ), tužitelj je podnio tuženiku zahtjev za dodjelu koncesije na turističkom zemljištu, između ostalog i za k.č.br. 1979/1 i 2010/1 od kojih je, uz k.č.br. 2013 u tužiteljevom vlasništvu, formirana posebna nekretnina k.č.br. 2010/1 (navodno nerazvrstana cesta). Ispostavljanjem računa tuženik je priznao tužitelju pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a iz uvjerenja tuženika od 27. studenoga 2017. proizlazi da je k.č.br. 2010/1 imala ugostiteljsko turističku namjenu, da nije predviđena za promet niti je javno dobro, jer nije dostupna većem broju korisnika.

3. Odgovarajući na tužiteljevu žalbu tuženik je osporio njenu osnovanost, navodeći u bitnome da je na tom području izgrađena nerazvrstana cesta koja nije evidentirana u Uredu za katastar. Postojeća nerazvrstana cesta i javna prometnica koristila se više od 50 godina pa je tuženik naručio izradu geodetskog snimka i elaborata čime je utvrđeno da se na nekretnini k.č.br. 2010/1 k.o. U. doista nalazi nerazvrstana cesta. Smatra netočnim tužiteljevu tvrdnju da je riječ o internoj prometnici unutar turističkog naselja P., jer to nije utvrđeno u postupku već je riječ o javnom dobru, nerazvrstanoj cesti koja je pod jednakim uvjetima dostupna i slobodna za korištenje svakome. Na toj se lokaciji nalaze i drugi objekti u privatnom vlasništvu. Činjenica da je tužitelj predao zahtjev za dodjelu koncesije i da su mu izdani računi, ne utječe na status i namjenu čestice. Nakon što je tuženik proveo postupak evidentiranja nerazvrstane ceste, tužitelj je zatvorio za promet dio te Jadranske ulice uz hotel i bez tuženikove suglasnosti izmijenio postojeću trasu korištenja nerazvrstane ceste te izveo građevinske radove protivno tuženikovoj Suglasnosti za privremenu regulaciju prometa – rekonstrukciju hotela S. koji je izdao tuženik na tužiteljev zahtjev. Dakle, tužitelj je od tuženika tražio suglasnost za privremenu regulaciju prometa, čime je priznao tuženiku pravo vlasništva.

4. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

5. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Predmet tužbenog zahtjeva odnosi se na utvrđenje neistinitim (nevaljanim) i brisanje knjižnog upisa odobrenog rješenjem Općinskog suda u Puli - Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Buje, broj Z-14059/2016 od 27. svibnja 2016. Tim je rješenjem dopuštena provedba prijavnog lista na nekretninama k.č.br. 2010/1 i 2013 k.o. U. U obuhvatu tih nekretnina formirana je posebna katastarska čestica k.č.br. 2010/1 k.o. U. u naravi nerazvrstana cesta s 6379 m2, uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva za korist i na ime Javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo tuženika. Istovremeno je od ranije k.č.br. 2010/1 k.o. U. formirano 7 novih čestica (od 2010/5 do 2010/11) koje su zadržale prijašnje zemljišno-knjižno stanje te je površina k.č. br. 2013. k.o. U. u tužiteljevu vlasništvu umanjena za 883 m2.

7. Dakle, tim je rješenjem došlo do ovih promjena u zemljišnoj knjizi:

- u zk.ul.br. 6044 k.o. U., za k.č.br. 1979/1 u odnosu na koju je upisano društveno vlasništvo, došlo je do promjene površine;

- u zk.ul.br. 5734 k.o. U. za k.č.br. 2010/1 u odnosu na koju je upisano društveno vlasništvo, došlo je do promjene na način da je ta čestica cijepana na ukupno sedam čestica, od kojih je nova čestica broj 2010/1 upisana kao nerazvrstana cesta;

- u zk.ul.br. 5781 k.o. U. za k.č.br. 2013 u odnosu na koju je upisano tuženikovo vlasništvo, došlo je do promjene kulture i površine.

8. Protiv tog rješenja tužitelj je podnio prigovor koji je odbijen rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z14059/2016 od 14. srpnja 2015. Tužitelj je podnio žalbu koja je rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Zk-193/2017-2 od 7. listopada 2019. odbijena i potvrđeno je rješenje poslovni broj Z-14059/2016 od 27. svibnja 2016. u dijelu koji se odnosi na nekretninu upisanu u zk.ul.br. 5781 k.o. U. k.č.br. 2013., dok je u preostalom dijelu u odnosu na k.č.br. 1979/1 i 2010/1 k.o. U. žalba odbačena, jer je upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja RO za ugostiteljstvo i turizam Istraturist, a žalitelj nije dokazao sljedništvo.

9. Tuženik je prije donošenja spornog rješenja Općinskog suda, donio Odluku o nerazvrstanim cestama na području Grada U. („Službene novine Grada U.“ broj 7 od 30. svibnja 2014.). Tuženikovim Zaključkom o utvrđivanju Popisa nerazvrstanih cesta na području Grada U. („Službene novine Grada U.“, broj 19 od 16. prosinca 2015.) obuhvaćena je predmetna Jadranska ulica s oznakom nekretnina k. č. br. 2010/1, 3945, 2013, 1899, 2142, 2148, 2184 i 2243.

10. Suprotno tužiteljevim žalbenim navodima, ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva te njegovu ocjenu o neosnovanosti kako formalno-pravnih tako i materijalno-pravnih razloga na koje se tužitelj pozivao u pokušaju dokazivanja nevaljanosti spornog upisa.

11. Odredbom čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17; dalje: ZZK) propisano je da je nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe, ovlašten radi zaštite tog svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba), sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drugačije određeno. Brisovnom tužbom se štite samo već upisana knjižna prava, i to samo uknjižba. Brisovnu je tužbu ovlaštena podignuti samo osoba koja je u zemljišnoj knjizi bila upisana kao nositelj povrijeđenog knjižnog prava, protiv osobe u čiju je korist provedena nevaljana (neistinita) uknjižba. Dakle, aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava, onaj tko je bio upisan u zemljišne knjige neposredno prije napadane promjene u zemljišnoj knjizi (izvanknjižni nositelj stvarnog prava nema aktivnu legitimaciju). To znači da tužitelj treba dokazati da je bio upisan u zemljišnoj knjizi i da je uknjižba u korist tuženika nevaljana. Na pasivnoj strani je osoba u čiju je korist izvršena uknjižba.

12. U konkretnom slučaju, tužitelj pobija sporni upis i zahtijeva da se utvrdi da je pravno nevaljana uknjižba prava vlasništva tuženika, pozivajući se na formalno- pravne i materijalno-pravne razloge nevaljanosti predmetnog upisa. U odnosu na materijalno-pravne razloge, tužitelj je tvrdio da se u odnosu na k.č. br. 2010/1 k.o. U. trebao primijeniti Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, dok je u isticanju formalno-pravnih razloga nevaljalosti upisa isticao: da isprave koje je tuženik priložio prijavnom listu nemaju potreban oblik, da potpis osobe ovlaštene za zastupanje tuženika nije javnobilježnički ovjeren, da isprave nisu priložene u izvorniku odnosno ovjerenoj preslici, da je tuženik morao omogućiti državnom odvjetništvu sudjelovanje u postupku.

13. U odnosu na razloge pobijanja valjanosti uknjižbe, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da nema formalno-pravnih razloga koji bi predmetni upis činili nevaljanim, budući da je prijavni list za provedbu u zemljišnoj knjizi zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavio nadležni ured za katastar. Predmetno zemljišno-knjižno Rješenje nije doneseno na temelju tuženikovog prijedloga već je upis proveden po službenoj dužnosti, na temelju prijavnog lista tijela nadležnog za katastar na temelju potvrđenog geodetskog elaborata, što čini neosnovanim tužiteljeve navode u tom pogledu. Dakle, dokumentacija na koju se tužitelj poziva prilaže se kao dodatna potvrda činjenica u izrađenom i potvrđenom geodetskom elaboratu. U odnosu na materijalno-pravne razloge, nastavno se obrazlaže zaključak ovog suda o osnovanosti utvrđenja prvostupanjskog suda da nisu ostvareni razlozi niti te naravi za utvrđenje nevaljalosti predmetnog upisa.

14. Prema podacima Državne Geodetske uprave, Središnjeg ureda od 24. listopada 2012., izrađen je geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste - nastavak Jadranske ulice, čime je evidentirano postojeće stanje. Prilikom izrade elaborata koristile su se ortofoto snimke iz 2011. godine na kojima je bila vidljiva cesta, što je uobičajen način izrade elaborata nerazvrstane ceste.

15. Odredbom čl. 131. Zakona o cestama uređen je upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige. Tako je propisano da ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste, postaju nerazvrstane ceste (st. 1.). Nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar (st. 3.). Nerazvrstane ceste koje nisu evidentirane u katastru ili u katastru nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odgovarajućeg geodetskog elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje, a kojega pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom (st. 4.). Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (st. 6.).

16. Dakle, riječ je o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona na dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, „Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12; dalje: ZV). Zakonom o cestama uređeno je pitanje upisa u zemljišne knjige tj. u katastar onih nerazvrstanih cesta koje: nisu upisane u zemljišne knjige ili nije upisano stvarno stanje, koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano stvarno stanje. Upis obavlja nadležni sud po službenoj dužnosti, na temelju prijavnog lista tijela nadležnog za katastar. U postupku upisa ne sudjeluju stranke, zemljišnoknjižni sud rješenje donosi na temelju prijavnog lista katastarskog ureda i provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

17. Rezultati dokaznog postupka upućuju na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda o tome da je na spornom području postojala cesta i prije 2011. godine, da su se njome koristili korisnici obližnjih ugostiteljskih objekata kao i treće osobe, građani Grada U.. Stanovnici Grada U. koji žive u blizini te ceste, posvjedočili su da je cesta postojala prije 2011. godine. Uviđajem i vještačenjem utvrđeno je da je nekretnina k.č.br. 2010/1 k.o. U. u naravi cesta, da je geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta proveden u zemljišnoj knjizi sukladno objašnjenju Državne geodetske uprave na temelju prijavnog lista za zemljišnu knjigu i uz odgovarajuće odluke i očitovanja upravitelja javne ceste. Geodetski elaborat proveden je u srpnju 2020. kroz katastarski operat i na nekretnini k.č.br. 2010/1 k.o. U. proveden je upis nerazvrstane ceste, što je vidljivo i iz kopije katastarskog plana i posjedovnog lista iz čega proizlazi da je provedba upisa nerazvrstane ceste na k.č.br. 2010/1, k.o. U. sukladna upisu u zemljišnoj knjizi. Sudski je vještak izričito potvrdio da je predmetni geodetski elaborat sukladan propisima koji su važili u vrijeme izrade, da je Grad prethodno donio odluku na temelju koje je geodetski elaborat izrađen, a nadležno tijelo ne bi ovjerilo geodetski elaborat da on nije bio sukladan Zakonu o cestama.

18. Pritom se napominje da je tužbeni zahtjev usmjeren na uspostavu ranijeg zemljišno-knjižnog stanja za sve nekretnine na kojima je došlo do sporne uknjižbe, iako je tužitelj vlasnik jedne čestice i to k.č.br. 2013. k.o. U. u odnosu na koju je spornim upisom došlo do smanjenja površine, zbog parcelacije ranije čestice k.č.br. 2010/1 k.o. U. cijepanjem na sedam novih čestica, čime je formirana nova čestica oznake k.č.br. 2010/1 kao nerazvrstana cesta površine 6379 m2. Dakle, predmetnim cijepanjem navedene čestice, zahvaćeno je u tužiteljevu nekretninu k.č.br. 2013 k.o. U., na način da je umanjena površina te nekretnine. U odnosu na preostale dvije čestice, tužitelj nije bio njihov vlasnik, jer je za k.č.br. 1979/1 z.k.ul.br. 6044 k.o. U. (šuma) i za k.č.br. 2010/1 (koja je cijepana) z.k.ul.br. 5734 k.o. U., upisano društveno vlasništvo. Dakle, nerazvrstana cesta upisana je kao nova čestica k.č.br. 2010/1 nastala cijepanjem ranije k.č.br. 2010/1, čime je došlo do obuhvata u površinu nekretnine u tuženikovom vlasništvu oznake k.č.br. 2013. k.o. U., smanjenjem površine za 883 m2. Međutim, ovo nije parnica usmjerena na ostvarenje kakvih obvezno-pravnih zahtjeva s te činjenične osnove, već je riječ o stvarno-pravnoj tužbi usmjerenoj na pobijanje valjanosti provedenog zemljišno-knjižnog upisa. Iz iznijetih razloga pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tužitelj nije ni ovlašten postavljati takav zahtjev u odnosu na nekretnine označene kao k.č. br. 2010/1 i 1979/1, k.o. U., te da je u odnosu na tužiteljevu nekretninu k.č.br. 2013, k.o. U. (kao i u odnosu na nekretnine označene kao k.č. br. 2010/1, 1979/1, k.o. U.) do provedbe upisa na temelju rješenja Općinskog suda došlo sukladno odredbama Zakona o cestama.

19. U odnosu na tužiteljeve i u žalbi ponovljene navode o Zakonu o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu ističe se kako su i njegove tvrdnje o koncesiji i izdavanju računa s te osnove, irelevantne i bez utjecaja na pravilnost zemljišno- knjižnog upisa nerazvrstane ceste.

20. Slijedom svega navedenog, pobijana presuda je potvrđena (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

Zagreb, 17. ožujka 2022.

Predsjednik vijeća

Mirta Matić