REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gž 4/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đure Sesse člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. sindikat J., Z., ..., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik I. F., odvjetnik iz Odvjetničkog društva R. i partneri d.o.o. u Z., ... i tužitelja 2. S. H. iz R., F. L. G., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik D. K., odvjetnik iz Odvjetničkog društva K., K. i partneri d.o.o. u R., ..., protiv tuženika 1. R. J., društva ... iz R., ... i tuženika 2. ... za R. J., društva ... iz R., ..., koje zastupa punomoćnica S. G., odvjetnica iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. R. B. i S. G. u R., ... te tuženika 3. J., ... iz R., ..., kojeg zastupa punomoćnik V. Š., odvjetniku iz Odvjetničkog društva V., J., Š., S., J. & J. u R., ..., radi poništenja izbora za radničko vijeće, odlučujući o žalbama tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj P-12/2021-22 od 25. siječnja 2022., u sjednici održanoj 16. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e:

Odbijaju se žalba tužitelja kao neosnovane i potvrđuje presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj P-12/2021-22 od 25. siječnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj P-12/2021- 22 od 25. siječnja 2022. (u uvodu i na kraju presude pogrešno je naveden datum 25. siječnja 2021.) odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev (toč. I. izreke) koji glasi:

"Poništavaju se izbori za društva J., R., ..., provedeni 25. svibnja 2021. te se nalaže tuženicima naknaditi tužiteljima parnični trošak u roku od 8 dana."

1.1. Rješenjem o troškovima postupka (toč. II. izreke) tužiteljima 1. i 2. naloženo je naknaditi parnične troškove tuženicima 1. i 2. u iznosu od 2.500,00 kn, dok je (toč. III. izreke) tužitelju 2. još naloženo naknaditi parnične troškove tuženiku 3., također u iznosu od 2.500,00 kn.

2. Protiv te presude oba su tužitelja podnijela žalbu.

2.1. Tužitelj 1. podnosi žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske pobijanu prvostupanjsku presudu preinači i usvoji tužbeni zahtjev uz naknadu cjelokupnih parničnih troškova tužitelju, uključujući i trošak ove žalbe.

2.2. Tužitelj 2. podnosi žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) svih zakonom dopuštenih razloga, odnosno zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima postupka. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu i presudu preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti uz obvezu da tužitelju naknade prouzročeni parnične troškove, odnosno podredno, da drugostupanjski sud ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Tuženik 1. i 2. odgovorili su na žalbe tužitelja.

3.1. U odgovoru na žalbu tuženici osporavaju osnovanost žalbenih prigovora smatrajući da se njima i dalje paušalno i neosnovano osporava zakonitost provedenih izbora te predlažu odbiti žalbe kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalbe tužitelja nisu osnovane.

5. U smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. U ovom postupku nisu ostvarene bitne povrede postupka na koje tužitelji u žalbama ukazuju, a niti one čije postojanje je ovaj žalbeni sud ispitao po službenoj dužnosti.

6.1. Tužitelj 1. na postojanje bitnih povreda ukazuje tvrdnjom kako je (…) izreka prvostupanjske presude suprotna je njezinom obrazloženju, a razlozi prvostupanjske presude suprotni su sadržaju spisa i provedenim dokazima. Tijekom postupka provedeni dokazi nedvojbeno ukazuju da su prilikom osporavanih izbora za radničko vijeće povrijeđene odredbe zakona i Pravilnika o načinu provođenju izbora. Prvostupanjski sud, međutim, navedene dokaze uopće nije ocjenjivao već je sve uklapao u unaprijed postavljenu tezu kako sve povrede koje su se dogodile tijekom provođenja izbora nisu utjecale na rezultate izbora.

6.2. Suprotno tvrdnjama tužitelja 1. u izreci i obrazloženju prvostupanjske presude nema nedostataka na koje se ukazuje ovom paušalnom tvrdnjom. Pobijana presuda ima vrlo jasne i uvjerljive razloge iz kojih je vidljivo koje dokaze je sud proveo i koje činjenice su na temelju tih dokaza utvrđene. Također, sud je vrlo jasno naveo koje činjenice u postupku nisu dokazane i kakav to utjecaj ima na odluku o predmetu spora. U obrazloženju pobijane odluke nema protivnosti provedenim dokazima, niti zapisnicima o provedenim dokazima.

6.3. Ovi žalbeni prigovori, zajedno s obrazloženjem sadržanim u preostalom dijelu žalbe, u svojoj biti izraz su nezadovoljstva tužitelja 1. zaključcima suda o utjecaju utvrđenih (s jedne strane) i nedokazanih činjenica (s druge strane) na odluku o predmetu spora, pa se u bitnom svode na prigovor pogrešne primjene materijalnog prava.

6.4. Tužitelj 2., također, prigovara da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., toč. 11. ZPP, jer u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama a razlozi koji su navedeni su nejasni ili proturječni te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Posebno tužitelj ističe "(…) da je sud cijenio samo one dokaze koji idu u prilog odbijanju tužbe, dok druge nije niti pokušao obrazložiti" i pritom ukazuje "(…) na činjenicu da je 15. travnja 2021. godine uputio Izbornom odboru liste kandidata za izbor poništenje kojih se potražuje ovom tužbom te "(…) poslodavac je te liste „spremio u ladicu" i te liste nisu bile prisutne u izborima, odnosno o kandidatima sa istih se nije glasalo (…)", a da se o navedenom u obrazloženju presude sud nije izjasnio pa da slijedom navedenog predmetnu presudu u ovom dijelu nije moguće provjeriti što ju čini nezakonitom.

6.5. Po ocjeni ovog suda nije ostvarena ova povreda na koju ukazuje tužitelj 2. Naime, tužitelj na tvrdnji o predaji izbornih lista i njihovom "nestanku" i nije temeljio tužbeni zahtjev, niti ih je tijekom postupka u tom smislu isticao. Navedene tvrdnje sadržaj su iskaza svjedoka A. A. (list 213. i 214. spisa) iz kojeg još proizlazi kako tužitelj 2. i nije predavao liste za postupak izbora čije se poništenje traži. Stoga ta činjenica predaje lista poslodavcu koji ih nije proslijedio izbornom odboru (u postupku koji nije proveden jer su odluke stavljene izvan snage) nije relevantna za ovaj spor, pa sud nije imao razloga o njima se izjašnjavati u obrazloženju presude.

6.6. Dakle, nakon što je ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP ispitao postojanje bitnih povreda postupka na koje su stranke u žalbama ukazale te, po službenoj dužnosti, ispitao postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, ocijenjeno je kako takvih povreda u postupanju prvostupanjskog suda nema te da je taj sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za poništenjem izbora za članove društva J., R., ..., koji su provedeni 25. svibnja 2021., jer smatraju da su izbori provedeni nezakonito te da su počinjene povrede postupanja utjecale na rezultat izbora.

8. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da je radničko vijeće kod poslodavca J. (dalje: radničko vijeće) imenovano 3. svibnja 2017. na razdoblje od 4 godine te da mu je mandat trajao do 3. svibnja 2021.;

- da je 23. ožujka 2021. radničko vijeće donijelo Odluku o raspisivanju redovnih izbora za radničko vijeće, a 31. ožujka 2021. Odluku o imenovanju izbornog odbora u koji su imenovana 3 člana i 3 zamjenika člana;

- da su navedene odluke donesene u roku iz čl. 3. st. 1. i 3. Pravilnika;

- da je 7. travnja 2021. to isto radničko vijeće donijelo novu odluku o imenovanju izbornog odbora te utvrdilo da on ima 5 članova;

- da su 8. travnja 2021. različiti članovi dvaju izbornih odbora donijeli dvije različite odluke o provođenju izbora i to: jednu u Z. - kojom je bilo predviđeno da se izbori provode korištenjem dvostrukih omotnica putem interne pošte poslodavca i drugu u R. -kojom je bilo predviđeno provođenje izbora korištenjem hodograma, na način kako su i do tada bili provođeni izbori za radničko vijeće kod poslodavca J.;

- da je nakon donošenja takvih odluka, 13. travnja 2021., radničko vijeće donijelo odluku kojom stavlja izvan snage svoje ranije (gore navedene) odluke o provođenju izbora, o imenovanju izbornog odbora kao i odluke izbornih odbora od 8. travnja 2021.;

- da je tog istog dana (13. travnja 2021.), radničko vijeće donijelo novu Odluku o raspisivanju redovnih izbora za radničko vijeće, a nakon toga (28. travnja 2021.) i novu Odluku o imenovanju Izbornog odbora u koji su imenovana 3 člana i 3 zamjenika člana;

- da nove odluke - Odluku o raspisivanju redovnih izbora za radničko vijeće (13. travnja 2021.) te Odluku o imenovanju Izbornog odbora (28. travnja 2021.) nisu donesene u roku iz čl. 3. st. 1. i 3. Pravilnika;

- da je izborni odbor donio 30. travnja 2021. Odluku o provođenju redovnih izbora za radničko vijeće;

- da su redovni izbori za radničko vijeće provedeni 25. svibnja 2021.;

- da je Izborni odbor propustio odlučiti o prigovoru kandidata za člana radničkog vijeća I. S. na prethodne rezultate glasanja;

- da su na oglasnim pločama brodova M. P., D. i Z. bile objavljene odluke o provođenju izbora zajedno sa hodogramom koji je sastavni dio odluke i kojim je predviđeno glasovanje po plovnim područjima.

8.1. O ovim odlučnim činjenicama među strankama nije bilo spora, niti se one žalbenim navodima dovode u pitanje. Sporno je bilo od početka, pa se to problematizira i u predmetnim žalbama tužitelja, jesu li navedene činjenice utjecale na pravilnost i valjanost provedenih izbora.

9. Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike 1. i 2., zaključivši da tijekom provođenja izbora nisu počinjene povrede odredbi o provođenju izbora za radničko vijeće koje su utjecale na rezultate izbora (čl. 162. st. 1. Zakona o radu – "Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19 – dalje: ZR), dok je u odnosu na tuženika 3. zaključeno kako on nije pasivno legitimirana stranka zbog čega tužbeni zahtjev prema njemu nije osnovan, pa ga je valjalo iz tog razloga odbiti.

10. Iz odredbe čl. 162. st. 1. ZR proizlazi kako je za osnovanost zahtjeva za poništenje izbora za radničko vijeće potrebno kumulativno ispunjenje zakonskih pretpostavki: moraju postojati teške povrede obveza propisanih ZR o provođenju izbora za radničko vijeće te uzročno posljedična veza između tih povreda (bez obzira na to koliko teške bile) i rezultata izbora, tj. da bi rezultati izbora bili drugačiji da predmetnih povreda nije bilo. Teret dokaza postojanja ovih pretpostavki je na tužiteljima (čl. 7. st. 1. u svezi čl. 219. st. 1. ZPP), odnosno onoj strani koja tvrdi da postoje povrede koje su utjecale na rezultate izbora ili zbog čijeg postojanja su rezultati izbora drugačiji i nepovoljniji za njih. U tom je smislu ovaj sud (kao drugostupanjski) već izrazio pravno shvaćanje (VSRH, Gž-32/2005 od 5. prosinca 2005.).

11. U odnosu na žalbu tužitelja 1.:

11.1. Tužitelj u žalbi osporava zaključak suda o tome da tijekom postupka tužitelji nisu dokazali da izbori i rezultati izbora u konkretnom slučaju ne bi odgovarali stvarnoj i slobodno iskazanoj volji radnika te da bi utvrđene povrede izbornog postupka - koje same po sebi nemaju za posljedicu poništenje izbora za radničko vijeće - utjecale na rezultate izbora, odnosno da nisu dokazali da bi rezultati izbora zbog učinjenih povreda bili drugačiji od onih kakvi bi bili da tih povreda nije bilo. 11.2. Žalbeni prigovori u nezakonitosti odnosu na postupak izbora te nezakonitosti u provođenju izbora temelje se na istim tvrdnjama kao što su to bili u samoj tužbi.

11.3. Stoga ovdje valja navesti kako je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je radničko vijeće donošenjem odluke o imenovanju izbornog odbora od 5 članova dana 7. travnja 2021., nakon što je već donijelo odluku o imenovanju izbornog odbora od 3 člana (i 3 zamjenika), nakon čega su članovi izbornog (ili izbornih) odbora 8. travnja 2021. donijeli dvije potpuno različite odluke o načinu provođenju izbora "(…) stvorilo konfuziju u kojoj se nije znalo tko u stvari provodi izbore i na koji način bi se isti trebali izvršiti (..)."

11.4. Međutim, nastale nepravilnosti saniralo je samo vijeće donoseći odluku (za koju i po ocjeni ovoga suda ima ovlaštenje) od 13. travnja 2021., kojom su stavljene izvan snage odluke kako o provođenju izbora i odluke o imenovanju izbornog odbora. Nakon toga navedene odluke nisu proizvodile pravne učinke, pa nije odlučno jesu li donošenjem tih odluka povrijeđene odredbe Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća ("Narodne novine" broj 3/16, 52/17 i 138/20 - dalje: Pravilnika). To stoga što su izbori čije se poništenje u ovom postupku traži, započeli novom Odlukom o raspisivanju redovnih izbora za radničko vijeće od 13. travnja 2021., koje je proveo novi izborni odbor sukladno novoj Odluci o imenovanju Izbornog odbora od 28. travnja 2021., u koji su imenovana 3 člana i 3 zamjenika člana.

11.5. Neosnovane su tvrdnje tužitelja kako nakon stavljanja izvan snage navedenih odluka Radničko vijeće nije imalo ovlaštenje donositi novu Odluku o raspisivanju redovnih izbora za radničko vijeće od 13. travnja 2021., jer je trebalo primijeniti odredbe Pravilnika koje se primjenjuju za utemeljenje prvog radničkog vijeća.

11.6. Točno je da je odredbom čl. 3. st. 5. Pravilnika propisano kako se, u slučaju ako radničko vijeće ne donese odluku o raspisivanju redovitih izbora u rokovima iz st. 1 tog članka, na postupak izbora za radničko vijeće primjenjuju se odredbe čl. 2 tog Pravilnika. No, s obzirom na to (kako to pravilno obrazlaže prvostupanjski sud) da je u trenutku donošenja odluka od 13. travnja 2021. i 28. travnja 2021. (o provođenju redovnih izbora za radničko vijeće i imenovanju izbornog odbora) još uvijek trajao mandat prijašnjem radničkom vijeću, to nisu ni bili ostvareni uvjeti za provođenje postupka za utemeljenje prvog radničkog vijeća. Prema već izraženom pravnom shvaćanju ovoga suda (VSRH, Gž-32/2005 od 5. prosinca 2005.) "(…) nedvojbena je intencija odredbi ZR i Pravilnika o održavanju izbora da se izbori održe pa čak i u slučaju da radničko vijeće ne donese odluku o raspisivanju redovnih izbora (čl. 3. st. 5. Pravilnika) kada se na odgovarajući način primjenjuje odredbe čl. 2. istog Pravilnika".

11.7. U konkretnom slučaju izbori su raspisani i započeti za vrijeme važećeg mandata Radničkog vijeća i takva odluka obvezuje sve radnike od dana donošenja, a prekoračenje roka o raspisivanju izbora ne predstavlja takav propust koji bi utjecao na rezultat izbora i opravdavao njihovo poništenje što potvrđuje i Ministarstvo, u svom tumačenju od 31. svibnja 2021., iz kojeg proizlazi da odredbe Pravilnika o roku za donošenje odluke o raspisivanju izbora treba tumačiti ekstenzivno te da u slučaju kada je radničko vijeće za vrijeme svog važećeg mandata raspisalo izbore treba nastaviti redovan postupak.

11.8. Svako drugačije tumačenje navedene odredbe predstavljalo bi pretjerani formalizam s obzirom na to da ni iz ostalih odredbi Pravilnika ne proizlaze neka prava za sudionike izbora (sindikati ili skupine radnika) koja bi mogli ostvariti kroz postupak utemeljenja prvog radničkog vijeća, a ne bi ih mogli ostvariti i kroz postupak redovitih izbora za radničko vijeće, pa je neosnovano inzistiranje tužitelja na primjeni pravila za utemeljenje prvog radničkog vijeća.

11.9. Neosnovano tužitelj prigovara i zaključcima suda o počinjenim nepravilnostima u provedbi izbora u odnosu na tvrdnje da je članovima posade brodova M. P., D. i Z. bilo onemogućeno glasovanje te da je "(…) s glasovima radnika na tim brodovima mogao skupiti preko 420 glasova" i "(…) da je jednostavnom računskom operacijom zbrajanja i oduzimanja moguće utvrditi utjecaj na rezultat izbora".

11.10. Takvu ocjenu o neosnovanosti prigovora ovaj sud je donio, polazeći od utvrđenja od utvrđenja prvostupanjskog suda (koje navodima žalbe nije dovedeno u pitanje) da su na oglasnim pločama brodova M. P., D. i Z. bile objavljene odluke o provođenju izbora zajedno s hodogramom koji je sastavni dio odluke i kojim je predviđeno glasovanje po plovnim područjima te imajući u vidu da tužitelj tijekom postupka, a niti u žalbi, ne dokazuju da je tim radnicima uopće onemogućeno glasovanje. U nedostatku dokaza o onemogućenom glasovanju, te zavisno od toga i tome koliko radnika (članova posade) uopće ima na brodovima, da li su ti radnici doista htjeli glasovati, da li bi uopće glasovali za tužitelja 1. itd., pretpostavljena "jednostavna računska operacija" nije relevantna za ocjenu zakonitosti provedenih izbora.

11.11. Ni u odnosu na preostali prigovor - povreda izbornog postupka koja se očituje u činjenici da izborni odbor protivno odredbi čl. 19. Pravilnika uopće nije odlučivao o prigovoru kandidata za člana radničkog vijeća, tužitelj ne iznosi tvrdnje i ne nudi dokaze tome kako bi ta učinjena nepravilnost utjecala na rezultat izbora.

12. S obzirom na to da se žalbeni razlozi tužitelja 2. u svemu bitnom podudaraju s razlozima žalbe tužitelja 1., to se razlozi ove presude sadržani u toč. 11.1. do 11.11. odnose i na drugog tužitelja, pa ih je nepotrebno ovdje ponavljati.

13. Iz svega navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud donio pravilnu i zakonitu odluku u kojoj nema bitnih povreda postupka na koje žalitelji ukazuju i u kojoj je pravilno primijenjeno materijalno pravo. Kako u pobijanoj presudi nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti kao neosnovane žalbe oba tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu.

Zagreb, 16. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.