REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

Broj: Jž-1247/2020

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. Z.V., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., pročišćeni tekst, 30/90, 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Đakovo podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu od 16. lipnja 2020., broj: 10. PpJ-149/2019-69, u sjednici vijeća održanoj 16. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Đakovo, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Đakovu od 16. lipnja 2020., broj: 10. PpJ-149/2019-69 na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. Z.V. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava osječko-baranjska, Policijska postaja Đakovo pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje podnositelj žalbe navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. Opravdano tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da prvostupanjski sud nije ispitao ošt. Ž.Z. i cijenio iskaze svjedoka T.B. i B.K. koji su dani na zapisnik u PP Đakovo.

6. Iz obrazloženja pobijane presude razvidno je da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku ispitao okrivljenika, koji je poricao prekršaj prema optuženju, svjedokinju M.S., čiji iskaz je ocijenio pristranim, svjedoka B.K., koji je uočio okrivljenika koji se svađao sa jednom ženskom osobom, ne sjeća se što joj je rekao, niti je vidio da je Ž.Z. netko fizički napao te svjedoka T.B., koji nije uočio da je okrivljenik vikao na žensku osobu niti je vidio da bi fizički napao mušku osobu. Na iskazima ispitanih službenika policije sud nije temeljio odluku, budući nemaju neposrednih saznanja o događaju i kazivali su o događaju na temelju činjenica koje su saznali u razgovoru sa sudionicima događaja. Kako iskazi svjedoka nisu međusobno sukladni, te su kontradiktorni navodima optužnog prijedloga, sud smatra da je dvojbena odgovornost okrivljenika za prekršaj prema optuženju, jer nije dokazano da bi počinio djelo za koje ga se tereti.

7. Dakle, sud je primijenio pravilo „in dubio pro reo“ i u sumnji odlučio u korist okrivljenika. Međutim, primijenjeno pravilo "in dubio pro reo" podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika kada se nakon ocjene dokaza, pojedinačno u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva. Međutim o tome se u konkretnom slučaju ne radi, jer primijenjeno načelo podrazumijeva da su prethodno izvedeni i ocijenjeni svi dostupni dokazi.

8. U smislu čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona sud je dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje terete okrivljenika i koje

(tzv. inkvizicijska maksima)

mu idu u korist. Dakle, načelo inkvizitornog postupanja

sastoji se u tome da tužitelj pokrene postupak po službenoj dužnosti te u obvezi suda da po službenoj dužnosti izvodi dokaze i utvrđuje činjenice.

9. Prvostupanjski sud, prema stanju spisa predmeta i obrazloženju presude, u dokaznom postupku nije pročitao zapisnike o ispitivanju svjedoka T.B. i (zapisnici sastavljeni u PP Đakovo 16. rujna 2018., list 7-10 spisa), koji su B.K.

zakoniti dokazi u smislu čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona, niti je, nakon ispitivanja svjedoka T.B. i B.K. pred sudom, svjedocima postavljao pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja njihovih iskaza, a imajući u vidu različitost i nedosljednost kazivanja pred policijom i sudom.

10. Nadalje, prvostupanjski sud u postupku nije ispitao svjedoka Ž.Z., sam ocjenjujući da isti ne može sudjelovati u postupku jer je rješenjem Općinskog suda u Đakovu od 24. prosinca 1986. broj R1-101/86-5 u potpunosti lišen poslovne sposobnosti. Međutim, sud ne raspolaže odgovarajućim znanjima da sam donese takvu odluku, te je trebao pozvati svjedoka Ž.Z. da neposredno svjedoči na sudu, a u slučaju njegovog nedolaska, sud je trebao, u smislu čl. 167. st. 6. u vezi st. 4. Prekršajnog zakona pročitati njegov iskaz dan na zapisnik u PP Đakovo 16. rujna 2018. (list 5-6 spisa).

11. Stoga je u pravu podnositelj žalbe kada navodi da je sud bio dužan izvesti i ocijeniti sve dostupne dokaze radi utvrđivanja svih važnih činjenica, te je osnovana žalba zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

12. U ponovljenom suđenju prvostupanjski sud će ponovno izvesti do sada izvedene dokaza, kao i dokaze na koje je ukazano ovom odlukom, po potrebi i druge dokaze te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

13. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 16. ožujka 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.