Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: 8 Gž-300/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u pravnoj stvari u izvanparničnom predmetu predlagatelja D. L., OIB: …, iz Š.,
…, zastupanog po
punomoćnici D. B. G., odvjetnici u Z., …, protiv protustranke V. M. L., OIB: …, iz U., …, zastupane po punomoćnicima - odvjetnicima iz odvjetničkog društva V., J., Š., S., J. & J., iz R., …, radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie poslovni broj R1- 309/2020-43 od 3. siječnja 2021., dana 16. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predlagatelja D. L., ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie poslovni broj R1-309/2020-43 od 3. siječnja 2021. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak pred drugim sucem pojedincem.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
''I Obustavlja se ovaj izvanparnični postupak.
II Predlagatelj se upućuje da radi razvrgnuća suvlasništva pokrene parnicu.''
2. Protiv uvodno označenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj navodeći da je prvostupanjski sud učinio apsolutno bitnu povredu odredaba postupka budući da je izreka pobijanog rješenja protivna obrazloženju te sadržaju provedenog postupka te je sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Prvostupanjski sud ustraje u ničim argumentiranoj tvrdnji da između stranaka postoji spor o veličini njihovih suvlasničkih dijelova na predmetnoj nekretnini budući da protustranka tvrdi da je njen suvlasnički dio veći od onoga upisanog u zemljišnoj knjizi, a to da konkretizira time da je njen doprinos kod stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine bio veći od predlagateljevog, kao i da je iz svoje posebne imovine većim dijelom sudjelovala u kupnji predmetne nekretnine. Zaključuje i to da se među strankama nije mogao postići sporazum o veličini njihovih suvlasničkih dijelova na predmetnoj nekretnini. Takav zaključak izravno je proturječan raspravnom zapisniku budući da sud koristi nedefiniranu formulaciju da ''predloženica konkretizira svoju tvrdnju da je njen suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini veći od onoga upisanog u zemljišnoj knjizi'' te pod time nije jasno što sud podrazumijeva po terminom da ''predloženica konkretizira svoju tvrdnju''. Naime, u ponovljenom postupku sud je održao jedno ročište te je raspravni zapisnik od 21. lipnja 2021. gotovo identičan onom od 18. rujna 2018. u ranijem prvostupanjskom postupku. Proizlazi da sud ponovo uopće nije postupio sukladno izričitoj uputi Županijskog suda u Zadru u kojem je izneseno jasno stajalište vezano uz tvrdnje protustranke koje je ista sada, bez iznošenja ikakvih daljnjih dokaza i dokaznih prijedloga, ponovila u ovom postupku te na istima ustrajala, a sud je u obrazloženju pobijanog rješenja nedefinirano i paušalno naveo da je ista ''konkretizirala svoje navode''. Donošenjem pobijanog rješenja prvostupanjski sud je omogućio nastavak zlouporabe procesnih ovlaštenja i u znatnoj mjeri nanio štetu predlagatelju. Predloženica nakon 6 godina od pokretanja postupka ustraje kod toga da je njen suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini bio veći od ½ dijela, ali nije priložila ikakav dokaz niti dokaz da je pokrenula ikakav postupak radi eventualnog osporavanja suvlasničkog udjela predlagatelja ili eventualno podnijela ikakav obvezno pravni zahtjev. Za predlagatelja je neprihvatljiva činjenica da sud u ovom postupku nije primijenio jedno od osnovnih načela zemljišnoknjižnog prava, a to je načelo povjerenja u zemljišne knjige iako se sud i sam na njega poziva, što predstavlja još jednu bitnu povredu postupka jer je odluka pobijanog rješenja proturječna njegovom obrazloženju. Upis prava suvlasništva u konkretnom slučaju istinit je i pravovaljan, utemeljen na pravovaljanim ispravama koje strane nikada ni na koji način nisu osporavale, pa stoga tko tvrdi suprotno dužan je to i dokazati. Proizlazi da je prvostupanjski sud u cijelosti zanemario uputu drugostupanjskog suda i time je postupio na štetu predlagatelja onemogućivši ga u ostvarivanju prava na razvrgnuće suvlasništva sukladno zakonu. Predlaže se naložiti prvostupanjskom sudu provođenje svih radnji potrebnih za donošenje odluke o civilnom razvrgnuću – utvrđenju vrijednosti i prodaju predmetnog stana te da nakon što zaprimi zapisnike prvostupanjskog suda o provedenim radnjama preinači pobijano rješenje i donese odluku kojom će iznos dobiven prodajom predmetnog stana podijeliti suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. Podredno se predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu – drugom sucu pojedincu, na ponovno suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.), a sve u svezi pravnih pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine broj 185-XLV od 1. kolovoza 1934.; dalje ZSVP) koja se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 73/91), na koju u žalbi ukazuje predlagatelj, budući da se pobijano rješenje može ispitati.
6. Ovaj drugostupanjski sud, pazeći po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP, na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. istog Zakona u svezi čl. 381. ZPP ne nalazi da bi takve povrede bile počinjene pred sudom prvog stupnja.
7. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je obustavio izvanparnični postupak i žalitelja sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. broj …, podulošku… k.o. U. kao etažno vlasništvo, etaža: … u naravi stan broj … oznake … u potkrovlju ukupne površine 66,72 m2, uputio u parnicu.
8. Paragraf 267. ZSVP propisuje da će na zahtjev bilo kojeg suvlasnika sud u izvanparničnom postupku odlučiti da li se i kako ima provesti dioba jedne zajedničke stvari ili zajedničke imovine ako među suvlasnicima nema spora: 1. o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive, te 2. o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.
9. Prema paragrafu 268. istog Zakona ako se u postupku radi diobe bilo od kojeg suvlasnika ospori jedno od gore spomenutih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum sud će stranku sa njenim zahtjevom radi diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.
10. Temeljem citiranih propisa prvostupanjski je sud, a zbog tvrdnje protustranke da osporava veličinu suvlasničkog dijela, postupio po pravnom pravilu iz paragrafa 268. ZSVP.
11. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja pogrešno je primijenio navedeno pravno pravilo te se ne prihvaća stajalište prvostupanjskog suda da je protustranka dala konkretne razloge kojim je dovela u pitanje veličinu suvlasničkih udjela.
12. U svezi s iznesenim potrebnim se nalazi ukazati na sadržaj zapisnika koji je u ovom izvanparničnom postupku sastavljen 10. ožujka 2016. iz kojeg proizlazi da se protustranka protivila razvrgnuću osporavajući veličinu suvlasničkog udjela predlagatelja smatrajući da njoj pripada veći suvlasnički udio, također iz sadržaja zapisnika od 18. rujna 2018. proizlazi da je protustranka ponovila navedeno i dodala da je njen doprinos veći u stjecanju predmetne nekretnine od doprinosa predlagatelja te da je iz svoje posebne imovine većim dijelom sudjelovala u kupovini predmetnog stana o čemu da se obvezuje dostaviti odnosno predložiti dokaze, što nije učinila. Konačno, u ponovljenom postupku na posljednjem održanom ročištu protustranka je u potpunosti ponovila već izneseno, a da ni tada nije dostavila nikakve dokaze u prilog svojih navoda niti je pokrenula postupak u pravcu osporavanja suvlasničkih udjela predlagatelja (u postupku na koji se poziva u obrazloženju sud prvog stupnja - Županijski sud u Puli-Pola, poslovni broj Gž-1012/2020 od 4. prosinca 2020. dostavljen je prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka kao dokaz u korist osporavanja prava suvlasništva predloženika).
13. Zbog navedenog, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, protustranka veličinu suvlasničkog udjela osporava neprecizno odnosno paušalno, pa kako je na sjednici Građanskog odjela ovog Županijskog suda održanoj 8. ožujka 2017. (broj: 1 Su:48/2017) zauzeto pravno shvaćanje prema kojem ukoliko stranka u izvanparničnom postupku iznosi samo paušalne prigovore glede predmeta diobe i glede visine suvlasničkog dijela, nema mjesta obustavi postupka, odnosno upućivanju stranaka u parnicu, a primjenom kojeg pravnog stajališta je odlučeno i u odluci ovog suda broj Gž-1162/2020-2 od 5. studenoga 2020., a koji pravni stav niti ne dovodi u pitanje pravnu teoriju odnosno sudsku praksu vezanu u paragraf 268. ZSVP.
14. Naspram tvrdnje protustranke predlagatelj u prilog svojih tvrdnji dostavlja izvadak iz zemljišne knjige prema kojem su stranke, kao bračni drugovi, uknjižene na prijepornoj nekretnini svaki za ½ dijela i ima se smatrati da takav upis istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje prijeporne nekretnine (čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13. i 60/13.).
15. Točno je da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice i da je isprava nepravilno sastavljena (čl. 230. st. 3. ZPP), na koju odredbu se poziva prvostupanjski sud, međutim, teret postojanja negativne činjenice (da upis prava vlasništva neistinito odražava činjenično i pravno stanje prijeporne nekretnine), nastavno gornjim navodima je na protustranci koja osim paušalnih navoda nije dostavila nikakve dokaze u korist osporavanja zemljišnoknjižnog upisa.
16. Prema tome, slijedom iznesenog valjalo je uvažiti žalbu predlagatelja, ukinuti prvostupanjsko rješenje primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, te primjenom odredbe čl. 371. ZPP odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
17. U nastavku postupka prvostupanjski sud će odlučiti o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice s time što će prethodno, sukladno paragrafu 268. ZSVP, utvrditi može li se postići sporazum.
U Zadru 16. ožujka 2022.
Sutkinja
Sanja Dujmović, v.r.
