REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 357/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljiljane Hrastinski Jurčec, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. J. OIB … iz J., kojeg zastupa punomoćnik I. R. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu K. i partneri u Z., protiv tuženice J. P. OIB … iz R., koju zastupa punomoćnik B. M., odvjetnik u R., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu i dopuni prijedloga tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 2748/2020-2 od 23. rujna 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2120/2016-39 od 7. svibnja 2020., u sjednici održanoj 16. ožujka 2022.
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog i dopuna prijedloga tuženice za dopuštenje revizije se odbacuju.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova za sastav odgovora na reviziju.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog i dopunu prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2748/2020-2 od 23. rujna 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 2120/2016-39 od 7. svibnja 2020. u točki I. i II.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica je postavila sedam pravnih pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase: „1) Da li u parnicama u kojima nasljednik traži izdvajanje ostavine iz ostavinske mase kao parnične stranke moraju sudjelovati i biti obuhvaćeni svi tuženici koji su kao nasljednici ostavitelja jedinstveni suparničari?
2) Da li po tužbi u kojoj tužitelj nije obuhvatio sve nužne i jedinstvene suparničare sud može postupati ili je takvu tužbu potrebno odbaciti?
3) Da li se u slučaju kada obdarenik i darovatelj ostaju živjeti u istoj nekretnini koja je darovana Ugovorom o darovanju i to do smrti darovatelja, smatra da je došlo do predaje posjeda darovane nekretnine uslijed koje bi došlo do konvalidacije Ugovora bez propisane forme?
4) Da li je za darovanje nekretnine bez prave predaje posjeda propisan poseban oblik pravnog posla?
5) Da li je za pravni posao kojim se u cijelosti otuđuje nekretnina koja predstavlja bračnu stečevinu potrebna suglasnost drugog bračnog druga i da li takav ništetan pravni posao može konvalidirati?
6) Da li je za održavanje ostavinske rasprave potrebno da se poziv za raspravu uredno dostavi svim nasljednicima te da li se zapisnik o takvoj raspravi na koju nisu pozvani svi nasljednici i nije im omogućeno da se očituju o navodima stranaka čime je rasprava održana uz bitne povrede odredaba postupka, takav zapisnik dokaz koji se može koristiti u parničnom postupku koji proizađe iz tog ostavinskog postupka? 7) Na kojoj parničnoj stranci je teret dokaza ukoliko protivna stranka ospori istinitost i vjerodostojnost privatne isprave na kojoj je samo ovjeren potpis svjedoka?“
3.Tužitelj je odgovorio na prijedlog.
4. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99,88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13,89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385. stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije.
5. Prvo i drugo postavljenim pitanjima predlagateljica problematizira jesu li tužbom trebali biti obuhvaćeni svi nasljednici kao tuženici te jesu li u konkretnom postupku zbog toga bili ispunjeni uvjeti za odbacivanje tužbe. Odgovor na ta pitanja ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja, a prije svega o tome o kakvim nasljednicima se radi, te kakvu nasljedničku izjavu su dali (ustupanje, odricanje od nasljedstva). Nadalje, tužitelja obvezuje i izreka rješenja kojim je upućen u pokretanje parnice radi utvrđivanja sastava ostavine, a kojim rješenjem je upućen da pokrene parnicu protiv ovdje tuženice.
5.1. Treće pitanje je činjenične naravi (jesu li darovatelj i obdarenik ostali živjeti u istoj nekretnini ili ne), kojim pitanjem predlagateljica osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Četvrto pitanje predlagatelj ispravlja u dopuni prijedloga, a polazi od pogrešne pretpostavke koja je suprotna onoj od koje polaze nižestupanjski sudovi, a ovisi o utvrđenim činjenicama u svakom konkretnom predmetu (je li u odnosu na učinjeno darovanje došlo do predaje nekretnine te je li darovanje učinjeno u propisanom obliku s obzirom na zakonske odredbe koje su bila na pravnoj snazi u vrijeme darovanja). Petim pitanjem problematizira postojanje suglasnosti bračnog druga glede nekretnine koja predstavlja bračnu stečevinu, koje pitanje je činjenične naravi, a postavljenim pitanjem polazi i od pogrešne pretpostavke koja je u suprotnosti sa zaključcima nižestupanjskih sudova koji su formirani na temelju utvrđenog činjeničnog stanja u konkretnom predmetu. Šestim pitanjem predlagatelj problematizira pitanje dostave poziva u ostavinskom postupku i uvjete za održavanje ostavinske rasprave, dakle postavlja pitanje koje se uopće ne odnosi na konkretan predmet. Sedmo pitanje se odnosi na primjenu pravila o teretu dokazivanja, u situaciji kada se osporava istinitost i vjerodostojnost privatne isprave a odgovor na postavljeno pitanje ovisi o okolnostima svakog konkretnog predmeta.
6. Slijedom iznesenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385. a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, te je na temelju odredbi članka 392. stavaka 1. i 6. ZPP-a u svezi članka 387. stavka 5.
ZPP-a riješeno kao u izreci.
7. Temeljem članka 155. stavka 1. ZPP-a odlučeno je o zahtjevu tužitelja za trošak sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, koji zahtjev je odbijen jer nije bio potreban za vođenje ovog postupka.
Zagreb, 16. ožujka 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
