REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2951/2015-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Ljiljana Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. Š. iz T., ..., OIB ..., kojeg zastupaju punomoćnici V. U. i D. P., odvjetnici u S., protiv tuženika 1. I. Š. iz T., ..., 2. P. Š. iz T., ..., OIB ..., 3. A. Š. iz T., ..., s prebivalištem u M., ..., OIB ... i 4. I. Č. rođene Š. iz T., ..., OIB ..., koje zastupa punomoćnik A. N., odvjetnik u M., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1341/2015 od 31. srpnja 2015., kojom je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj poslovni broj P-1315/15 od 17. travnja 2015., u sjednici održanoj 16. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se revizija tužitelja N. Š., kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1341/2015 od 31. srpnja 2015., odbijene su žalbe stranaka te je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj poslovni broj P-1315/15 od 17. travnja 2015., kojom je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđenjem da u ostavinu iza pok. P. Š. pok. I. rođenog ..., a umrlog ... ulazi nekretnina označena kao kuća u T. na moru, izgrađena na čest. zem. ... z.u. ... k.o. T., osim prizemlja s pripadajućim vrtom, zemljištem i pravom nadogradnje te je odbačena tužba u dijelu zahtjeva kojim je traženo utvrđenje da u ostavinu P. Š. ulazi nekretnina označena kao čest. zem. ... z.u. ... k.o. T. Odlukom je o parničnom trošku naloženo tužitelju nadoknaditi tuženicima troškove parničnog postupka u iznosu od 67.305,00 kuna.

2. Protiv drugostupanjske presude i rješenja reviziju je podnio tužitelj zbog bitne povrede parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ukinuti nižestupanjske odluke.

3. Na reviziju nije odgovoreno.

4. Revizija nije osnovana.

5. Prema odredbi čl. 392.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 – dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 386. ZPP).

6. Tužitelj u reviziji ukazuje da su nižestupanjski sudovi počinili bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP s obzirom na to da obje nižestupanjske presude ne sadrže razloge o odlučnim činjenicama, a niti ne sadrže odredbe materijalnog prava koje je sud primijenio odlučujući o zahtjevu tužitelja.

6.1. Nije osnovan revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Naime, iz obje nižestupanjske presude može se zaključiti zbog čega su sudovi odbili zahtjev tužitelja, odnosno temeljem čega su utvrdili da u ostavinsku masu iza pok. P. Š. ne ulazi nekretnina označena kao kuća u T. na moru, izgrađena na čest. zem. ... z.u. ... k.o. T., osim prizemlja s pripadajućim vrtom, zemljištem i pravom nadogradnje te nekretnina označena kao čest. zem. ... z.u. ... k.o. T.

6.2. Ti razlozi o odlučnim činjenicama su dostatno navedeni i obje nižestupanjske presude se mogu valjano ispitati.

6.3. U odnosu na revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 7. st. 1. i čl. 8. ZPP-a, za koje tužitelj sadržajno tvrdi da su počinjene u postupku pred prvostupanjskim, a potom i drugostupanjskim sudom, valja istaknuti da u slučaju kada stranka nije zadovoljna ocjenom provedenih dokaza i prosuđuje izvedene dokaze drugačije nego sud – što ima za posljedicu izvođenje drugačijeg činjeničnog zaključka, tada to ne znači da je sud počinio navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka.

6.4. Navedeni prigovori su zapravo činjenične naravi jer se njima ukazuje na pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, međutim, takvi se razlozi, sukladno čl. 385. ZPP-a, u reviziji ne mogu isticati.

6.5. Pritom valja napomenuti da je tužitelj u pravu kada navodi da nižestupanjski sudovi u svojim odlukama nisu naveli odredbe materijalnog prava koje su primijenili, međutim treba navesti da u slučaju kada je odluka pravilna samo nenavođenje materijalnog prava ne dovodi do počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka koja bi utjecala na zakonito donošenje odluke (tako i ovaj sud u odluci broj Rev-2375/11 od 26. rujna 2017.), posebice što je u konkretnoj pravnoj stvari tužbeni zahtjev odbijen sukladno odredbi čl. 219. ZPP.

7. Predmet je postupka zahtjev tužitelja za utvrđenje da u ostavinu iza pok. P. Š. pok. I. rođenog ..., a umrlog ..., ulaze nekretnine označene kao kuća u T. na moru, sagrađena na čest. zem. ... z.u. ... k.o. T., osim prizemlja s pripadajućim vrtom, zemljištem i pravom nadogradnje, te čest. zem. ... z.u. ... k.o. T.

8. Tijekom postupka utvrđeno je:

- da je pok. P. Š., otac tužitelja i otac prednika tuženika I. Š., umro ... a njegovi naslijednici su bili supruga D. Š., te djeca I. Š., M. Š., N. Š., A. B., M. V. i B. M.;

- da je sada pok. P. Š. 21. lipnja 1978. sačinio oporuku u formi sudske oporuke kojom je rasporedio svoju imovinu;

- da je svojom oporukom, između ostalog, pok. P. Š., svom sinu I. Š. ostavio kat kuće kod mora kao i polovinu prizemlja dok tužitelju ostavlja polovinu kuće u prizemlju i polovinu zemljišta kao i pravo gradnje kata nad katom brata I.;

- da je D. Š. sklopila sa tužiteljem darovni ugovor od 20. siječnja 1989. kao i oporuku istog dana kojom je svu svoju imovinu ostavila ovdje tužitelju;

- da je D. Š. preminula ...;

- da je I. Š. preminuo ... te su njegovim nasljednicima proglašeni ovdje tuženici;

- da je rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-101/84 od 3. svibnja 2007. utvrđena imovina ostavitelja P. Š. kao i imovina D. Š. te su proglašeni nasljednici;

- da je pravomoćnom presudom P-115/86 utvrđeno da je D. Š. suvlasnica 1/3 dijela prizemne stoje kuće u T. izgrađene na čkbr. ... k.o. T.;

- da je u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem P-115/86 utvrđeno da je prizemlje predmetne kuće bračna stečevina pok. P. Š. i D. Š.;

- da je za života sada pok. P. Š. bila izgrađena kuća kao i dva kata kuće;

- da su tuženici upisani kao suvlasnici nekretnine čkbr. ... k.o. T.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi, odbijaju zahtjev tužitelja uz zaključak, da tužitelj nije dokazao da bi u ostavinu iza pok. P. Š. ulazila i kuća na moru upisana kao čkbr. ... k.o. T., osim prizemlja s pripadajućim vrtom zemljištem i pravom nadogradnje jer je predmetna kuća u trenutku smrtni ostavitelja (...) već imala i prizemlje i prvi i drugi kat, što znači da su do smrti ostavitelja bila sagrađena još dva kata kuće (pored prizemlja) koja je izgradio pravni prednik tuženika I. Š. pa je još za života sada pok. P. Š. nadograđen kat nad tada postojećim prvim, te je sud ocijenio da je time konzumirano pravo nadogradnje.

9.1. U odnosu na nekretninu označena kao čest. zem. ... k.o. T., sudovi utvrđuju da je ova nekretnina utvrđena kao imovina ostavitelja P. Š. u djelomičnom rješenju o nasljeđivanju prvostupanjskog suda broj O-122/10 od 27. travnja 2011. kojim su rješenjem o nasljeđivanju proglašeni i nasljednici na ovoj nekretnini pa odbacuju tužbu u tom dijelu sukladno odredbi čl. 333. st. 2. ZPP.

10. Tijekom postupka, a i u revizijskom stupnju postupka, sporan je opseg ostavinske imovine iza pok. P. Š.

11. Odredbom čl. 128 Zakona o nasljeđivanju ("Službeni list SFRJ" broj 42/65, 44/65, 47/65, 43/82, 72/82, "Narodne novine" broj 47/78 - dalje: ZN - koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme smrti ostavitelja) propisano je da se smrću osobe otvara njezino nasljedstvo. Prema odredbi čl. 36. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (SI. SFRJ 6/80 stupio na snagu 1. rujna. 1980.) ostavina na nasljednike prelazi po sili zakona u trenutku smrti ostavitelja. Dakle, sve pravne posljedice koje zakon vezuje za nasljeđivanje, stjecanje nasljednog prava i svojstva nasljednika neke osobe nastaju u času smrti ostavitelja. Taj trenutak je mjerodavan i za utvrđivanje sadržaja i opsega prava nasljednika. Koje su stvari predmetom nasljeđivanja procjenjuje se prema danu otvaranja nasljedstva. U ostavinu ulazi sva pokretna i nepokretna imovina (uz određene iznimke) koju je ostavitelj imao u vlasništvu u trenutku smrti, te prava u vezi s imovinom.

12. U konkretnoj pravnoj stvari utvrđeno je da su tuženici upisani kao suvlasnici na čkbr. ... k.o. T. te svoje pravo dokazuju izvatkom iz zemljišnih knjiga kao javnom ispravom koja uživa presumpciju istinitosti dok tužitelj svoje pravo dokazuje oporukom iza pok. P. Š. kao i darovanjem i oporukom iza pok. D. Š.

12.1. U okolnostima konkretnog slučaja pravilno nižestupanjski sudovi zaključuju da prvi kat kuće izgrađene na čkbr. ... k.o. T. predstavlja isključivo vlasništvo tuženika jer je navedeni kat gradio prednik tuženika još za života sada pok. P. Š., a da tužitelju nesporno pripada jedino 2/3 dijela prizemlja predmetne kuće, a što je i utvrđeno u ostavinskom postupku koji se vodio pod brojem O-360/08. Isto tako pravilno zaključuju da pravo nadogradnje nad prvim katom više ne postoji (konzumirano je) jer su još za života sada pok. P. Š. ovdje tuženici 2. i 3. izgradili kat kuće iznad kata kuće svog oca I. Š., a kojoj izgradnji se nije protivio niti sada pok. P. Š. niti sam tužitelj.

13. Polazeći od obrazloženja revizije ovaj sud zaključuje kako se cjelokupan sadržaj revizije zapravo iscrpljuje u osporavanju (činjeničnih) zaključaka drugostupanjskog suda, odnosno načina na koji je taj sud ocijenio provedene dokaze i primijenio pravilo o teretu dokazivanja.

13.1. S obzirom na navedeno, navodi revizije tužitelja (kojima se prigovara načinu na koji je drugostupanjski sud ocijenio provedene dokaze i utvrdio odlučne činjenice) su prigovori pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja. Takvi prigovori su bez utjecaja na pravilnost drugostupanjske odluke jer ih u revizijskom stupnju postupka Vrhovni sud Republike Hrvatske ne može ispitivati (čl. 385. ZPP).

14. S obzirom na sve izloženo, po ocjeni ovoga suda, revizijski prigovori nisu osnovani, pa je valjalo odbiti reviziju tužitelja kao neosnovanu i presuditi kao u izreci temeljem odredbe čl. 393. ZPP.

Zagreb, 16. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.