REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Poslovni broj: 12 Gž-1094/2020-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. F. OIB… iz C., zastupane po punomoćniku K. L., odvjetniku iz V., protiv tuženika Grada V. OIB… V., zastupanog po punomoćniku B. H., radi utvrđenja postojanja valjane pravne osnove i upisa prava vlasništva, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj: 7 P-2/2019-32., od 16. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 16. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice M. F. kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj: 7 P-2/2019-32., od 16. listopada 2020.

II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj: 7 P-2/2019-32., od 16. listopada 2020., presuđeno je:

I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi;

" Utvrđuje se da M. F. iz C., OIB: …ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na čkbr. 1016/1 725 m2, dvorište 725 m2, upisano u zk. ul. br. 1090 k.o. V.-C., pa se na temelju toga zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Virovitici nalaže brisanje upisa prava vlasništva na toj nekretnini s imena Grada V. OIB…V., te upis prava vlasništva u korist tužiteljice M. F. OIB:… iz C., u 1/4 dijela po pravomoćnosti ove presude."

II. Odbijaju se kao neosnovani eventualni ( podredni ) tužbeni zahtjevi koji glase; " - Utvrđuje se da M. F. iz C. OIB:… ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na čkbr. 1016/1 725 m2, dvorište 725 m2, upisano u zk. ul. br. 1090 k.o. V.-C. , pa se na temelju toga po pravomoćnosti ove presude zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Virovitici nalaže uknjižba prava suvlasništva tužiteljice M. F. OIB:… iz C., u neodređenom omjeru.

- Utvrđuje se da M. F. iz C. OIB:… ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na čkbr. 1016/1 725 m2, dvorište 725 m2, upisano u zk. ul. br. 1090 k.o. V.-C. , pa se na temelju toga po pravomoćnosti ove presude zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Virovitici nalaže brisanje upisanog prava vlasništva na toj nekretnini s imena Grada V. OIB:…, V., te uknjižba prava suvlasništva tužiteljice M. F. OIB: iz C., u neodređenom omjeru."

III. Tužiteljica M. F. dužna je tuženiku Gradu V. naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.290,00 kuna, a sve to u roku od 15 dana.

2. Protiv presude žalbu je uložila tužiteljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka, sa prijedlogom da se žalba uvaži i pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti i tuženik presudi na plaćanje troškova postupka uvećanih za troškove žalbe.

2.1. Bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku tužiteljica vidi u tome što presuda nije rezultat savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, ni na temelju rezultata cjelokupnog postupka i iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito što je nerazumljiva, jer proturječi sama sebi i razlozima na kojima se temelji, ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama te što o odlučnim činjenicama postoji proturječnost.

2.2. U sadržaju žalbe tužiteljica navodi da se njen tužbeni zahtjev sastoji od deklaratornog dijela u kojim se traži utvrđivanje postojanje valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva i konstitutivnog dijela kojim se traži ispravak stanja u zemljišnim knjigama na način da se briše vlasništvo tuženika uspostavljeno kod osnivanja nove zemljišne knjige za k.o. V.-C i upiše vlasništvo tužiteljice na spornim nekretninama, što znači da tužiteljica osporava postojeće stanje u zemljišnim knjigama.

2.3. Vezano na zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljica nije ishodila odluku nadležnog upravnog tijela kojim je utvrđeno zemljište nužno za redovnu uporabu zgrade, tužiteljica smatra da se radi o zamjeni teza jer je to zemljište trebalo utvrditi u postupku osnivanja nove zemljišne knjige, a pri tome se smatra da u slučaju kada postoji pravomoćna uporabna dozvola, onda se pretpostavlja da je njome utvrđeno i zemljište nužno za redovnu uporabu zgrade, a tko smatra suprotno taj to mora dokazati.

2.4. Tužiteljica, nadalje, smatra da prvostupanjski sud nije dao jasne i određene razloge zašto tužiteljica ne bi stekla pravo vlasništva temeljem dosjelosti, jer je njen posjed bio zakonit (stekla ga na valjanom pravnom temelju), istinit (nije pribavljen silom) i pošten (nitko joj nije osporavao posjed ni vlasništvo spornog zemljišta), jer se rok dosjelosti treba računati od 28.6.1994. kada su njeni pravni prednici sklopili Ugovor br…. o kupnji stana.

2.5. Pogrešnim se smatra i stav prvostupanjskog suda po pitanju pravnog sjedinjenja nekretnina uz konstataciju da učinak pravnog sjedinjena zemljišta i zgrade obuhvaća ono zemljište koje je u uporabnoj dozvoli označeno kao „građevna čestica“ k.č.br.1304 k.o. V., a koja obuhvaća i površinu novoformirane i sada sporne čkbr.1016/1 upisanu kao vlasništvo tuženika.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužiteljice i ponavlja navode iznesene tijekom prvostupanjskog postupka, smatra da je prvostupanjski sud detaljno obrazložio svoje navode i pravilno primijenio materijalno pravo, pa predlaže da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.

6. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.

7. U ovom drugostupanjskom postupku sporno je ima li tužiteljica valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva na predmetnoj čkbr. 1016/1 725 m2, dvorište 725m2, upisano u zk. ul. br. 1090 k.o. V.-C., te da li je ispunila uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

8. Na temelju isprava u spisu utvrđeno je:

- iz uvida u izvatke iz zemljišnih knjiga utvrđeno je:

da se kčbr. 1016/1 dvorište sa 725 m2 vodi kao vlasništvo Grada V.,

da se kčbr. 1016/2, stambena zgrada sa 280 m2, vodi kao suvlasništvo suvlasnika A. P., M. F., V. P. i D. E., a suvlasnički dijelovi su s neodređenim omjerom, da se kčbr. 1016/3 garaža sa 35 m2 vodi kao vlasništvo Grada V..

- iz uvida u uporabnu dozvolu Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Grada V. od 16. rujna 2015. utvrđeno je da je izdana za građevinu stambeno- poslovne namjene na građevnoj čestici čkbr. 1304 k.o. V.-G. (zk. brojevi755 i 756 k.o. V.) u V., , koja je izgrađena prije 15. veljače 1968.

- iz zapisnika Općinskog suda u Virovitici od 12. travnja 2016. broj Z- 1949/2014/1089, sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige, utvrđeno je da su formirane formirana nova čestica kčbr. 1016/2, nova čestica kčbr. 1016/1 dvorište sa 7 a i 25 m2. i nova čestica kčbr. 1016/3, sa 35 m2.

- Iz uvida u ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo s obročnom otplatom stana utvrđeno je, da je isti zaključen između bolnice V. kao prodavatelja, te I. i B. D. kao kupaca 28. lipnja 1994. a predmet kupoprodaje je stan na kojem postoji stanarsko pravo zajedno s pripadajućim zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade u V., u zgradi podignutoj na kčbr. 755 k.o. V., upisane u zk. ul. br. 7536 k.o. V., površine 92,44 m2.

- iz uvida u zemljišne knjige utvrđeno je da su se ranije čkbr. 755 i 756 vodile kao društveno vlasništvo - općenarodna imovina.

- iz uvida u izvode iz katastarskih planova utvrđeno je da je stambena zgrada izgrađena na ranijim česticama 755 i 756, a nakon provedenog postupka preoblikovanja zemljišnih knjiga, čkbr. 1016/2 predstavlja samo zemljište ispod zgrade, dok je predmetna čkbr. 1016/1 dvorište uz i iza zgrade.

- iz dopisa Državnog arhiva u V. utvrđeno je da isti ne posjeduje dokumentaciju o građevinskoj dozvoli za zgradu.

- iz ugovora o darovanju nekretnina zaključenog 15. rujna 2003. a ovjerenog kod javnog bilježnika 25. studenog 2003., utvrđeno je da je isti zaključen između D. F. –K. kao darovatelja i M. F. kao daroprimatelja, a predmet darovanja je stan površine 92,44 m2, u zgradi sagrađenoj na čkbr. 755 upisano u zk. ul. br. 7536 k.o. V. uključujući zemljište i zajedničke dijelove i uređaje zgrade.

- iz uvida u ugovor o kupoprodaji nekretnina utvrđeno je da je isti zaključen 30. kolovoza 2003. između H. D., D. D. i M. D. kao prodavatelja i D. F.-K. kao kupca, a predmet ugovora je stan površine 92,44 m2, kojem pripada i dio podruma a nalazi se u zgradi sagrađenoj na čkbr. 755 i upisanoj u zk. ul. br. 7536 k.o. V..

9. Analizirajući sadržaj isprava priloženih u spisu pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je ranija čkbr. 755 i dvor sa 211 čhv, bila upisana u zk. ul. br. 11865 k. o.V., prije provedbe upisa za korist Grada V. pod posl. brojem Z-1977/99, bila upisana u zk. ul. br. 7536 k.o. V. kao društveno vlasništvo, a da je ranija čkbr. 756 83 čhv, bila upisana u zk. ul. br. 11865 k.o. V., prije provedbe upisa za korist Grada V. pod posl. brojem Z-1977/99, bila upisana u zk. ul. br. 1396 k.o. V., kao društveno općenarodna imovina.

9.1. U postupku osnivanja zemljišne knjige formirane su tri katastarske i gruntovne čestice i to kčbr. 1016/1 sa 725 m2 iz zk. ul. br. 1090 k.o. V., upisana kao vlasništvo Grada V., koja je predmet spora, te kčbr. 1016/2, stambena zgrada sa 280 m2, upisana u zk. ul. br. 1089 k.o.V.-C., kao suvlasništvo u neodređenim omjerima etažnih vlasnika A. P., M. F., V. P. i D. E., te kčbr. 1016/3, garaža sa 35 m2 upisana u zk. ul. br. 1091, kao vlasništvo tuženika Grada V..

10. Saslušanjem svjedoka P. P., D. F.-K. i V. L., čijim je iskazima prvostupanjski sud opravdano poklonio vjeru utvrđeno je da su stanari koristili dugi niz godina dvorište zgrade koje je sada predmetna kčbr. 1061/1, na način da su ga koristili kao vrt, prostor za sušenje rublja i parkiranje vozila, te da nisu sklopili međuvlasnički ugovor niti su vodili postupak utvrđenja zemljišta nužnog za redovnu uporabu zgrade.

11. Pravni okvir spora pravilno je prvostupanjski sud postavio pozvavši se na odredbe Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98,137/99, 73/00, 114/01, 107/07,152/08,126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 u daljnjem tekstu ZZK), Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ( NN 43/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/94, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 119/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01, 78/02), i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96), pri tome odlučujući u granicama postavljenih tužbenih zahtjeva, sukladno odredbi članka 2. stavka 1. ZPP-a, pri čemu je suština tužbenog zahtjeva na utvrđenje da li tužiteljica ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva.

12. Pravo vlasništva sukladno odredbi članka 114. st. 1. ZV-a, može se steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

12.1. Tužiteljica nije direktno precizirala koja je to konkretno valjana pravna osnova za stjecanje prava vlasništva, ali se može zaključiti da pravo vlasništva na predmetnim zemljištem tužiteljica veže uz vlasništvo stana izgrađenom na predmetnom zemljištu.

13. Odredbom članka 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasništvo stanova-posebnih dijelova nekretnine stečenih temeljem Zakona o prodaji stanova, na kojima postoji stanarsko pravo povezano je s vlasništvo zemljišta na kojima je zgrada izgrađena , te su vlasnici stanova suvlasnici neodređenog suvlasničkog dijela zemljišta na kojem je zgrada izgrađena. Stoga navedenu odredbu Zakona o vlasništvu treba primijeniti sukladno odredbi članka 23. st. 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo kojom je propisano da kupac stječe pravo vlasništva nad stanom upisom u zemljišne knjige, a nakon što provede postupak u kojem će se prema posebnom propisu utvrditi oblik i veličina građevne čestice nužne za redovnu uporabu zgrade.

13.1. Budući tužiteljica (kao i ostali suvlasnici zgrade) kod nadležnog upravnog tijela nije pokrenula postupak kojim bi dokazala da je predmetna nekretnina nužna za redovnu uporabu zgrade izgrađene na čkbr. 1016/2 k.o. V.-C., nema valjanu ispravu temeljem koje bi mogla upisati svoje vlasništvo na predmetnim nekretninama.

13.2. Uporabna dozvola nije dokument koji može zamijeniti ispravu kojom bi se utvrdila oblik i veličina građevne čestice nužne za redovnu uporabu zgrade, jer se u postupku donošenja uporabne dozvole ne utvrđuju lokacijski i drugi uvjeti potrebni za određivanje zemljišta nužnog za redovnu uporabu zgrade, pa je shodno tome pravilno odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje postojanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva.

14. Što se tiče dijela tužbenog zahtjeva na utvrđenje stjecanja prava vlasništva dosjelošću, odredbom članka 388 st. 2. Z. o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

14.1. U konkretnom slučaju drugostupanjski sud smatra da se primjenjuje odredba članka 159. st. 4. ZV-a, prema kojoj samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

15. U konkretnom slučaju u postupku je trebalo utvrditi da li je tužiteljica osobnim posjedom i posjedom putem prednika mogla ispuniti uvjete za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću.

16. Predmetni stanovi bili su u režimu društvenog vlasništva i nisu kao takvi bili predmet prava vlasništva sve do donošenja Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a kako su prednici tužiteljice kupili stan 28. lipnja 1994., od toga datuma su mogli biti zakoniti i pošteni posjednici stana, ali nikako i zakoniti posjednici cjelokupnog zemljišta na kojem je zgrada sagrađena.

17. Prema tome, kako pošteni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave može steći dosjelošću vlasništvo nekretnine tek pošto je njegov pošten, samostalni posjed neprekidno trajao 40 godina, a što posjed tužiteljice nedvojbeno nije trajao pa je i taj zahtjev pravilno odbijen kao neosnovan.

18. Nije osnovana žalba ni glede odluke o troškovima parničnog postupka, koju je prvostupanjski sud donio primjenom članka 155. i 154. stavak 1. ZPP-a.

18.1. Prvostupanjski sud pravilno je prilikom odlučivanja o troškovima parničnog postupka, uzeo u obzir opravdane troškove tuženika koji se sastoji se od troškova sudskih pristojbi u iznosu od 1.180,00 kuna za odgovor na tužbu, te trošak pribavljanja povijesnog zk. izvatka u iznosu od 110,00 kuna, ili ukupno 1.290,00 kuna.

18.2. Tuženik je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova odgovora na žalbu, jer po ocijeni drugostupanjskog suda sadržaj odgovora na žalbu nije bio od značaja za drugostupanjsku odluku.

19. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. st. 1. ZPP-a, odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana, a prvostupanjska presuda potvrđena je u cijelosti.

U Požegi 16. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća

Branka Ribičić,v.r.