Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 27 Gž Zk-684/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice M. K., OIB:… iz D., protiv protustranke R. H., OIB:…, radi uknjižbe vlasništva, povodom žalbe I. M. iz D., izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z-3021/2020, Ozn Z-6471/2017 od 3. travnja 2020., dana 16. ožujka 2022.

r i j e š i o  j e

I. Žalba I. M. odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z-3021/2020, Ozn Z-6471/2017 od 3. travnja 2020. u cijelosti.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk.ul.br. 289 k.o. G. upisane pod brojem Z- 3800/2020 dana 13. srpnja 2020.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je prigovor I. M. izjavljen protiv rješenja istog suda poslovni broj Z-6471/2017 od 15. rujna 2017., te je zemljišnoknjižnom odjelu naloženo brisanje zabilježbe prigovora.

2. Navedeno rješenje žalbom pobija I. M. (dalje: žalitelj) bez navođenja zakonskih žalbenih razloga, predlažući poništiti pobijano rješenje.

3. Predlagateljica je u odgovoru na žalbu osporila navode žalbe te predložila istu odbiti.

4. Žalba žalitelja nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud, obrazlažući pobijano rješenje, navodi da je rješenjem istog suda poslovni broj Z-6471/2017 od 15. rujna 2017., temeljem sporazuma o razvrgnuću suvlasničke zajednice broj 2605/2017 od 18. siječnja 2017. i tabularne izjave od 8. svibnja 2017. u zk.ul.br. 289 k.o. G., dopuštena uknjižba prava vlasništva na ime predlagateljice M. K. za ½ dijela uz istovremeno brisanje prava vlasništva R. H. na istom suvlasničkom dijelu. Žalitelj je protiv navedenog rješenja izjavio prigovor zbog neriješenih međuvlasničkih odnosa na zgradi i načina na koji je predlagateljica stekla pravo na upis (ističe da se obratio R. H. radi kupnje predmetnog poslovnog prostora u prizemlju, ali je isti kupila predlagateljica). Prvostupanjski sud, polazeći od utvrđenja da žalitelj nije stranka ovog postupka, zaključuje da isti nije niti ovlašten na podnošenje prigovora, slijedom čega je primjenom odredbe čl. 358. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019 – dalje: ZPP), a koji se Zakon u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje temeljem čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013, 60/2013 i 108/2017 - dalje: ZZK) odbacio prigovor žalitelja kao nedopušten.

6. Žalitelj u prigovoru traži poništenje pobijanog rješenja jer za predmetnu nekretninu nisu uređeni suvlasnički odnosi.

7. Odredbom čl. 95. st. 1. i 2. ZZK-a propisano je da se strankom u zemljišnoknjižnom postupku smatra prije svega osoba koja bi upisom u zemljišne knjige stekla, promijenila ili izgubila knjižno pravo te je ovlaštena podnijeti prijedlog koji ima značenje uknjižbe ili predbilježbe; kao i osoba koja ima pravni interes za provedbu zabilježbe ili je posebnim propisom ovlaštena podnijeti prijedlog za provedbu zabilježbe. Odredbom čl. 120. st. 1. ZZK-a propisano je da se rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dostavlja predlagatelju, odnosno njegovom punomoćniku, osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba. Nadalje, odredba čl. 123. st. 1. ZZK-a propisuje da su protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku strankama dopušteni žalba i prigovor. Primjenom citiranih zakonskih odredaba valja zaključiti da se strankom u zemljišnoknjižnom postupku smatra osoba koja bi upisom u zemljišnoj knjizi promijenila ili izgubila knjižno pravo, kao i svaka osoba koja na nekretnini na koju se upis odnosi ima upisana prava ili prava koja mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa ako bi se takva prava prenosila, opterećivala, ograničavala ili ukidala, iz čega proizlazi zaključak da svim tim osobama pripada pravo na izjavljivanje pravnih lijekova iz čl. 123. st. 1. ZZK-a.

8. Žalitelj u ovom postupku nije predlagatelj niti protustranka u trenutku zaprimanja prijedloga za upis vlasništva 25. svibnja 2017., nije bio niti upisani suvlasnik predmetnog poslovnog prostora označenog kao etažno vlasništvo (E-4), a niti iz stanja spisa proizlazi da je osoba čije bi se knjižno pravo u ovom postupku prenosilo, opterećivalo, ograničavalo ili ukidalo ili da ima pravo koje se tek ima upisati u zemljišne knjige, pa je stoga pravilan zaključak prvostupanjskog suda da žalitelj nema položaj (status) stranke u ovom zemljišnoknjižnom postupku te je pravilnom primjenom odredbe čl. 123. st. 1. ZZK-a i čl. 358.s t. 1. ZPP-a u vezi čl. 91. st. 1. ZZK-a odbacio prigovor žalitelja, jer i prema stavu ovog suda žalitelj zbog nedostatka procesne legitimacije nije ovlašten na izjavljivanje pravnih lijekova iz čl. 123. st. 1. ZZK-a.

9. Budući da nije ostvaren niti jedan od žalbenih razloga na koje ovaj sud temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 91. st. 1. ZZK-a pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu te primjenom odredbe čl. 128. st. 3. ZZK-a potvrditi pobijano rješenje i naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Varaždinu, 16. ožujka 2022.

Sutkinja

Amalija Švegović v.r.