REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Jž-335/2019
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. R. O., zbog prekršaja iz čl. 6. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini od 24. rujna 2018., broj 2. Pp J-476/18, u sjednici vijeća održanoj 16. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. R. O., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini od 24. rujna 2018., broj 2. Pp J-476/18, okr. R. O. je proglašen krivim da je na način činjenično opisan u t. 1.) izreke pobijane presude počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena kazna zatvora u trajanju tri dana, a na način činjenično opisan u t. 2.) izreke prekršaj iz čl. 17. istog Zakona, za koji mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju sedam dana, pa je, na temelju čl. 39. st. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), izrečena ukupna kazna zatvora u trajanju 10 dana, u koju se uračunava lišenje slobode od 27. kolovoza 2018. do 5. rujna 2018., tako se izrečena ukupna kazna zatvora smatra izvršenom.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik osobno, ne navodeći žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se žalba prihvati.
2.1. Uz žalbu, okrivljenik je dostavio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prim. G. M., dr. med., specijalista psihijatra, od 31. siječnja 2018. te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka doc. dr. sc. I. M., dr. med., specijalista psihijatra, od 5. listopada 2018.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je činjenično stanje, na kojem se temelji odluka o njegovoj prekršajnoj odgovornosti, nepotpuno utvrđeno, jer je prvostupanjski sud propustio na pouzdan način utvrditi je li okrivljenik u vrijeme izvršenja djela bio ubrojiv odnosno je li mu mogućnost shvaćanja djela i upravljanja postupcima bila smanjena i u kojoj mjeri. Navedena okolnost bitna je i odlučna kako za odluku o krivnji, tako i za odluku o prekršajnopravnoj sankciji.
4.1. Naime, prvostupanjski sud je na zapisniku o ispitivanju okrivljenika, nakon što je okrivljenik dao svoju obranu, stavio napomenu da je okrivljenik tijekom iznošenja obrane bio uznemiren, da je iznosio nesuvislu obranu, da se nije želio smiriti, da je bio agresivan i da je vikao. Navedena zapažanja prvostupanjskog suda, po ocjeni ovog suda, bila su dostatna osnova za sumnju kako u raspravnu sposobnost okr. R. O., tako i u redukciju ubrojivosti okrivljenika. Navedenu okolnost prvostupanjski sud je propustio utvrditi, a imao je na raspolaganju, između ostalog, mogućnost provođenja psihijatrijskog vještačenja okrivljenika.
4.2. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prim. G. M., dr. med., specijalista psihijatra, od 31. siječnja 2018., koji dokument je okrivljenik dostavio uz žalbu, proizlazi da je stanje duševnog zdravlja okr. R. O., u vrijeme vođenja kaznenog postupka za čije potrebe je predmetni nalaz i mišljenje vještaka psihijatra bio sačinjen, bilo narušeno do razine da nije sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice odnosno da je bio raspravno nesposoban. Nadalje, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka doc. dr. sc. I. M., dr. med., specijalista psihijatra, od 5. listopada 2018., koji dokument je okrivljenik također dostavio uz žalbu, proizlazi da su u vrijeme ostvarenja kaznenog djela, u vezi kojeg je predmetni nalaz i mišljenje vještaka psihijatra bio sačinjen, okrivljenikove sposobnosti da shvati značenje svojeg postupanja, kao i mogućnost vladanja svojom voljom bile bitno smanjene, znači ubrojivost okrivljenika je bila bitno smanjena.
4.3. Kod takvog stanja stvari, a imajući na umu da ubrojivost neke osobe nije kategorija koja nužno traje određeno razdoblje, nego se veže uz konkretne prilike događaja i moguće je da neka osoba, u okolnostima konkretnog događaj, izgubi svoju ubrojivost, ovaj sud je stanovišta da je u konkretnom slučaju, u cilju pravilnog i točnog utvrđenja odlučnih činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke u ovom prekršajnom predmetu, nužno utvrditi je li okrivljenik psihički bolesna osoba te je li ta bolest u vrijeme izvršenja djela utjecala na mogućnost okrivljenika da shvati i da vlada svojom voljom i na koji način odnosno u kojoj mjeri, pogotovo kada i sam okrivljenik u žalbi problematizira pitanje svoje ubrojivosti te u tom smislu, u privitku žalbe, dostavlja dva nalaza i mišljenja vještaka psihijatara.
5. U ponovljenom postupku, sud je dužan otkloniti propust na koji mu je ukazano ovim rješenjem, te će nakon provedenog dokaznog postupka utvrditi pravno relevantno činjenično stanje, na kojem će temeljiti novu i na zakonu osnovanu presudu, koju će valjano obrazložiti. Pritom prvostupanjski sud mora voditi računa da je eventualno utvrđena redukcija ubrojivosti okrivljenika bitna i odlučna kako za odluku o krivnji, tako i za odluku o prekršajnopravnoj sankciji.
6. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 16. ožujka 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
