Broj: Jž-1471/2019
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. B. G. i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi okr. B. G., podnesenoj putem branitelja I. Š., odvjetnika u S., protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, od 13. svibnja 2019., broj: 17. Pp J-2433/18, u sjednici vijeća održanoj 16. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. B. G., ukida prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika te predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je okr. B. G. proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koji je okrivljeniku na temelju istog propisa, izrečena novčana kazna u iznosu od 666,00 kuna (protuvrijednost od 90 EUR), u koju kaznu je tom okrivljeniku uračunato vrijeme povedeno u uhićenju pa mu je ostalo za platiti 333,00 kuna novčane kazne, uz pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku od 30 dana te je dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 kn, dok je okr. G. B., na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 11/18., dalje PZ), oslobođena od optužbe za prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude žalbu je pravodobno putem branitelja podnio okr. B. G. zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti presudu i osloboditi žalitelja od optužbe, odnosno, ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje.
3. Rješavajući o žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. PZ-a te je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, na što žalbom opravdano ukazuje žalitelj.
4. Naime, ispravno žalitelj ističe da prvostupanjski sud nije dao mogućnost okrivljeniku koji izričito poriče prekršaj, upoznati se s iskazom svjedoka V. N., ispitanog na zapisniku o ispitivanju svjedoka u žurnom postupku dana 23. travnja 2019., a koji ga tereti za počinjenje predmetnog prekršaja. Ovime je okrivljeniku uskraćeno pravo očitovanja o svim činjenicama i dokazima koji ga terete, a time i iznošenja svih činjenica i dokaza koji mu idu u korist, čime mu je povrijeđeno pravo obrane koje je moglo utjecati na presudu, a što sadržajno ističe i okrivljenik u žalbi. I po stavu ovog suda, očitovanje okrivljenika na izvedeni dokaz ispitivanja svjedoka koji je bitno suprotan obrani okrivljenika, bilo je nužno radi utvrđenja spornih i relevantnih činjenica, neovisno o tome što je u konkretnom slučaju vođen žurni postupak te je ovakvim postupanjem prvostupanjski sud povrijedio konfrontacijsko načelo. Napominje se da je dužnost prvostupanjskog suda upotpuniti dokazni postupak radi što pravilnijeg i s izvjesnošću utvrđenog činjeničnog stanja kao bitne pretpostavke za donošenje pravilne i zakonite odluke o prekršaju.
5. Nadalje, iako je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, već sada je vidljivo pogrešno, a time i nepotpuno činjenično utvrđenje, na koje ukazuje i žalitelj. Naime, ispravno žalitelj ističe da u postupku nije s nedvojbenom sigurnošću utvrđeno da je djelo počinjeno na javnom mjestu budući da je u izreci pobijane presude navedeno da se događaj zbio „na ulazu u stan u ulici Turistička broj 15“, što po mišljenju okrivljenika, predstavlja privatno vlasništvo tog okrivljenika.
5.1. Prema stavu ovog suda, prostor „..na ulazu u stan u ulici..“ ne predstavlja neograničeno otvoreno javno mjesto kod kojeg se prisutnost neograničenog broja ljudi podrazumijeva te kod kojeg zbog toga nije potrebno utvrđivati je li netko čuo ili vidio predmetni događaj. Da bi se djelo koje je izvršeno na određenom mjestu, a koje nije neograničeno otvoreno javno mjesto, kao što je to konkretni prostor ispred stana, smatralo izvršenim na javnom mjestu (fiktivno javno mjesto), potrebno je da je takvo mjesto dostupno vidiku ili čujnosti s javnog mjesta, odnosno, da je posljedica nastupila na javnom mjestu, dakle, na ulici, javnom putu i sličnoj javnoj površini. Takvu posljedicu je stoga potrebno utvrditi u svakom pojedinom, konkretnom slučaju. Osim toga, budući da je element javnosti utvrđen na temelju nekonfrontiranog iskaza svjedoka V. N., to se ta odlučna činjenica ne može niti smatrati nedvojbeno utvrđenom pa je i u tom smislu pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da je u ovom slučaju nesporno ostvareno bitno obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u pogledu ostvarenja elementa javnosti.
6. Slijedom navedenog, trebalo je prihvatiti žalbu okr. B. G. te ukinuti pobijanu presudu u pobijanom dijelu i dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u tom dijelu, u kojem će prvostupanjski sud otkloniti bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, ponovno ispitati okrivljenika te kao svjedoke V. N. i G. B., otkloniti možebitne kontradiktornosti u iskazima te provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku u pobijanom dijelu.
7. Zbog naprijed izloženih razloga, sukladno čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.
16. ožujka 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
