Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: 8 Gž-1219/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Kate Brajković, kao predsjednice vijeća, Josite Begović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, i Verice Perić Aračić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari I tužitelja N. Ž., N., BIH, OIB: …, II tužitelja B. V., N. , BIH, OIB: …, III tužitelja V. P., B., R., BIH, OIB: …, IV tužitelja M. M. iz N., OIB: … i V tužitelja B. V. iz B. L., BIH, OIB: … , svi zastupani po punomoćniku A. C. odvjetniku iz Z., protiv tuženika W. V. d.d. iz Z., OIB: … zastupan po punomoćniku V. K. odvjetnici iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Pn-2570/2018-53 od 15. listopada 2021., u sjednici održanoj 16. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

Žalba se djelomično uvažuje, a dijelomično odbija kao neosnovana i u pobijanom dijelu točke I. u kojem je određen početak tijeka zakonske zatezne kamate, te u točki II., presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Pn-2570/2018-53 od 15. listopada 2021 se:

a) potvrđuje:

- u dijelu točke I. u kojem je:

1. tužiteljici N. Ž. dosuđena zakonska zatezna kamata na svotu od 32.000,00 od 30.11.2016. do 28.6.2020., a na svotu od 37.714,27 kuna od 29.6.2020. do isplate, 2. tužiteljici B. V. dosuđena zakonska zatezna kamata na svotu od 128.000,00 kuna od 30.11.2016. do 28.6.2020., a na svotu od 157.142,83 kuna od 29.6.2020. do isplate,

3. tužiteljici V. P. dosuđena zakonska zatezna kamata na svotu od 32.000,00 kuna od 30.11.2016. do 28.6.2020., a na svotu od 37.714,27 kuna od 29.6.2020. do isplate,

4. tužiteljici M. M. dosuđena zakonska zatezna kamata na svotu od 10.000,00 kuna od 30.11.2016. do 28.6.2020., a na svotu od 12.571,42 kuna od 29.6.2020. do isplate,

5. tužiteljici B. V. na svotu od 18.857,13 dosuđena zakonska zatezna kamata od 30.11.2016. do isplate.

b) preinačuje:

- u dijelu točke I. u kojem je

1. tužiteljici N. Ž. na svotu od 5.714,27 kuna dosuđena zakonska zatezna kamata od 30.11.2016. do 28.6.2020.,

2. tužiteljici B. V. na svotu od 29.142,83 kune dosuđena zakonska zatezna kamata od 30.11.2016. do 28.6.2020.,

3. tužiteljici V. P. na svotu od 5.714,27 kuna dosuđena zakonska zatezna kamata od 30.11.2016. do 28.6.2020.,

4. tužiteljici M. M. na svotu od 2.571,42 kune dosuđena zakonska zatezna kamata od 30.11.2016. do 28.6.2020.

i u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija,

-u točki II tako da glasi:

"Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima parnične troškove u svoti od 95.275,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. listopada 2021. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

" I Nalaže se tuženiku W. osiguranje V. d.d. OIB …, platiti:

- 1. tužiteljici Ž. N., BiH, N., OIB… , iznos od 37.714,27 kuna s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 30.11.2016. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

- 2. tužiteljici B. V., BiH, N., OIB …, iznos od 157.142,83 kuna s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 30.11.2016. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

- 3. tužiteljici P. V. BiH, B., OIB, iznos od 37.714,27 kuna s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 30.11.2016. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

- 4. tužiteljici M. M., N., OIB …, iznos od 12.571,42 kuna s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 30.11.2016. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

- 5. tužiteljici V. B., BiH, OIB … , iznos od 18.857,13 kuna s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 30.11.2016. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima prouzročeni parnični trošak u iznosu od 96.815,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. listopada 2021. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8.

ZOO-a u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu, pravovremeno i dopuštenom žalbom, pobija tuženik te navodi da je predmet žalbenog postupka (cit.) "…početak tijeka zatezne kamate…", dakle presuda se ne pobija u cijelosti već samo u dijelu u kojem je, na dosuđene glavnice, određen tijek zatezne kamate od 30. studenog 2016. do isplate. U žalbi se navodi da se žalba podnosi zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14 i 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP).

2.1. U žalbi se u bitnom ističe da se ne može tijek zateznih kamata odrediti na cjelokupno dosuđenu svotu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, jer su tužitelji povećavali tužbeni zahtjev pa tuženik ne može biti u zakašnjenju u odnosu na one svote koje nisu bile utužene prije povećanja tužbenog zahtjeva, stoga predlaže preinačiti pobijanu presudu u skladu s iznesenim.

2.2. Žalitelj također ukazuje i da je predmet tužbenog zahtjeva bila imovinska i neimovinska šteta, da su tužitelji odustali od traženja imovinske štete, ali nisu u tom dijelu povukli tužbu kako bi se njihov uspjeh u parnici cijenio stopostotnim. S obzirom na navedeno žalitelj predlaže pobijanu presudu ukinuti, kako bi se donijelo rješenje o povlačenju tužbe za imovinsku štetu, te u skladu s time donijela pravilna odluka o parničnom trošku koji nije stopostotni već 87%.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet spora bio je zahtjev prvotne tužiteljice, pravne prednice sada tužiteljica, za naknadom imovinske štete u svoti od 35.000,00 kuna te neimovinske štete u svoti od 225.000,00 kuna, sve zbog smrtnog stradanja njenog sina u prometnoj nesreći koju je prouzročio vozač vozila osiguranog kod tuženika.

6. Nakon smrti prvotne tužiteljice, do koje je došlo nakon odgovora na tužbu, parnicu su preuzele sadašnje tužiteljice i podneskom predanim na pripremnom ročištu od 5. ožujka 2019. (list spisa 57-62) postavili tužbeni zahtjev po kojem su, samo na ime neimovinske štete, zatražili:

1. tužiteljica N. Ž. 32.000,00 kuna,

2. tužiteljica B. V. 128.000,00 kuna,

3. tužiteljica V. P. 32.000,00 kuna,

4. tužiteljica M. M. 10.000,00 kuna, te

5. tužiteljica B. V. 23.000,00 kuna,

ukupno dakle 225.000,00 kuna koliko je prvotno i zatražila njihova prednica B. V., a sve s obzirom na nasljedničke dijelove sada tužiteljica i to od po 1/7 dijela tužiteljica N. Ž. i V. P., 1/14 dijela B. V., 1/21 dijela M. M. i 25/42 dijela B. V..

7. Podneskom od 29. lipnja 2020. tužiteljice su povećale tužbeni zahtjev, još uvijek potražujući i naknadu imovinske i neimovinske štete, s time da se povećanje odnosilo samo na neimovinsku štetu, dok je imovinska ostala ista. Tako je umjesto prvotno zatraženih 225.000,00 kuna na ime ukupne neimovinske štete tužbenim zahtjevom zatraženo 330.000,00 kuna, a tužbeni zahtjevi svake od tužiteljica postavljeni u zaokruženim iznosima, uzimajući u obzir i imovinsku i neimovinsku štetu.

7.1. S obzirom na nasljedničke dijelove sada tužiteljica, u odnosu na ukupno zatraženu neimovinsku štetu od 330.000,00 kuna to iznosi:

1. tužiteljica N. Ž. (1/7 dijela) 47.142,86 kuna,

2. tužiteljica B. V. (25/42 dijela) 196.428,57 kuna,

3. tužiteljica V. P. (1/7 dijela) ) 47.142,86 kuna,

4. tužiteljica M. M. (1/21 dijela) 15.714,29 kuna, te

5. tužiteljica B. V. (1/14 dijela) 23.571,43 kune.

8. Nakon što je provedeno prometno vještačenje, a uvažavajući doprinos sina prvotne tužiteljice u nastanku štete od 20%, tužiteljice su smanjile zahtjev za naknadom neimovinske štete ne tražeći više naknadu imovinske štete (koja je, kako iz spisa proizlazi, dosuđena supruzi i djeci pokojnika, u drugom sudskom postupku), pa je tako postavljenim zahtjevom zatražena isplata:

1. tužiteljici N. Ž. 37.714,27 kuna,

2. tužiteljici B. V. 157.142,83 kune,

3. tužiteljici V. P. 37.714,27 kuna,

4. tužiteljici M. M. 12.571,42 kune, te

5. tužiteljici B. V. 18.857,13 kuna,

a nakon što se tuženik tada izjasnio da ne osporava ni osnov ni visinu tužbenog zahtjeva, isti je prihvaćen u cijelosti.

8. Ispitujući prvostupanjsku presudu na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na koju tako pazi po službenoj dužnosti, a niti žalitelj na neku posebno ne ukazuje.

9. Premda je žalba podnesena zbog svih žalbenih razloga, žalbeni navodi ukazuju samo na žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava i to u odnosu na sporedna potraživanja, točnije tijek zateznih zakonskih kamata.

10. U pravu je žalitelj kada tvrdi da na onaj iznos dosuđene neimovinske štete koji nije bio zatražen odštetnim zahtjevom, već je naknadno zatražen u parnici kada je tužbeni zahtjev povećan, ne mogu teći zakonske zatezne kamate prije nego je, povećanjem tužbenog zahtjeva, takav zahtjev postavljen. Stoga je, u pobijanom dijelu u kojem je određen početak tijeka zateznih kamata na dosuđene iznose nematerijalne štete, prvostupanjsku presudu valjalo potvrditi u dijelu u kojem je početak tijeka zateznih kamata određen na početni iznos zatražene naknade neimovinske štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (30. studenog 2016.), do dana kada je zahtjev (u svoti u kojem je dosuđen) povećan, od kada pa sve do isplate teku zatezne kamate na takav, ukupan (povećan) tužbeni zahtjev.

10.1. Kako dosuđena naknada neimovinske štete petotužiteljici B. V. nije veća od prvotno postavljenog zahtjeva za naknadu ove, neimovinske štete (vidjeti točku 6. i 8. obrazloženja ove drugostupanjske odluke), to je jedino za nju pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je određen tijek zateznih kamata na ukupno dosuđeni iznos od postavljenog odštetnog zahtjeva (30. studenog 2016.) do isplate.

10.2. Slijedom navedenog pod točkama 10. i 10.1. odlučeno je kao pod a) izreke ove drugostupanjske presude na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

11. U odnosu na sve ostale tužiteljice, osim B. V., valjalo je odbiti zahtjev u dijelu u kojem je zatražena isplata zateznih kamata na svote koje su više zatražene i dosuđene u odnosu na prvotno postavljene zahtjeve (a koje predstavljaju razlike u svotama navedenim pod točkama 8. i 6. obrazloženja ove drugostupanjske presude), od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 30.studenog 2016. do povećanja tužbenog zahtjeva, radi čega je u tom dijelu odlučeno kao pod b) izreke ove drugostupanjske presude na temelju odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a.

12. U odnosu na prijedlog tuženika da se presuda ukine i donese rješenje o povlačenju tužbe u odnosu na materijalnu štetu valja reći slijedeće:

- presudom nije odlučeno o naknadi materijalne štete pa nema osnove ukidati presudu kako bi se donijelo rješenje o nečemu o čemu presudom nije niti odlučeno,

- tuženik se nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe do kojeg je došlo kada su tužitelji, podneskom od 4. svibnja 2021., predanim na ročištu glavne rasprave 12. svibnja 2021., smanjili tužbeni zahtjev, (nije to učinio niti na idućem ročištu održanom 1. rujna 2021. na kojem je, nakon preotvaranja glavne rasprave, ista zaključena), pa se ima smatrati da je na povlačenje pristao,

- izostanak donošenja formalnog rješenja o djelomičnom povlačenju tužbe nema utjecaja na ocjenu zakonitosti pobijane odluke o meritumu spora.

13. Neosnovano žaliteljica napada odluku o troškovima ukazujući na djelomično povlačenje tužbe zbog smanjenja tužbenog zahtjeva. Naime, prema odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

13.1. Kako je osnov tužbenog zahtjeva bio sporan sve do posljednjeg ročišta na kojem su tužitelji zatražili isplatu upravo dosuđenih im iznosa, na kojem je ročištu tuženik izjavio da ne osporava niti osnovu niti visinu tako postavljenog tužbenog zahtjeva, te kako u odnosu na zahtjev za naknadom imovinske štete (koji zahtjev više nije predmet tužbenih zahtjeva tužitelja, pa se ima smatrati da je u tom dijelu tužba povučena), posebni troškovi nisu nastali, to je i prema stavu ovog suda pravilno prvostupanjski sud dosudio troškove prema odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a. Dosuđene troškove valjalo je umanjiti samo za svotu od 1.540,00 kuna koliko je manje iznosila pristojba na presudu od svote koliko je po toj osnovi prvostupanjski sud dosudio tužiteljima parničnih troškova.

13.2. Slijedom navedenog, u odnosu na troškove, valjalo je odlučiti kao pod točkom b) izreke ove drugostupanjske presude na temelju odredbe članka 373. točka 3. ZPP- a.

Dubrovnik, 16. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća:

Kate Brajković