REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

K-914/2021

Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Boni Gamulin Frleta uz sudjelovanje zapisničarke Dijane Cvitković, u kaznenom postupku protiv optuženika A. Š., zbog kaznenih djela iz članka 271. stavku 4., u svezi člankom 265. stavkom 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., dalje: KZ/97), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj K-DO- 6/2014, nakon održane i zaključene javne rasprave 9. ožujka 2022., u prisutnosti optuženika, branitelja optuženika P. J., odvjetnika u S. i zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Splitu Nives Nižić, 15. ožujka 2022. objavio je i

p r e s u d i o  je :

Na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ( "Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11,121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., i 126/19. dalje: ZKP/08 ),

Optuženik A. Š., OIB: …, sin P. i A., rođene L.,

rođen….. godine u S., s prebivalištem u S., državljanin Republike Hrvatske, SSS; građevinski tehničar, zaposlen u „T.“

d.o.o. S., sa mjesečnim primanjima od 6.000,00 kuna, oženjen, otac troje punoljetne djece, bez čina, vlasnik kuće na adresi prebivališta, vlasni građevinskog zemljišta u S. 580 m2, vlasni VW Bora godine 2001., vlasnik dionica T-c. d.d., drugi postupak se ne vodi, neosuđivan,

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

I. da bi dana 22. ožujka 2006. u D. B., na privremenom radilištu na obnovi hotela „B.“, kao koordinator zaštite na radu trgovačkog društva A. d.o.o. koje je bilo glavni izvođač radova, postupio protivno odredbama čl. 57. st. 4. i 6. Zakona o zaštiti na radu (59/96), te čl. 46. i čl. 47. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu (službeni list 42/68) na način da bi propustio organizirati suradnju više izvoditelja radova poradi naizmjeničnog obavljanja poslova pri čemu da ne bi vodio evidenciju poslodavca i radnika na privremenom radilištu kako bi u svakom trenutku imao saznanja o svim prisutnim radnicima na privremenom gradilištu kako ne bi došlo do ugrožavanja života i zdravlja ljudi, pa da bi time propustio ujedno osigurati djelatnicima podizvođača zaštitu od mogućeg pada, jer su se radovi obavljali na visini od 5,6 m odnosno 8,3 m, iako je znao da se takvi radovi mogu izvoditi samo uz korištenje odgovarajućih skela, ili na drugi podesan način, te da na toj visini moraju biti postavljenje odgovarajuće nadstrešnice, tako da visina s koje zaposlenici drugih izvoditelja mogu pasti ne prelazi 300 cm, kao i to da isti moraju biti vezani odgovarajućim zaštitnim pojasom, jer se rad odvijao na balkonima na kojima nije bilo ograde, te iako je bio svjestan da zbog nepridržavanja mjera zaštite na radu može nastupiti opasnost za zdravlje i život radnika, ali olako držeći da se to neće dogoditi, pa da bi zbog navedenih propusta u toku rada došlo do pada djelatnika I. K. s visine 8,3 m uslijed kojeg pada je imenovani zadobio razderno - gnječnu ranu glave, oguljotine trupa i udova, nagnječenje pluća, prijelom II-VIII rebra desno, prijelom II-XI rebra lijevo. i prijelom kralježnice s oštećenjima porebrice i izljevom krvi u lijevo prsište, uslijed kojih ozljeda je na licu mjesta preminuo,

II. dakle, kao odgovorna osoba na drugom mjestu gdje se obavlja neki rad, iz nehaja nije postavio zaštitne naprave i nije postupao po propisima o mjerama zaštite na radu, i time izazvao opasnost za život ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne,

III. čime bi počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti - djelo opisano u članku 271. stavku 4. KZ/97, u svezi člankom 265. stavkom 2. i 3. KZ/97.

IV. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo Makarskoj dana podiglo je 30. lipnja 2014. pred tada Općinskim sudom u Makarskoj,sada ovim sudom optužnicu pod poslovnim brojem K-DO-6/2014 protiv optuženika A. Š. zbog kaznenog djela opisanog u članku 271. stavku 4. KZ/97, u svezi člankom 266. stavkom 2. KZ/97. Ovlašteni tužitelj izmijenio je optužni akt na raspravi 10. rujna 2019. i to činjenični opis, pravni opis i pravnu oznaku optužnog akta, i to na način da je sada pravni opis i oznaka kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti - djelo opisano u članku 271. stavku 4. KZ/97, u svezi člankom 265. stavkom 2. i 3. KZ/97.

2. Ovaj sud je 27. siječnja 2020. pod brojem K-1105/14 donio presudu kojom je optuženika A. Š. proglasio krivim zbog počinjenja teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 271. st. 4. KZ/97, činjenično opisanog izrekom prvostupanjske presude, te je temeljem čl. 271. st. 4. KZ/97 osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a temeljem čl. 67. KZ/97 izrečena mu je uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 1 (jedne) godine. Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) naloženo je okrivljenom A. Š. podmiriti troškove kaznenog postupka u iznosu od 18.000,00 kuna (osamnaesttisućakuna). Protiv iste presude pravovremeno je podnio žalbu optuženi A. Š., po branitelju P. J., odvjetniku iz

S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a u žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Županijski sud u Zagrebu 5. srpnja 2021. pod brojem Kž- 337/2021-6 prihvatio je žalbu optuženika A. Š., ukinuo prvostupanjsku presudu, te predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje.

3. Na ponovnom suđenju optuženik A. Š. pozvan da se izjasni o osnovanosti optužbe izjavio je kako se u odnosu na optužbu ne smatra krivim.

4. U dokaznom postupku suglasnošću stranaka pročitani su i pregledani: zapisnik Državnog inspektorata o obavljenom inspekcijskom nadzoru u obrtu S. B. od 24. ožujka 2006. (list 7-12), situacijski plan mjesta radne nezgode (list 15 i 23), ugovor o izvođenju radova zaključen između A. d.o.o. i S. d.o.o. od 2. ožujka 2006. (list 24-28), ugovor zaključen između tvrtki S. d.o.o. i M.&V. d.o.o. od 14. ožujka 2006. 16. ožujka 2006. (list 31-33 i 34-36), ugovor o građenju zaključen između tvrtki H. B. d.d. i A. d.o.o. od 28. studenog 2005. (list 50-56), plan uređenja radilišta H. B. od 3. siječnja 2006. (list 57- 64), prijave gradilišta od 31. prosinca 2005. (list 65-67), kemijsko-toksikološka analiza krvi pok. I. K. od 29. ožujka 2006. (list 72), zapisnik o obdukciji pok. I. K. od 23. ožujka 2006. (list 73-76), zapisnik Državnog inspektorata o obavljenom inspekcijskom nadzoru na hotelu B. u B. od 22. ožujka 2006.

(list 83-88), rješenje Državnog inspektorata od 22. i 24. ožujka 2006. (list 89-92), spis Županijskog suda u Varaždinu K 14/18, zapisnik o ispitivanju svjedoka V. K. od 25. listopada 2017. (list 175), iskaz svjedoka D. P.

od 25. listopada 2017. (list 175-176), iskaz svjedoka D. M. od 25. listopada 2017. (list 176-177), iskaz svjedoka D. M. od 25. listopada 2017. (list 177), iskaz svjedoka T. B. od 23. siječnja 2018. (list 187-188), iskaz svjedoka D. T. od 12. veljače 2018. (list 192-193), iskaz svjedoka D. S. od 24. travnja 2018. (list 206-207), iskaz svjedoka M.

V. od 12. lipnja 2018. (list 211), M. T. od 30. kolovoza 2018.

(list 217-218), iskaz svjedoka S. S. od 27. ožujka 2019. (list 239-240), iskaz sudskog vještaka Z. B. s zapisnika od 25. listopada 2019. (list 261- 263), vještački nalaz i mišljenje B. d.o.o. V. od 22. listopada 2019. ovlaštenog sudskog vještaka i procjenitelja Z. B. (list 265-276).

5. Stranke nisu imale prijedloga za nadopunu ovako provedenog dokaznog postupka, pa je na kraju dokaznog postupka pročitan izvadak iz kaznene evidencije za optuženika, te je na kraju ispitan optuženik.

6. Optuženik u svojoj obrani kazao je da ostaje pri obrani s zapisnika od 10. rujna 2019., a kada je iskazao da je točno da se inkriminirani događaj dogodio 22. ožujka 2006. u D. B. na privremenom radilištu na obnovi hotela B.. Bio je voditelj zaštite na radu i voditelj građevinsko zanatskih radova. Ne zna niti se može izjasniti je li to istovjetno pojmu koordinator zaštite na radu. Radilo se za t.d. A. d.o.o. koje je bilo glavni izvođač radova. Bio je zadužen za kompletnu organizaciju posla. To je obuhvaćalo i koordinaciju sa izabranim kooperantima A.. To znači da je koordinirao kooperante sa kojima je A. imao zaključene ugovore o izvođenju radova. Nije bio zadužen za koordinaciju za podizvođačima kooperanata s kojima je A. imao zaključen ugovor. Znao je, i bilo je uobičajenu da neki kooperanti A. angažiraju podizvođače u vidu drugih firmi za obavljanje svojih radova, ali to formalno nije morao znati jer takvi podizvođači su imali ugovor sa svojim naručiteljima s istima su sve dogovarali i u ugovornom odnosu je između njih sve bilo regulirano, pa A. s njima nije imao ništa niti on kao voditelj. Nije znao da je tvrtka S. s kojom je A. imao zaključen ugovor, angažirala podizvođače. Kao voditelj niti fizički niti tehnički nije mogao koordinirati posao sa svim tim podizvođačima od izvođača koja angažirao A.. Što se tiče tvrtke S. s kojima su imali ugovor s njima je dogovoreno

da tamo gdje se izvode radovi na fasadi da je S. zadužen za postavljanje skele i skela je S. plaćena, to je predviđeno ugovorom kao i troškovnikom.

Na objektu, tamo gdje su prema planu izvođenja radova bili predviđeni fasaderski radovi i odvijali se, više-manje je tamo pratio svakodnevno izvođenje radova. Međutim, ukoliko se pristupalo izvođenju radova mimo plana na mjestu koje nije predviđeno planom i za koje nije obaviješten, nije mogao spriječiti izvođenje takvih radova, jer uopće nije znao da se to radi. Naveo je da u nijednom propisu ne piše da je u ovoj svojoj ulozi na ovom gradilištu trebao voditi evidenciju radnika niti da je trebao u svakom trenutku znati koji su radnici prisutni na radilištu. Što se tiče A., njih trojica radnika su bili angažirani na ovom gradilištu, ali ni za njih nije trebao voditi posebnu evidenciju. Kao voditelj vodio je evidenciju o tijeku radova, dakle, bilo mu je bitno kojom dinamikom se radovi izvode, je li se ugovoreni rokovi poštuju, a nije vodio evidenciju niti je trebao o tome tko fizički točno izvodi te radove, tko je koga točno angažirao od podizvođača i tko su ti radnici. Ovo radilište kao i svako imalo je ulaz i bilo je ograđeno ogradom. Međutim, tu su svakodnevno dovozili potreban materijal, dolazile sve inspekcije, dakle, nije se moglo niti se kontroliralo tko sve ulazi na radilište tako da teoretski je mogao bilo tko ušetati na ovo gradilište. Kazao je da je točno da su se ovi radovi obavljali na visini 5,6 m odnosno 8,3 m. U tom trenutku nije znao da ova dvojica radnika rade, a kasnije saznao što i gdje su radili. Istina je da radovi na takvoj visini se mogu izvoditi samo uz korištenje sigurnosne skele ili na drugi podesan način što znači da mora biti neki drugi vid osiguranja na primjer zaštitni pojas. Nije mu poznato da bi na toj visini morala biti postavljena odgovarajuća nadstrešnica, ne zna uopće kakva bi to bila nadstrešnica niti mu je poznato da visina u tom slučaju ne može prelaziti 300 cm. Točno je da bi radnici koji izvode radove na toj visini, trebali biti osigurani, skelom ili na drugi podesan način pa tako i odgovarajućim zaštitnim pojasom. Ne sjeća se je li se predmetni rad odvijao na balkonima na kojima nije bilo ograde. Svjestan je ako se prilikom izvođenja određenih radova na radilištu posebice na ovakvoj visini ne pridržava mjera zaštite na radu može nastupiti opasnost za zdravlje i život radnika. Nije uopće znao da je djelatnik I. K. taj dan došao na radilište, takvu osobu nije vidio niti bio upoznat s time da će, gdje će i što će raditi na radilištu. Uopće nije znao ni za I. K. niti za drugog radnika da su večer prije došli radi radova na ovome radilištu, niti da su se ovo jutro pojavili na radilištu i počeli izvoditi radove, sve je tek saznao nakon što je I. K. pao. Posao na ovom gradilištu se odvijao na način da je dan ili 2 prije pristupanja određenoj fazi radova bi dogovarao sa voditeljem radova tvrtke S., isto tako i s voditeljima drugih ugovorenih izvođača, što će raditi i gdje. Nakon ovog dogovora taj izvođač bi pristupio pripremi za izvođenje takvih dogovorenih radova. Kao voditelj kontrolirao je na radilištu je li se doista taj dogovor i poštuje tj. je li se pristupilo pripremi za izvođenje takvih radova, a potom je li se ti radovi izvode. To je radio na način da je obilazio onaj dio radilišta na kojima su se trenutno izvodili radovi prema planu uređenja odnosno prema dogovoru sa izvođačima. Nije imao potrebe svaki dan obilaziti cjelokupnog gradilište hotela B. jer je bila riječ o ogromnom radilištu, a radilo se po fazama. To je primjerice značilo za fasaderske radove da se radilo jednu po jednu fasadu. Ako se započelo od južne fasade tada se redom radilo duž južne fasade prema zapadnoj fasadi, dakle, nije se na preskok radilo. Upravo zato nije imao potrebe obilaziti druge dijelove radilišta, odnosno strane objekta. Ukoliko bi u takvom obilaženju primijetio da bi bilo priprema za radove bilo samo izvođenje radova nije po propisima, takve radove je zaustavljao sve dok se ne bi otklonili nedostaci. Kod fasadeirskih radova ako je primijetio da nešto nije po propisima, a bilo je toga, većinom je to usmeno rješavao sa voditeljima radova S. jer se uglavnom to moglo riješiti usmeno. Što se tiče plana uređenja radilišta hotela B. u B. s lista 57 do 63 spisa i to čl. 3. u kojem je navedeno da je imenovan za koordinaciju zaštite na radu da je isto istina, ali to znači da je bio zadužen za koordinaciju između A. i izvođača sa kojima je A. imao sklopljen Ugovor. To nije značilo da je zadužen za koordinaciju sa podizvođačima njihovih izvođača. Tako tumači svoju ulogu. Dakle, naručitelj koordinira sa izvođačima odnosno on u ime naručitelja, ali ne s podizvođačima svojih izvođača. Što se tiče čl. 8. istog Plana uređenja radilišta, na radno mjesto s posebnim uvjetima rada ne smije se rasporediti radnika ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da ispunjava potrebne uvjete, a to znači da onaj tko je angažirao radnika treba osigurati što tu piše. Konkretno, ako je S. angažirao podizvođača onda S. treba utvrditi je li radnik podizvođača ima potrebne uvjete prije nego što ga rasporedi na rad. Naručitelj, konkretno A. nije za to zadužen, on je u ime A. samo trebao provjeriti

je li na mjestu gdje je planirano izvođenje radova postavljena skela ili druge zaštitne mjere, a nije bio zadužen za provjeru kojih radnik će to izvoditi i je li taj radnik ispunjava određene uvjete. Na ovom gradilištu je radilo 300 radnika, ne zna točnu površinu, ali riječ je bila o radovima na hotelu koji ima 201 osobu, vanjski bazen i restoran. Radovi su obuhvaćali radove na objektu, dijelu vanjskog bazena i dijelu okoliša. Hotel je bio izduženog pravokutnog oblika s time da je duža stranica tog pravokutnika bila južna strana. Na zapadnoj strani samog objekta hotela se dogodila predmetna nesreća. Nitko od izvođača ili radnika nije nikada rekao da na tu zapadnu stranu izvodi radove na fasadi. Nikoga nije obavijestio da će netko raditi radove na toj zapadnoj strani fasade. Kako su radovi rađeni po fazama, započeli su s fasaderskim radovima na južnoj fasadi i to počevši od kraja samog ruba istočne fasade, sjecište sa južne i istočne fasade i potom su se kretali duž južne fasade prema zapadu. Nije se došlo do kraja s radovima s južne fasade. Tako da mjesto dokle su došli sa radovima i izvodili se radovi taj dan na južnoj fasadi je zasigurno minimalno 70 m, ako ne i više, udaljeno od mjesta na kojem su I. i drugi radnik izvodili radove na fasadi, a što je saznao tek nakon nesreće. To mjesto nesreće nije bilo pravocrtno udaljeno od mjesta na južnoj fasadi gdje su se trenutno izvodili radovi već se nalazi iza ugla na kraćoj zapadnoj fasadi objekta. Ne sjeća se kada je u odnosu na predmetni događaj zadnji puta obišao zapadnu stranu objekta. Ta zapadna strana objekta nema okoliš, odmah je pored cesta i u tom trenutku tamo nisu bili predviđeni nikakvi radovi niti na objektu niti oko objekta niti je bio upoznat da bi se nešto tada ili tim dana tamo radilo. Nakon ispitivanja stalnog sudskog vještaka Z. V. u odnosu na iskaz vještaka da je kao koordinator zaštite usprkos veličini gradilišta trebao obići cijelo gradilište, kazao je da smatra da je to proizvoljno mišljenje vještaka.

7. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud je cijenio sve izvedene dokaze, i to kako svaki dokaz pojedinačno, te u svezi s ostalim dokazima, na temelju takve ocjene dokaza, te obrane optuženika, ovaj sud smatra da u konkretnim slučajevima nije dokazano da je optuženik A. Š. počinio kazneno djelo koje

mu se stavlja na teret, pa je temeljem članka 453. točke 3. ZKP/08 donio presudu kojom se optuženik A. Š. oslobađa optužbe.

8. Tijekom postupka nije bilo sporno da je na privremenom radilištu na obnovi hotela B. glavni izvođač radova bilo trgovačko društvo A. d.o.o. koje je sklopilo ugovor s kooperantom, tvrtkom S. d.o.o., tvrtka S. d.o.o. zastupana po direktoru D. S. je za izvođenje istih radova sklopila predugovor s tvrtkom M.&V. d.o.o., zatim je ta tvrtka sklopila predugovor s obrtom T., a obrt T. je ugovorio dio posla s obrtom S. " u

vlasništvu S. S.. I. K. je bio radnik kojeg je S. S. angažirao

za rad na tom gradilištu u ime svog obrta. Nije bilo sporno da je inkriminirane prigode I. K. radeći na privremenom radilištu na obnovi hotela „B.“, a na kojem radilišu je t.d. A. d.o.o. glavni izvođač radova, pao s visine 8,3 m uslijed kojeg pada je imenovani zadobio razderno - gnječnu ranu glave, oguljotine trupa i udova, nagnječenje pluća, prijelom II-VIII rebra desno, prijelom II-XI rebra lijevo. i prijelom kralježnice s oštećenjima porebrice i izljevom krvi u lijevo prsište, uslijed kojih ozljeda je na licu mjesta preminuo. Nije sporno da je na privremenom radilištu na obnovi hotela „B.“ optuženi radio kao voditelj zaštite na radu i voditelji građevinsko zanatskih radova. Nije sporno da optuženik nije vodio evidenciju poslodavca i radnika na privremenom radilištu, kao ni da su se radovi obavljali na visini od 5 odnosno 8,3 m. Nije sporno da je optuženik znao da se takvi radovi mogu izvoditi samo uz korištenje odgovarajućih skela, ili na drugi podesan način, te da radnici koji izvode radove moraju biti vezani odgovarajućim zaštitnim pojasom. Nije sporno da je optuženik bio svjestan da zbog nepridržavanja mjera zaštite na radu može nastupiti opasnost za zdravlje i život radnika.

9. U postupku je sporno je li optuženik bio koordinator zaštite na radu trgovačkog društva A. i je li u toj ulozi propustio organizirati suradnju više izvoditelja radova poradi naizmjeničnog obavljanja posla. Sporno je je li optuženik propustio ujedno osigurati djelatnicima podizvođača zaštitu od mogućeg pada. Sporno je je li na visini na koju su se izvodili radovi moraju biti postavljene odgovarajuće nadstrešnice, tako da visina se koje zaposlenici drugih izvoditelja mogu upasti ne prelazi 300 cm. Sporna je je li zbog ropusta na radu optuženika, opisanih u izreci presude došlo do pada I. K. i posljedično smrti istog.

10. Sud je razmatrao obranu optuženika, materijalnu dokumentaciju iz spisa i kao iskaze svjedoka.

11. Pregledom plana uređenja hotela B. u B. od 3. siječnja 2006. godine proizlazi u točci 1 da za radove koji će se obavljati na radilištu hotela B. i kod kojih se pojavljuju opasnosti, planom uz utvrđene mjere zaštite na radu. Plan o uređenju radilišta mora biti dostupan cjelokupnom tehničkom osoblju na radilištu. U točci 2 propisano je da je radilištu zabranjen pristup nezaposlenima te je obvezna uporaba osobnih zaštitnih sredstava. Pod točkom 3 pod naslovom mjere zaštite na radu prilikom izvođenja radova od strane kooperanata stoji da svi kooperanti moraju se obvezno pridržavati uputa za uskladištenje materijala, svaki od njih dužan je provoditi zaštitu na radu, te organizirati rad izvođenje radova tako da njegovi radnici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost drugih izvođača, a sve u skladu s čl. 57. iz Zakona o zaštiti na radu. Za koordinaciju zaštite na radu na radilištu hotela B. imenuje se gospodina A. Š., građevinski tehničar. Pod točkom 8 određeno je da za radna mjesta s posebnim uvjetima rada ne smije se rasporediti radnik ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da ima potrebne uvjete. Svaki kooperant na radilištu B. dužan izraditi procjenu opasnosti kojoj će biti vidljivo koja su u to radna mjesta s posebnim uvjetima rada, odnosno koji radnici trebaju obaviti liječnički pregled kod specijaliste medicine rada.

12. Uvidom u Ugovor o građenju broj 2/2005. koji su sklopili Hoteli B. d.d B. i A. d.o.o. 28. studenoga 2005. proizlazi da je predmet istog ugovora kojim naručitelji hotel B. d.d. povjerav, a izvođač A. d.o.o preuzima izvođenje građevinskih, obrtničkih i instalaterskih radova u H. B.. U čl. 5. istog

Ugovora navedena su obveze izvođača između ostalog izvođač je dužan za svoje radove provoditi mjere zaštite na radu, koordinirati rad svih učesnika u gradnji.

13. Iz ugovora zaključenog između A. d.o.o i S. d.o.o. 2. 3. 2006. o izvođenju soboslikarskih-ličilačkih radova na hotelu B. u B. razvidno je u točci 2 da su stranke suglasne da je predmet ugovora izvođenje soboslikarskih i - ličilačkih radova, a sve na adaptaciji hotela B. u B.. U točci. 9. istog

Ugovora stoji da naručitelj sa svoje strane imenuje voditelja izgradnje u osobi A. Š. građevinski tehničar, koji osim ukupnog posla nadzora nad radovima, ima pravo obustaviti daljnju izvedbu dijelova radova, ako utvrdi da je isti ne odgovara, propisima ili pravilima struke. Isto tako izvoditelj će imenovati svog ovlaštenog predstavnika, te o tome izvijestiti naručitelja u pisanom obliku, a prije početka radova. U točci 11 ugovora stoji da izvoditelj se obvezuje imati osposobljenu radnu snagu za rad na siguran način, sprovoditi sve potrebne mjere zaštite na radu.

14. Pregledom spisa Županijskog suda u Varaždinu K 14/18 razvidno je da presudom od 2. srpnja 2010. godine S. S. proglašen je krivim što je dana

22. ožujka 2006 u D. B. na privremenom radilištu na obnovi hotela B. na kojemu je glavni izvođač bio A. d.o.o. u svojstvu vlasnika obrta S. B. nakon što je sklopio podugovor sa soboslikarskom ličilačkim obrtom T. kao podizvođačima radova na obnovi hotela, postupio protivno odredbama čl. 55. Zakon o zaštiti na radu, te čl. 46. i čl. 47. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu, te odredbama Plana uređenja radilišta, time da je pri obavljanju poslova nanošenja fasadne žbuke na drugom i trećem katu hotela, propustio osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu ne osiguravši svojim djelatnicima nikakvu zaštitu od mogućeg pada jer su se radovi obavljali na visini od 5,6 metara, odnosno 8,3 metra, iako je znao da se takvi radovi mogu izvoditi samo uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi podesan način te da na toj visini moraju biti postavljene odgovarajuće nadstrešnice tako da visina s koje djelatnici mogu pasti ne prelazi 300 centimetara te da djelatnici moraju biti vezani odgovarajućim zaštitnim pojasom jer se rad odvijao na balkonima na kojima nije bilo ograde, premda je bio svjestan da zbog nepridržavanja mjera zaštite na radu može nastupiti opasnost za zdravlje i život radnika, ali olako držeći da se to neće dogoditi, te je zbog navedenih njegovih propusta došlo do pada djelatnika I. K. koji je tom prilikom smrtno stradao. Dakle kao odgovorna osoba na drugome mjestu gdje se obavlja neki rad iz nehaja nije postupio po propisima o mjerama zaštite na radu i time izazvao opasnost za život ljudi, uslijed čega je prouzročena smrt jedne osobe. Isti je proglašen krivim za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi imovine i sigurnosti prometa, s teškim kaznenim djelom protiv opće sigurnosti označeno u čl. 271. st. 4. u svezi s čl. 265. st. 3. u svezi sa st. do KZ-a/97 a kažnjivo po čl. 271. stav 4 KZ/97, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci, a potom mu je primijenjena uvjetna osuda tako se kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku 3 godine ne počini novo kazneno djelo. Presudom Vrhovnog suda RH Kž-1038/10 na sjednici održanoj 4. prosinca 2013 djelomično je prihvaćena žalba optuženika S. S.

preinačena pobijana presuda u pravnoj oznaci djela. U ostalom dijelu potvrđuje se prvostupanjska presuda.

15. Svjedok D. P., direktor društva A. ujedno inženjer gradilišta iskazuje da je A. Š. ujedno bio i koordinator zaštite na radu, a to znači da je bio zadužen kontrolirati da li se na gradilištu provode mjere zaštite na radu, a to obuhvaća i sve podizvođače, a to u stvarnosti znači da je bio zadužen na dnevnoj bazi obilaziti gradilište i ako uoči da se netko ne pridržava i ne provodi mjere zaštite na radu treba upozoriti voditelja radova pojedinih podizvođača kod kojih je to uočio. A. Š. kao koordinator je svaki dan trebao obilaziti gradilište i po potrebi davati upute voditeljima radova pojedinih podizvođača. Ne postoji pravilo koliko puta dnevno bi trebao A. kao koordinator i voditelj obići gradilište, već sve ovisi o prirodi posla. A. Š. je znao na dnevnoj bazi što koji podizvođač radi na ovom gradilištu i svaki dan je obilazio ovo gradilište. Ne zna u koliko sati je Š. obilazio gradilište, jedino zna da je ujutro. Na ovoj strani hotela gdje se dogodila nesreća uopće nije bila montirana skela, tako da ne samo predmetni dan nego i druge dane u tom periodu nije bilo planirano obavljati radove na tom dijelu. Hotel B. ima nekoliko paviljona i da bi se prešlo s jednog na drugi kraj zasigurno ima 300 m i zadatak voditelja gradilišta i koordinatora na radu nije da po cijele dane šeta na gradilištu jer se radi o složenom poslu koji ima i druge aspekte pa tako i uredski dio. Koordinator je s dužan dnevno obilaziti samo onaj dio gradilišta na kojem se trebaju obavljati radovi, a ne i ostatak gradilišta jer na površinskim velikim gradilištima kao što je bilo i predmetno je nemoguće i nepotrebno da koordinator šeta i pregledava druge dijelove na kojima uopće nisu u planu obavljanje radova. Prema ugovoru između A. i S. bilo je dogovoreno da S. osigurava

skelu, a misli da to uključuje i dobavljanje skele.

16. Svjedok D. M., direktor investicija u grupi B. s. h., iskazao je

da A. bio glavni izvođač radova na predmetnom gradilištu i bilo je angažirano još petnaestak kooperanata. U tijeku su bili radovi na južnoj fasadi i tamo je bila skela postavljena, a i obavljali su se keramičarski poslovi u kuhinji. Izrađivali su se tjedni planovi radova, ali se ne sjeća jesu li u ožujku 2006 svi podizvođači bili upoznati sa tjednim planovima radova. Tada su prioritet bili radovi na južnoj i istočnoj fasadi, odnosno prema bazenu, tako da zapadna fasada uopće nije bila tada u planu i nije bila pod skelom. Nesreća se dogodila na zapadnoj fasadi.

17. Svjedok D. M., pripravnik firme A. iskazao je da je na ovom gradilištu bilo puno kooperanata. Zna da je postojao koordinator gradilišta i da se nekada na dnevnoj bazi dogovaralo što će se obavljati, a također kooperanti, odnosno pomoćnici kooperanata, bi dolazili pitati u kancelariju što će se obavljati, te bi na onaj tko bi se zatekao u kancelariji rekao što. Za A. Š. zna da je bio voditelj iako ne zna precizno koja su sve bila njegova zaduženja. Nesreća se dogodila na zapadnoj strani. Sjeća se da dan ili 2 ranije radovi su se obavljali na južnoj fasadi, odnos južnom pročelju hotela gdje je bila postavljena skela.

18. Svjedok T. B., radnik koji je radio sa pokojnim I. K.,

iskazao je da su to jutro on i I. prvi dan radili na predmetnom gradilištu. Doveo ih je gazda, tamnije puti, višim rastom, vozio automobil varaždinskih registarskih oznaka. Kada su ušli na gradilište nikome se nisu javili, nitko ih nije zaustavljao, nikome nisu pokazivali osobne iskaznice niti se igdje trebali potpisati. Gradilište je izgledalo takvo da je svatko mogao ući. Nije primijetio nikoga tko bi nazirao radnike. Gazda ih je doveo do jednog dijela gradilišta gdje su bili četvorica radnika koji su miješali materijal i koji su tu u blizini radili, te im je gazda pokazao put fasade balkona na kojima treba raditi i rekao „imate te balkone, napravite koliko god hoćete, samo radite, ravno je i to je jednostavan posao.“ Odmah je primijetio da ovi balkoni nemaju ni skele ni ograde, ali gazda je rekao da nema veze što nema ni skele ni ograde jer je ravna fasada i jednostavan posao i da samo počnu raditi. Gazda otišao, a oni I. prionuli na posao, otišli su na te balkone. Sa poslom su započeli oko 8 sati ujutro. Kada su otišli na te balkone nitko ih nije zaustavljao niti išta pitao iako je bilo i drugih radnika na tom objektu. Počeli su raditi na balkonima i u slijedećih otprilike 2 sata su napravili 3- 4 balkona. Oko 10 sati nalazili su se na trećem katu i to on i I. svaki na svom balkonu, a riječ je bila od susjednih balkonima i oni nisu imali nikakvu ogradu.

I. se tijekom svog rada morao penjati na skale koje su bile naslonjene kako bi gletovao fasadu, a što nije mogao dohvatiti bez da se popne na skale iako je bio dosta visok. U jednom trenutku je samo primijetio kako je I. pada sa svoga balkona. Iako je vidio sam pad I. sa balkona, nije vidio što je točno tom padu prethodilo. I. je s balkona pao točno na beton na tlu.

19. Svjedok D. T., vlasnik obrta T. podkooperant društva

S. d.o.o. iskazao je da je prvi dan bio na predmetnom gradilištu baš ovog dana. Dogovorio je s firmom S. da budu njima ispomoć na završni fasadnim radovima na cijelom hotelu. Ali i njemu je trebala pomoć tako da je došao do broja S. S. i dogovorio s njim da i S. uskoči i da i S. radnici isto rade te fasadne radove. On je angažirao S.. S. mu je rekao da će dovesti ljude koji će to raditi te je vidio da ih je doista S. i doveo. Ne sjeća se koliko ljudi je doveo. Za te ljude bio je zadužen S. S. i on im je govorio što trebaju. Ovo je bio prvi dan njihovih radova i nitko nije koordinirao njihove radove. Sa S. je dogovorio koji dio hotela će raditi S. ljudi, a koji njegovi, a potom je to jutro dogovorio sa S. da počnu po katovima i to od drugog kata, njegovi ljudi da rade sa druge strane hotela, a S. ljudi drugi kat fasade s ove strane hotela gdje se desila predmetna nesreća. Nisu uopće razgovarali o zaštiti na radu niti išta slično, pa tako niti o zaštitnom ogradi. Nikome se nisu prijavljivali niti javljali da su došli na gradilište. Ne zna tko je bio šef gradilišta, pretpostavlja da je postojao šef gradilišta, ali sa nikakvim šefom nije ništa kontaktirao. Prije nego što su započeli radove nisu provjeravali gdje postoji zaštitna ograda, a gdje ne, samo su počeli raditi, kako njegovi ljudi tako i S. ljudi. Ovaj dio fasade gdje se desila nesreća nije imao nikakvu skelu ni ogradu. Ugovor sa lista 39 je ugovor koji je sklopio sa S. S.. S. S. jest iz N. M., visok, ćelavi čovjek. Ugovor sa lista 45 do 46 spisa je ugovor koji je formalno sklopljen za ovaj posao sa naručiteljem M.&V. d.o.o.. Ova firma ga je trebala platiti za predmetni posao iako je sve dogovoreno sa S., ali preko ove firme je išlo plaćanje. 22. ožujka 2006 je bio prvi dan kad su započeli s radovima i to jutro nikakvu evidenciju nisu vodili pa tako niti dnevnik rada niti građevinsku knjigu. Taj dan se desila predmetna nezgoda. Ovo je bio prvi i zadnji dan jer dalje više nije radio na ovom gradilištu. S nikim ništa nije dogovorio vezano za zaštitu na radu niti tko je za to zadužen i kako će se to provoditi. Isto tako s nikim nije niti usmeno razgovarao o zaštiti na radu i kako će se to provoditi. Prije radova prethodno se čulo telefonom sa S. i S. je

rekao da dođu i da počnu raditi fasadu na dijelu hotela, nije precizirao na kojem dijelu niti su se o tome dogovarali. Kroz gradilište je prošao autom kada je stigao u petak, a S. S. je došao u nedjelju, a koliko se sjeća ova nesreća se dogodila u ponedjeljak. To što su se on i S. to ujutro dogovorili tko će s kojeg dijela hotela početi izvoditi radove nisu obavijestili ni S.. Tako da S. nije znao gdje

točno rade i tko točno radi. Na upit je li bio dogovor sa S. da S.

kontrolira i koordinira posao odgovorio je da je to trebalo biti tako, ali su sve bili neformalni dogovori i ovo je tek bio prvi dan posla pa nije ni bilo nikakve koordinacije.

20. Svjedok D. S. iskazao je da je S. d.o.o. bilo angažirano za izvođenje fasaderskih radova od strane naručitelja A. d.o.o.. O tome su sklopili ugovor. Dalje su taj posao proslijedili firmi M.&.V d.o.o. i s njima također sklopili ugovor. Dakle, iste radove za koje su angažirani, dalje su podugovarali sa M..&V. d.o.o. Poznato mu je da je firma M.&V. d.o.o. dalje sa četvrtom firmom podugovarala radove, ali ne zna kako se ta četvrta firma zove. Ta četvrta firma je angažirala S. S.. Nije bilo podjele u smislu koji dio fasaderskih radova treba koja firma obaviti, već je ugovoreno da M.&V. d.o.o. sa S. obave fasaderske radove.

Vezano za zaštitu na radu ništa nisu dogovorili, ne sjeća se da bi bilo što dogovorili. Vrijedilo je pravilo da se svaka firma brine za zaštitu na radu svojih djelatnika. Tako je vrijedili za podizvoditelja M.&V. d.o.o. Ovaj podizvoditelj preuzima izvođenje svih fasaderskih radova i sami su trebali brinuti za svoje djelatnike. Na upit je li postojala neka osoba ili tijelo koje bi nadziralo svih koji su uključeni u radove u smislu zaštite na radu, odgovorio je da je zasigurno glavni izvođač morao nekoga imenovati za tako nešto, ali on ne znam tko je to bio. Sada se ne može sjetiti koliko dana prije predmetnog događaja su već radili na ovom gradilištu. Nije mu poznato koliko je ukupno različitih firmi bilo angažirano za izvođenje raznih radova na ovom istom gradilištu. Na upit da opiše kako se određivalo koji će radnici gdje raditi koji dan, odgovorio je da firma koja dolazi raditi na ovo gradilište se trebala javiti šefu gradilišta koji bi dao posao. Dakle, šef gradilišta bi uputio što treba raditi i gdje. Nije bio običaj da se šefu gradilišta daje podatak koliko radnika je ta firma dovela. Naime, svaka firma se sama trebala brinuti koliko je potrebno radnika da se određeni posao obavi u ugovorenim rokovima. Da nije vidio je li šef gradilišta ili netko drugi kontrolirao firme i jesu li doista otišli raditi ono što im je rečeno, da ne zna tko je bio zadužen za postavljanje skela na ovom objektu. S. S. mu je rekao da je on angažirao tog radnika koji je poginuo. Ne može se sjetiti na kojem dijelu hotela je točno ovaj radnik poginuo. Nije mu poznato kako je pao, niti što je uopće radio na tom dijelu hotela. Čak je čuo da ovaj radnik taj dan nije uopće ni radio na ovom objektu, već da je samo došao pogledati što treba raditi. Njemu da ništa ne znači ime A. Š., te ga u sudnici ne prepoznaje. Kako je mogao bilo tko ulaziti i izlaziti na gradilište, da nikakve evidencije nije bilo. Dana kada se desio predmetni događaj nije uopće bilo radnika S. d.o.o. na ovom objektu. Kako S. d.o.o. nije vodio građevinski dnevnik ili dokaznice. Kako S. d.o.o. nije imao svoga predstavnika na ovom gradilištu. Koliko je njemu poznato da nije postojala osoba koordinator za fasaderske radove, da je on je sa vlasnikom M.&V. d.o.o. odnosno sa D.

M. dogovorio da ovaj podizvoditelj preuzima izvođenje svih fasaderskih radova za koje je S. d.o.o. angažiran. Dakle, njega je, odnosno S.

d.o.o., jedino zanimalo da ovaj podizvoditelj izvršava dogovorene radove, a na koji način će se to izvoditi to prepušta podizvoditelju.

21. Svjedok M. V. naveo je da ga je angažirao S. S. za

fasaderske radove na hotelu „B.“ u D. B. i već su dva tjedna te radove obavljali on i M. T. kada ih je S. obavijestio da će sutra doći još

dvojica radnika na ispomoć raditi iste poslove kao i oni. Inače, S. S. može opisati kao korpulentnog čovjeka, porijeklom je Rom, izgleda tamnoputo, normalne dužine kose za muškarca. Navečer u gostionici je upoznao tu dvojicu radnika koji su sutradan trebali nam pomoći raditi i jedan od njih je bio I. K., a drugi, niži muškarac od I. čije ime nije zapamtio. Prethodna dva tjedna S. im je govorio gdje trebaju obavljati koji posao i nikome drugome se nisu na ovom gradilištu javljali niti je bilo ikakve kontrole, niti ih je itko obilazio što rade, niti je bilo ikakve evidencije svakodnevno pri ulasku na ovo gradilište. Radilo se o otvorenom gradilištu, pa je tako mogao ući bilo tko. Na ovom istom mjestu gdje se desio predmetni događaj su već par dana ranije radili on i T.. Tu nije bilo nikakve ni željezne ograde niti druge vrste zaštitne ograde na balkonima na kojima se radilo. S. je od prvog dana vidio da nema nikakve zaštitne ograde. Svaki od njih radnika je imao jedne ljestve, a s kojima su se služili prilikom žbukanja fasade budući da je visina zida 2,5 metra. Dakle, predmetnog dana opet su on i T. došli na istu lokaciju i to u 7 sati ujutro, te su započeli s nanošenjem žbuke na fasadnim zidovima na I. katu na balkonima i to on na jednom balkonu, a T. na drugom balkonu. Negdje oko 9 sati su na istu lokaciju došli ova dva radnika koje je večer prije upoznao dakle I. K. i drugi i to došli su sami. Kako je S. ranije im rekao da će on pokazati ovim radnicima gdje trebaju raditi, stoga on pretpostavlja da im je S. rekao da baš na II. katu iznad njih trebaju nanositi žbuku na fasadu i da su zato tu i došli. Dakle, ova dvojica radnika su se uputili na II. kat, na balkone iznad njih, svaki sa jednim ljestvama nanositi žbuku na fasadu. Na ovom dijelu hotela drugih radnika nije vidio u blizini osim njih četvorice. Nakon nekog vremena, u vrijeme pauze, oko 10,30 on i T. su se spustili do stubišta na ulazu i tada je do njih došao ovaj drugi muškarac koji je s I. radio i rekao im da je I. pao s balkona, te su otišli iz vani i vidjeli kako je I. pao među limove. Vidio je da je I. ozlijeđen, da mu je tekla krv i da je bio u besvjesnom stanju. Njemu nije poznato da je itko bio zadužen za zaštitu na radu na ovom objektu. Nije mu poznato ime A. Š. niti mu je poznat muškarac koji sjedi u sudnici na mjestu okrivljenika. Kada mu je pokazana fotodokumentacija s lista 105-106 spisa na istim fotografijama je upravo prikazana ova bočna strana hotela na kojoj su nanosili fasadu i na nekom od balkona na II katu je radio uoči pada I. K.. Kada su otišli pogledati i vidjeli I. kako je pao ugledao je upravo ono što je prikazano na fotografiji 8. na listu 107. Na upit branitelja da precizira koliko točno dana su već radili baš na ovoj lokaciji gdje se desio predmetni događaj svjedok odgovara da dan ranije su on i T. započeli raditi baš na ovoj lokaciji, a predmetnog dana su nastavili, dakle, to im je bio drugi dan na ovoj lokaciji. Na daljnji upit je li S. S. obilazio i kontrolirao što rade, svjedok odgovara da je svaki dan S. S. dolazio i obilazio ih, kontrolirao što rade, jedino ovo jutro kad se desio sam događaj nije bio S. S. jer je bio na putu. Ranije, dakle, prije nego li su započeli raditi na baš ovom dijelu hotela su obavljali iste fasaderske radove na drugoj strani hotela i to strani koja se nastavlja na ovu bočnu stranu, a na tom drugom dijelu hotela je bio zid i bila je zaštita. Na daljnji upit svjedok odgovara da je za S. S. radio godinu dana, a inače je cijeli radni vijek proveo na raznim gradilištima i uvijek je bila praksa da radnik kontaktira jedino sa svojim poslodavcem, s nikim drugim na gradilištu.

22. Svjedok M. T. u svom iskazu kazao je da je on radio za obrt

S. B. odnosno angažirao ga je S. S.. Sjećam se da osim S. i njega je

bio još jedan radnik M.. Stigli su u nedjelju. U ponedjeljak su im pokazali gradilište, u utorak su počeli raditi na balkonima na kojima su nanosili žbuku, a u srijedu se desio predmetni događaj. Dakle on je radio radove nanošenja žbuke na balkonima. Sada se ne može točno izjasniti na kojem dijelu hotela je to radio, ali se sjeća da balkoni na kojima je radio preminuli I. su bili na drugom dijelu hotela, bočno od dijela na kojem je on tada radio. Na ovom dijelu hotela gdje je on radio nije na balkonima bila nikakva zaštitna ograda niti skela, niti je na drugim balkonima vidio ikakvu drugu ogradu ili skelu koliko se sjeća. Budući da su oni bili kooperanti za neku firmu, a moguće da se radilo o firmi T., vlasnik te firme ih je ujutro rasporedio na posao. To znači da im je rekao na kojim balkonima trebaju raditi. To nije činio S. S. već vlasnik te firme. Inače dana kada se desio predmetni događaj S. je vidio ujutro u stanu gdje su bili smješteni prije odlaska na gradilište i on je od tamo otišao na neki sastanak tako da nije ni dolazio na gradilište. Taj je došao na gradilište tek kad se već desio nesretni događaj. Pokojni I. nije bio radnik kao on angažiran od S. S. već je radio za drugu firmu, a koja je bila kooperant za S. B.. Poznato mu je da pok. I. i još jedan radnik su radili na tom drugom dijelu hotela, za tu drugu firmu, ali mu nije poznato tko ih je poslao da rade baš na tom dijelu hotela. Ni u utorak ni u srijedu kada se desio predmetni događaj prilikom njegovog dolaska na gradilište nikome se nije trebao javiti niti potpisati da dolazi raditi. Za vrijeme njegovog rada na balkonima nitko nije dolazio u kontrolu. Ne znam je li na gradilištu postojao kakav nadzor, odnosno nadzorni inženjer i tko bi to bio. Ne znam tko je bio zadužen za zaštitu na radu. Nitko nije spominjao pitanje postojanja zaštitne ograde ili skele ili tome slično. Nije mu poznat muškarac koji sjedi u sudnici kao okrivljenik. Ništa mu ne znači ime A. Š..

Nakon uvida u fotodokumentaciju sa lista 105-109 spisa prepoznaje da se radi o na listu 105 o balkonima na kojima je radio pok. I. i koliko se sjeća on je pao sa balkona sa drugog kata. Drugi dio hotela na kojemu je on radio misli da su balkoni izgledali jednako kao ovi na fotografijama, ali to ne može reći sa sigurnošću, uostalom on je u ova dva dana rada isključivo radio na balkonima na prvoj etaži i nije se penjao na više etaže. Na balkonima na prvoj etaži postoji prednji betonski dio kao zid, koji je ujedno ograda od tog istog balkona, stoga za balkone na prvoj etaži nije bila potrebna ni zaštitna ograda ni skela. Ovako kao na fotografiji su doista izgledali balkoni na kojima je radio pok. I.. On je bio običan radnik i nije mu poznato kako je bio organiziran posao na ovom gradilištu, niti kako je vlasnik firme T. koji ih je rasporedio što će raditi znao gdje ih treba rasporediti, tj. je li to bilo po nečijem nalogu i ili u dogovoru sa nekim. Na upit zastupnice optužbe je li mu poznato ime M. V., svjedok odgovara da je sada upravo prepoznao da je to M. kojeg je spominjao, a s kojim je radio s njim na gradilištu, odnosno bio angažiran od strane S. S.. Na upit branitelja da opiše tko mu je pokazao gradilište u ponedjeljak,

svjedok odgovara da S. S. i T. su ga proveli kroz gradilište i pokazali

gdje treba početi pripremne radnje zaštite, a što se odnosilo na stavljanje zaštitne folije na prozore i slično, pa je tako to počeo raditi u ponedjeljak, možda u utorak ne može se sada točno sjetiti. Tada nije znao da tek treba doći još radnika, odnosno pok. I. i njegov kolega. Iste je prvi put vidio u srijedu, a kada su prvi dan počeli I. i taj drugi radnik raditi. Za predmetno gradilište smatra da se radilo o većem gradilištu i to je bilo prvo veće gradilište na kojem je on radio. Nakon toga nije radio na većim gradilištima, ali tamo gdje je radio nije bila praksa da se pri dolasku na rad na gradilište igdje evidentira dolazak radnika. Na upit okrivljenika je li siguran da nigdje na gradilištu uz balkone nije vidio skelu, svjedok odgovara da nije hodao po ostalim dijelovima gradilišta samo je bio na djelu gradilišta gdje je poslan da radi, tako da ne može odgovoriti na ovo pitanje.

23. Svjedok S. S., naveo je da se sjeća događaja 22. ožujka 2006., ali s obzirom na protek vremena ne i svih detalja. Bio je angažiran kao podizvođač od firme T. iz Č.. To je dogovorio sa vlasnikom te firme koji se preziva

T.. T. ga je pozvao na ispomoć za gradilište hotela „B.“ i on je

došao sa dva svoja radnika. Prvi dan je došao na gradilište s ta dva čovjeka te su odmah počeli izvoditi radove na prvim balkonima na zgradi, a ti balkoni su imali fiksnu ogradu pa nije ni bilo potrebe za mjerama zaštite. Ne sjeća se sad s koje strane zgrade je to bilo, ali to nije bila ona strana gdje se kasnije desila nesreća. Sa T. je dogovorio da će izvesti radove navlačenja sepa na svim balkonima na zgradi i da će krenuti redom po balkonima. Nije obišao cijelu zgradu, samo je vidio taj dio zgrade na kojem su odmah počeli raditi. Koliko se sjeća baš dana kada se desila nesreće su trebali sklopiti ugovor on i T.. T. nije bio glavni

izvođač na tom gradilištu, on je isto bio podizvođač i radio je za nekoga drugog, mislim da je riječ o firmi M.. Prvi dan kada je došao na gradilište čuo je da je A. Š. glavni nadzorni inženjer, ne sjeća se je li ga upoznao. Sutra dan je nazvao jednog čovjeka, čiji zna samo nadimak „Š.“, da mu dođe pomoći sa ovim radovima i on je rekao da hoće i da će povesti još jednog radnika pa su tako slijedeći dan na ispomoć došli ovaj Š. i s njim I. K.. Prvi dan ujutro kad su došli raditi ova dvojica, sami su došli na ovo gradilište sa svojim autom i tamo se našao s njima. Kad su se našli, rekao im je da završe radove na zidovima balkona upravo na onoj strani hotela na kojoj su prethodna dva dana već radili i gdje su bile fiksne ograde na balkonima. Rekao im je također da on mora otići u S. po materijal, a da je T. tu na gradilištu i da se mogu njemu obratiti ako im što zatreba, da im je na raspolaganju. On se potom uputio za S.. Dakle, ujutro kad se našao sa ovim radnicima, na gradilištu je bio i T.. Nakon možda sat vremena nakon njegovog odlaska, nazvao ga je radnik T. i obavijestio da je jedan od ovih radnika pao s balkona. Odmah se uputio natrag. Kada je došao na gradilište vidio je gdje se desila nesreća i da je nastradao radnik I. K.. Zatekao je tijelo

K. na mjestu gdje je pao i u blizini nije bilo nikoga svi su se razbježali. Mjesto gdje je nastradao, odnosno balkoni gdje su on i drugi radnik radio, nije ona strana zgrade za koju im je rekao da tamo završe radove. Ne zna kako su ova dvojica radnika našli i radili na ovoj strani zgrade gdje se desila nesreće niti je li im netko rekao da se prebace raditi na tu stranu zgrade. Dio zgrade gdje je zatekao tijelo K. je suprotno strani zgrade od one za koju je njemu i Š. rekao da završe posao. Sad se ne može sjetiti o kojoj strani svijeta se radi, ali slikovito to može opisati da je primjerice on rekao da završe radove na zapadnoj strani, a tijelo K. je zatečeno na istočnoj strani. Ovaj dan kad se desila nesreća je bio prvi radni dan što su Š. i K. došli na ovo gradilište. T. je znao da dolaze ova dvojica

radnika raditi. Koliko je njemu poznato nikome drugome se nisu javljali da su ovi radnici došli na gradilištu. Ne zna je li tko bio upoznat s time da je doveo ove radnike osim T.. Ovo gradilište je izgledalo tako da je svatko mogao ušetati na gradilište. Inače, T. je trebao javiti glavnom izvođaču što je dogovorio sa njim budući da ga je angažirao za rad, on se nije morao javljati nikome. Sa T. nije ništa razgovarao u nijednom trenutku o zaštiti na radu i mjerama

za to. Ovo nije prvo gradilište na kojem je radio tako da zna da tamo gdje balkoni nisu zaštićeni ne može se raditi. Smatra da tamo gdje je potrebno postaviti zaštitu u vidu ograde ili traka, to treba osigurati nadzorni organ. Za ovaj dan kada se desila nesreća nije vodio nikakvu dnevnu knjigu ili evidenciju o radovima koji se izvode. Sjećam se da je bilo planirano da baš tog dana on i T. zajedno napišu tko je što radio, ali kako se desila nesreća nisu se našli. Za prethodna dva dana ne sjeća se je li to igdje upisao što su radili na gradilištu, mislim da ne. M. T. je bio njegov radnik. Na upit branitelja je li nakon predmetne nesreće razgovarao s T. svjedok odgovara da su se samo čuli telefonski jer se T. nije

htio s njim naći. Nakon ovog događaja na tom gradilištu nije radio jer nije imao volje. Na daljni upit je li mu poznato firma S. svjedok odgovara da je to ime veće čuo, ali se sad se ne može sjetiti gdje i je li to ima veze s radovima na ovom gradilištu.

24. Ispitan na raspravi sudski vještak Z. V., kazao je da u cijelosti ostaje pri pisanom nalazu i mišljenju kojeg je predao u spis. Pregledom spisa utvrdio je da je doista riječ o velikom gradilištu i da je stradali radnik radio tek prvi dan na tom gradilištu i radio kao neprijavljen odnosno "na crno". Što se tiče dužnosti vođenja evidencije poslodavaca i radnika nazočnih na gradilištu, a što je naveo u svom vještačenju da je bila dužnost koordinatora zaštite na radu, u praksi se to provodi na način da poslodavci svakodnevno koordinatoru zaštite na radu daju na uvid popis radnika koji su nazočni na gradilištu. Međutim, u konkretnoj situaciji budući da ovaj radnik nije bio prijavljen, čak i da je njegov poslodavac koordinatoru dao popis radnika, ovaj radnik ne bi bio na tom popisu pa stoga koordinator zaštite na radu ne bi mogao na adekvatan način provesti evidenciju nazočnih radnika na gradilištu. U odnosu na obvezu obilaska gradilišta, tu obvezu koordinator zaštite na radu ima u jutarnjem dijelu radnog dana i obilazak gradilišta obuhvaća cijelo gradilište bez obzira koliko je ono veliko. Iz dinamičkog plana gradilišta koordinator može iščitati po kojim fazama se radi u gradilištu i koji su primarni građevinski radovi i tim radovima se onda prilikom obilaska daje prioritet pregleda, međutim treba obići i ostatak gradilišta i barem vizualno pregledati cijelo gradilište, a detaljnije tamo gdje se odvijaju primarni građevinski radovi i radovi pod posebnim uvjetima. Sa ovakvim obilaskom se onda moglo intervenirati i obustaviti radove tamo gdje se vizualno uočilo da radovi ne ispunjavaju uvjete zaštite na radu. Takvi radovi bi se obustavili dok se ne ispune svi uvjeti za pravilno i sigurno obavljanje i tek onda bi se nastavilo. Dakle, smatra da koordinator zaštite na radu iako nije mogao na adekvatan način evidentirati prisutnost radnika na gradilištu je svejedno trebao usprkos veličini gradilišta obići cijelo gradilište pa bi se tako vizualno uočilo i na ovom dijelu gradilišta da radnici rade na mjestu gdje nema zaštitne ograde niti zaštitne nadstrešnice niti su radnici vezani zaštitnim pojasevima. U konkretnom slučaju došlo je do propusta i od strane poslodavca jer nije dostavio procjenu opasnosti u okviru plana uređenja gradilišta, a što je bila obveza poslodavca bez obzira je li poslodavac kooperant. Koordinator zaštite na radu je dužan tražiti takvu procjenu poslodavca kada stupaju na gradilište a potom i redovno tj. svakodnevno. Na upit branitelja je li glavni izvođač izradio plan procjene opasnosti vještak odgovara da je glavni izvođač učinio to samo djelomično, ali izradio je plan uređenja gradilišta i utvrdio da su kooperanti dužni za svoj dio obveza izraditi svoje planove uređenja gradilišta i svoje procjene opasnosti za svoj dio posla. Na taj način je glavni izvođač nametnuo ove obveze kooperantima. Glavni izvođač je preko propisane obveze kooperantima da se u svom poslu moraju pridržavati mjera zaštite na radu indirektno predvidio mjere zaštite na radu. Podrazumijeva se u ovakvoj vrsti posla da su kooperanti dužni pridržavati se mjera zaštite na radu. Za istaknuti da nitko od kooperanata na ovom gradilištu nije izradio svoj plan uređenja gradilišta. Na daljnji upit je li iz građevinskog dnevnika moguće iščitati je li se pristupilo radovima na zapadnoj fasadi vještak odgovara da iz građevinskog dnevnika nije vidljivo da bi se pristupilo radovima na balkonima na zapadnoj fasadi. Na daljnji upit na temelju kojeg propisa ili pak običaja je mišljenja da je koordinator zaštite na radu do 11:15 sati trebao obići gradilište i što u praksi znači cijelo gradilište je li to obuhvaća unutrašnjost građevine primjerice sve sobe unutar hotela, vještak odgovara da ne postoji propis koji izričito propisuje dužnost koordinatoru zaštite obilaska gradilišta i u kojem vremenu, međutim, takva obveza koordinatora zaštite na radu proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštiti na radu u graditeljstvu, ovo je tumačenje propisa od strane vještaka, a pored toga to je iskustvena norma. Dakle, koordinator zaštite na radu je morao naći načina obići cjelokupno gradilište bez obzira na veličinu gradilišta i na to na kojem dijelu gradilišta su za taj dan predviđeno obavljanje radova. U stvarnosti je moguće obići cijelo gradilište pa čak i veća gradilišta nego je bilo predmetno gradilište a s obzirom da je radno vrijeme na gradilištu počelo od 6 ili 7 sati ujutro taj obilazak se može izvesti u razumnom vremenu do 11:15 sati i obići kompletno gradilište. Pri tom obilasku težište je na mjestima koja su sa posebnim uvjetima i potrebno ih je barem vizualno pregledati. Ulazak u svaku sobu od hotela ne bi spadao u ovu kategoriju. Na daljnji upit je li potrebno svaki dan obilaziti krov ako trenutno nisu predviđeni radovi na krovu nego tek primjerice za 10-ak dana, vještak odgovara da bi takvi radovi spadali u mjesto s posebnim uvjetima i krov bi trebalo obići svaki dan. Na upit optuženika vezano za obvezu poslodavca da prijavi nazočnost svojih radnika na gradilištu što to u stvarnosti predstavlja kada je riječ o radnicima podkooperanta vještak odgovara da bez obzira je li riječ o radnicima kooperanta ili podkooperanta taj poslodavac dakle, kooperant ili podkooperant mora prijaviti nazočnost svojih radnika na gradilištu glavnom izvođaču, zatim voditelju gradilišta te koordinatoru zaštite na radu.

25. Sudski vještak Z. V. u svom nalazu mišljenju naveo je da je stradali

I. K. pao sa visine 8,30 m preko ruba neograđenog i nezaštićenog balkona sobe trećeg kata hotela, iz kojeg je izvodio radove na postavljanju fasade vanjskog zida iste sobe. Poginuli radnik i radnik koji su na istoj lokaciji radili nisu koristili predviđena zaštitna sredstva - pojaseve. Na predmetnom gradilištu nisu poštivane i nisu provedene odnosno nisu adekvatno provedena mjere zaštite na radu pri čemu su povrijeđene odredbe čl. 46. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu i to mjesto rada balkon nije bio ograđen zaštitnom ogradom, ako su radovi se izvodili bez zaštitne ograde, prema istom Pravilniku trebalo je postaviti zaštitnu nadstrešnicu, a radnici su trebali biti vezani zaštitnim pojasom. Navedene mjere zaštite nisu bile prisutne u trenutku tragičnog događaja, a što je protivno članku 47. i 70. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu i zahtjevima iz točaka 3., 4., i 5. Plana uređenja radilišta. Čl. 27. Zakona o zaštiti na radu i. 8 Plana uređenja radilišta jer smrtno stradali radnik nije bio osposobljen za rad na siguran način. čl. 43. Zakona o zaštiti na radu jer smrtno stradali radnik nije imao osobnu zaštitno sredstvo zaštitni pojas. Čl. 65. Zakona o zaštiti na radu i odredbi Plana uređenja gradilišta točka 11. jer u trenutku tragičnog događaja smrtno stradali radnik je bio pripit i kao takav nije smio biti prisutan na poslu već udaljen sa radnog mjesta. Koordinator zaštite na radu prema planu uređenja radilišta je bio A. Š. koji je bio dužan organizirati provoditi mjere zaštite na radu kako bi se osiguralo da se radovi odvijaju na način da se ne ugrožava sigurnost zdravlje, kao o i organizirati suradnju između poslodavca s naglaskom na osiguranje primjena zaštite na radu. Također, bio je dužan voditi evidenciju poslodavca i radnika nazočnih na gradilištu (čl. 57. st. 4. 6. Zakona o zaštiti za radu). U nalazu i mišljenju vještaka stoji da manji dio odgovornosti nosi koordinator zaštite na radu A. Š. koji kao koordinator zaštite na radu prema planu uređenja radilišta bio je zadužen organizirati i provoditi mjere zaštite na radu kako bi se osiguralo da se radovi odvijaju na način da se ne ugrožava sigurnost i organizirati suradnju između poslodavca s naglaskom na osiguranje primjerene zaštite na radu. Također bio dužan voditi evidenciju poslodavca i radnika nazočnih na radilištu. Međutim u konkretnom slučaju koordinator zaštite na radu A. Š.

djelatnika optuženika vjerojatno nije mogla evidentirati, pošto su smrtno stradala osoba i djelatnik T. B. radili na gradilištu prvi dan.

26. Ovaj sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao izrađeno na temelju stručnih znanja i sposobnosti vještaka, te objektivno, a stranke na isto nisu imale primjedbi. Iako iz nalaza i mišljenja proizlazi da je u postupanjima A. Šušnjare bilo nemara i propusta, takvo postupanje, ne predstavlja nužno kazneno djelo, niti nužno kazneno djelo optuženika.

27. Analizom svih izvedenih dokaza ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je A. Š. bio koordinator zaštite na radu na privremenom gradilištu H.

B. u B., a što proizlazi iz Plana uređenja radilišta H. B., a uvidom

u Ugovor između A. d.o.o i S. d.o.o razvidno je da je imenovan i kao voditelj izgradnje, koji osim ukupnog posla nadzora nad radovima, ima pravo obustaviti daljnju izvedbu dijelova radova, ako utvrdi da je isti ne odgovara, propisima ili pravilima struke. Sam optuženik navodi da je bio je voditelj zaštite na radu i voditelj građevinsko zanatskih radova. Isti kao koordinator zaštite na radu je zadužen kontrolirati da li se na gradilištu provode mjere zaštite na radu, bio je zadužen organizirati suradnju više izvoditelja radova radi naizmjeničnog obavljanja poslova kako ne bi došlo do ugrožavanja života i zdravlja.

28. U postupku kao sporno pitanje postavlja se je li A. Š. kao koordinator zaštite na radu odgovoran za zaštitu na radu podizvođača. Naime, optuženik se brani da je bio zadužen s koordinaciju s podizvođačima s kojima A. ima zaključen ugovor, ali da nije bio odgovoran za zaštitu na radu podizvođača podizvođača. Ovakvu obranu optuženika djelomično objektivizira Plan uređenja H. B.,

gdje u točci. 3 istog Plana stoji da svaki o kooperanata dužan je provoditi zaštitu na radu za svoje radnike. Ovaj dio obrane optuženika je objektiviziran i iskazom D. S. koji navodi da je na gradilištu vrijedilo pravilo da se svaka firma brine za zaštitu na radu svojih djelatnika. Na ovaj način, a kao to jasno stoji u Planu uređenja gradilišta je utvrđeno da je A. Š. bio osoba zadužena za koordinaciju zaštite na radu, te koordinaciju zaštite na radu svih na gradilištu i kooperanata i podizvođača, ali svaki od kooperanata dužan je provoditi zaštitu na radu za svoje djelatnike.

29. Optuženika se optužuje da je kao koordinator zaštite na radu trgovačkog društva A. d.o.o. koje je bilo glavni izvođač radova propustio organizirati suradnju više izvoditelja radova poradi naizmjeničnog obavljanja poslova kako ne bi došlo do ugrožavanja života i zdravlja ljudi, pa je time propustio ujedno osigurati djelatnicima podizvođača zaštitu od mogućeg pada jer su se radovi obavljali na visini od 5,6 metara, odnosno, 8,3 metra što je za posljedicu imalo da je radnik I. K. smrtno stradao. Okrivljenika se tereti da je postupao protivno odredbi čl. 57. Zakona o zaštiti na radu i čl. 46. i 47. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu.

30. U članku 57. Zakona o zaštiti na radu (N/N 59/96, 114/03) propisano je u stavku 1. ako više poslodavaca radi na zajedničkom radilištu, svaki od njih dužan je provoditi zaštitu na radu radi zaštite svojih zaposlenika te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da njegovi zaposlenici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika drugih poslodavaca. Stavkom 2. ako se izvođenje radova zbog prirode procesa ne može organizirati na način određen u stavku 1. ovoga članka, poslodavci su dužni radove obavljati naizmjenično prema postignutom sporazumu. U stavku 3. propisano je da osoba odgovorna za koordinaciju zaštite na radu na gradilištu po posebnom propisu, odnosno odgovarajuća odgovorna osoba u drugim djelatnostima obavlja poslove koordinatora za zaštitu na radu prilikom izvođenja radova ili imenuje drugu stručnu osobu kako bi se osiguralo da se radovi na privremenom zajedničkom radilištu obavljaju na način da se ne ugrožava sigurnost i zdravlje. Stavkom 4. da koordinator za zaštitu na radu organizira suradnju između poslodavaca izvođača radova s naglaskom na osiguranju njezine primjene te sprečavanje ozljeda na radu i opasnosti za zdravlje radnika. Odredbom stavka 5. da za koordinatora se mogu postaviti osobe koje posjeduju potrebna stručna znanja vezano za sigurno izvođenje radova na radilištima. Stav 6. propisuje da voditelj građenja dužan je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i zaposlenika nazočnih na privremenom zajedničkom radilištu.

31. Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu (N/N 42/68) u odnosu na građenje iznad terena u članku 46. Pravilnika propisano je da se građevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena odnosno iznad poda međukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz korištenje takvih sredstava moguće izvoditi te radove bez opasnosti za život radnika. Građevinski i drugi radovi na objektima višim od 450 cm iznad terena odnosno iznad poda međukatne konstrukcije, moraju se izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi podesan i siguran način. Člankom 47. Pravilnika propisano je da ako pri radovima iz članka 46. Pravilnika postoji mogućnost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice tako da visina sa koje se može pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati odgovarajućim zaštitnim pojasom. Ako pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr., zaštitna ograda iz opravdanih razloga ne može postaviti ili ako su radovi koji se vrše na takvim mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici koji vrše te poslove moraju biti za vrijeme rada privezani pomoću zaštitnog pojasa i konopca dužine najviše 150 cm.

32. Ovaj sud smatra da iz izvedeni dokaza ne proizlazi nedvojbeno da A. Š. kao koordinator za zaštitu na radu nije organizirao suradnju između poslodavaca izvođača radova s naglaskom na sprečavanju ozljeda na radu i opasnosti za zdravlje radnika. Naime, iz iskaza svih ispitanih svjedoka, kao i materijalnih dokaza, nedvojbeno proizlazi da su se radovi po planu u inkriminirano vrijeme odvijali na južnoj strani H. B., da se inkriminirani događaj zbio na zapadnoj strani Hotela gdje nisu planirani radovi. Na južnoj strani Hotela bila je postavljena skela i radilo se po pravilima struke. Iz spisa ne proizlazi da bi na strani Hotela gdje su planirani za izvođenje radovi i izvodili se bilo nekoordiniranosti u smislu neorganiziranja suradnje među poslodavcima. Iako iz nalaza i mišljenja vještaka, kao i iz iskaza svjedoka D. P. proizlazi da je optuženik kao koordinator zaštite na radu dužan svaki dan obići cijelo gradilište, bez obzira na veličinu istog, a iz obrane optuženika da je to i učinio. Ovaj sud smatra ako je optuženik kao koordinator inkriminiranog dana obišao cijelo gradilište, a i sam vještak navodi da njegova obveza nije obilazak svake sobe, isti nije u trenutku obilaska morao vidjeti da se nešto radi na balkonima gdje nisu predviđeni radovi. Naime, isti radnici, a kojih je prema iskazima svjedoka bilo četvoro mogli su u trenutku obilaska gradilišta biti i u unutrašnjosti objekta, pripremati materijal. Prema tome obilaskom gradilišta nije nužno morao utvrditi da neki podizvođači obavljaju radove na zapadnoj fasadi gdje to nije predviđeno. U odnosu na dnevnu evidenciju poslodavaca i zaposlenika nazočnih na privremenom zajedničkom radilištu, a što bi bila dužnost voditelja gradilišta, dakle optuženika, za kazati je da radnik I. K. nije bio prijavljen, čak i da je njegov poslodavac koordinatoru dao popis radnika, ovaj radnik ne bi bio na tom popisu pa stoga koordinator zaštite na radu ne bi mogao na adekvatan način provesti evidenciju nazočnih radnika na gradilištu. Iz čega proizlazi da optuženik kao koordinator zaštite na radu nije mogao na adekvatan način evidentirati prisutnost radnika na gradilištu. Upravo iz svega navedenog sasvim je jasno da u iscrpnom dokaznom postupku nije dokazano da je optuženik postupio protivno članku 57. stavku 4. i 6. Zakona o zaštiti na radu, naime postavlja se pitanje na koji to način je optuženik propustio organizirati suradnju između poslodavaca izvođača radova s naglaskom sprečavanje ozljeda na radu i opasnosti za zdravlje radnika ako nije bio niti upoznat da navedeni proizvođač namjerava izvoditi radove na mjestu koje za to nije predviđeno, niti osigurano, a unatoč obilasku gradilišta isto nije mogao nužno utvrditi. Optuženik nije mogao niti voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i zaposlenika nazočnih na privremenom zajedničkom radilištu, ako mu poslodavac svakodnevno ne da popis radnika koji su nazočni na gradilištu, a što konkretne situacije nije bio slučaj, te je I. K. bio neprijavljen na gradilištu.

33. Isto tako, okrivljenika se tereti da je propustio ujedno osigurati djelatnicima podizvođača zaštitu od mogućeg pada jer su se radovi obavljali na visini od 5,6, odnosno, 8,3 metra i u činjeničnom opisu kaznenog djela je navedeno kakvu zaštitu je trebao osigurati radnicima, a postupajući protivno odredbi 46. i 47. Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu. Iz presude kojom je S. S. proglašen krivim zaključuje da je S. S. koji je sklopio predugovor sa soboslikarskim obrtom

T. kao podizvođačem radova na obnovi hotela B. proglašen krivim jer je postupio protivno odredbama čl. 55. Zakona o zaštiti na radu i čl. 46. i 47. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu i to za isti činjenični opis i za iste propuste koji se odnose na čl. 46. i 47. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu za koje se sada tereti i optuženik. Kad se isto analizira u odnosu na prednje utvrđenje da A. Š. bio osoba zadužena za koordinaciju zaštite na radu, ali svaki od kooperanata dužan je provoditi zaštitu na radu za svoje djelatnike. Za zaključiti je da je upravo u ovom slučaju S. S. za djelatnike obrta S. B. bio zadužen za provođenje zaštite na radu, pa tako i odredbi članka 46. i 47. Pravilnika. Dok samu koordinaciju iste zaštite A. Š. nije ni bio u mogućnosti provesti, jer kako je naprijed navedeno isti nije imao saznanja o tome da se pok. I. K. nalazi na gradilištu, da se obavljaju radovi gdje nema adekvatne zaštite.

34. Sijedom navedenog, u postupku sa sigurnošću nije utvrđeno da je optuženik kao koordinator zaštite na radu trgovačkog društva A. d.o.o. koje je bilo glavni izvođač radova propustio organizirati suradnju više izvoditelja radova poradi naizmjeničnog obavljanja poslova kako ne bi došlo do ugrožavanja života i zdravlja ljudi, pa tako ni da bi propustio osigurati djelatnicima podizvođača zaštitu od mogućeg pada jer su se radovi obavljali na visini od 5,6 metara, odnosno, 8,3 metra nije dokazano da bi gore navedeni propusti, a koje da je počinio optuženik imali za posljedicu da je radnik I. K. smrtno stradao.

35. Analizirajući sve naprijed navedene dokaze razvidno je da u konkretnom slučaju ne postoje dokazi koji bi neprijeporno, dakle izvan svake sumnje upućivali na optuženog A. Š. kao počinitelja kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti - djelo opisano u članku 271. stavku 4. KZ/97, u svezi člankom 265. stavkom 2. i 3. KZ/97.

36. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog valjalo je optuženog A. Š. na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08 osloboditi optužbe.

37. Na temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 odlučeno da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Splitu, 15. ožujka 2022.

Sutkinja

Boni Gamulin Frleta, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- optuženiku

- branitelju

- Općinskom državnom odvjetništvu

- spis