REPUBLIKA HRVATSKA

Pn-176/2021

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Mirjani Rubić, u pravnoj stvari tužiteljice I. D. iz M., OIB: ….., zastupana po

punomoćnici J. F., odvjetnici u S., protiv tuženika E.

o. d.d. Z., OIB ….. zastupana po

odvjetnicima iz odvjetničkog društva G. & P., radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 28. siječnja 2022., u nazočnosti punomoćnice tužiteljice odvjetnice J. F. te punomoćnika tuženika odvjetnika I. K., dana 15. ožujka 2022.,

presudio je

1.Dužan je tuženik u roku 15 dana isplatiti tužiteljici s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 20.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama počev od 20. svibnja 2019. do isplate po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se za više zatraženih 7.000,00 kuna sa kamatom od 20. svibnja 2019. do isplate tužiteljičin zahtjev odbija kao neosnovan.

2.Dužan je tuženik u roku 15 dana isplatiti tužiteljici na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 100,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama počev od 20. svibnja 2019. do isplate po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se za više zatraženu kamatu potraživanu od 11. svibnja 2018. pa do dana kada je kamata dosuđena-do 20. svibnja 2019., kao i za više zatraženih 900,00 kuna sa kamatom od 11. svibnja 2018. do isplate tužiteljičin zahtjev odbija kao neosnovan.

3.Dužan je tuženik u roku 15 dana isplatiti tužiteljici zakonsku zateznu kamatu na nesporno isplaćeni iznos od 27.000,00 kuna koja kamata teče od 20. svibnja 2019. do 17. listopada 2019. po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se za više zatraženu kamatu na iznos od 2.000,00 kuna koja se potraživala od 11. svibnja 2018. pa do dana od kada je kamata dosuđena-do 20. svibnja 2019. tužiteljičin zahtjev odbija kao neosnovan.

4.Dužan je tuženik u roku 15 dana isplatiti tužiteljici na ime imovinske štete s osnova troškova liječenja, uništene odjeće, obuće, mobitela i zaštitne kacige, isplatiti ukupan iznos od 5.000,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama od 20. svibnja 2019. do isplate, po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

5.Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 10.390,84 kuna sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate, po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.U tužbi koja je zaprimljena kod ovog suda dana 20. svibnja 2019. se navodi kako je dana 11.05.2018. oko 09,00 sati, na Državnoj cesti D-8 u mjestu M. došlo do prometne nezgode u kojoj je tužiteljica sudjelovala u svojstvu vozača mopeda marke Piaggio tip Fly, reg. oznake i broja …. i u kojoj nezgodi je zadobila tjelesne ozljede.

Za nastanak predmetne prometne nezgode odgovoran je vozač vozila marke Opel tip Agila reg. oznake i broja …. koje je vozilo imalo kod tuženika zaključenu policu AO br….., važećom do 31.03.2019. Do prometne nezgode došlo je na način da je vozač vozila marke Opel osiguranog kod tuženika, dolaskom do raskrižja s cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaza postupio suprotno odredbi čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama na način da je unatoč postavljenom prometnom znaku obaveznog zaustavljanja, ušao u raskrižje poduzimajući radnju skretanja ulijevo, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te je takvom vožnjom, prednjim lijevim dijelom vozila udario u moped marke Piaggio kojim je upravljala tužiteljica zadržavajući svoj smjer kretanja kroz raskrižje pri čemu je ista zadobila teške tjelesne ozljede.

Vozač vozila štetnika, S. G. počinio je kazneno djelo protiv sigurnosti prometa izazivanjem prometne nezgode u cestovnom prometu – djelo opisano i kažnjivo po odredbi članka 227. st. 2. u svezi st.1. KZ RH te je protiv istog donesena osuđujuća presuda br.K-35/19 (kazneni nalog).

Tužiteljica je u predmetnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede detaljno opisane u medicinskoj dokumentaciji (Dg. Fractura radii loco typico dex.et.sin, Dg. distensio mm.paravertebrales reg.colli)

Tužiteljici je postavljen Shantzov okovratnik i izvršena imobilizacija obje ruke, upućena je specijalisti radiologu, fizijataru, neurologu, traumatologu, psihijatru, obavljala je fizikalnu terapiju.

Ozljede tužiteljice u predmetnoj prometnoj nezgodi, unatoč dugotrajnom i opsežnom liječenju ostavile su trajne posljedice u vidu radikularne lezije C6, reduciranih kretnji u oba ručna zgloba, tremor prstiju lijeve ruke, parestenzije dermatoma C7 lijevo i druge posljedice opisane u obimnoj medicinskoj dokumentaciji. Tužiteljica je trpjela jake bolove i još uvijek povremeno trpi bolove blažeg intenziteta, pretrpjela je strah jakog intenziteta tijekom nezgode i neposredno nakon nezgode i to strah za svoj život a kasnije strah za ishod liječenja; strah od prometa kod tužiteljice prisutan je i danas, bila joj je potrebna tuđa pomoći i njega kroz duži period nakon ozljeda, kod tužiteljice postoji trajno umanjenje životnih aktivnosti, a zaostalo je i naruženje.

Tužiteljica je imala i troškove liječenja nastale zbog odlaska na liječničke kontrole i fizikalnu terapiju, koji po slobodnoj procjeni iznose oko 1.000,00 kn. Tužiteljici je uslijed pada s motocikla uništena odjeća i obuća, oštećen joj je mobitel i zaštitna kaciga, što slobodnom procjenom čini imovinsku štetu od ukupno 5.000,00 kn.

U skladu sa naprijed navedenim, a što proizlazi iz opsežne medicinske dokumentacije, kod tužiteljice je došlo do teže povrede prava osobnosti te ista potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, uzimajući u obzir sve kvalifikatorne okolnosti koje čine povredu, kao što su fizičke boli, duševne boli zbog trajnog smanjenja životnih aktivnosti, naruženja i pretrpljenog straha, kao i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, troškova liječenja, uništene odjeće, obuće, mobitela i zaštitne kacige.

Odgovornost tuženika i pasivna legitimacija su nesporni, a temeljem police auto odgovornosti br. …. zaključene sa tuženikom, za osigurateljsko razdoblje od 31.03.2018. - 31.03.2019.

Slijedom navedenog, a sukladno odredbi čl.1095.st.1., čl.1071. i čl.1100. ZOO- a tužiteljica je predložila obvezati tuženika na naknadu štete i to s naslova neimovinske štete 70.000,00 kuna, imovinske štete zbog potrebe za tuđom njegom i pomoći 5.000,00 kuna i troškova liječenja, uništene odjeće, obuće, mobitela i zaštitne kacige 5.000,00 kuna, sve s kamatom kako je tamo pobliže navedeno te parničnim troškom.

2.U odgovoru na tužbu tuženik je prvenstveno istaknuo kako se tužiteljica prije podnošenja tužbe njemu nije obratila odštetnim zahtjevom, pa je tuženik tek primitkom tužbe saznao za utuženo potraživanje. Tuženik je priznao pasivnu legitimaciju i osnov od odgovornosti, a glede visine zahtjeva naveo kako je tek primitkom tužbe saznao za tužiteljičino potraživanje nakon čega je utvrđenjem postojanja svoje obveze, a temeljem medicinske dokumentacije priložene uz tužbu dao nalog da se tužiteljici na ima naknade neimovinske štete isplati nesporni iznos od 25.000,00 kn.

Glede imovinske štete za koju je također saznao primitkom tužbe tuženik navodi kako je dao nalog za isplatu iznos od 2.000,00 kn. Tuženik se protivio više utuženom, a ujedno i zatraženim kamatama na ime tuđe pomoći i njege, neimovinske štete, a glede imovinske štete s naslova troškova liječenja i oštećenih stvari navodi kako se tom potraživanju protivi u cijelosti jer tužiteljica nije dokazala troškove liječenja izvan onoga što joj pokriva zdravstveno osiguranje, u čiji fond upravo radi naknade troškova liječenja žrtava prometnih nezgoda tuženik svake godine izdvaja određeni postotak bruto zaračunate premije, a glede uništenja stvari (odjeće i mobitela) ističe kako iz službenih isprava – zapisnika o očevidu ne proizlazi da bi tužiteljica pretrpjela takav vid štete.

3.Tužiteljica je odgovor na tužbu zaprimila 17. listopada 2019. te podneskom od 21. studenog 2019. zahtjev uredila navodeći kako joj je tuženik isplatio 25.000,00 kuna s naslova neimovinske štete te 2.000,00 kuna s naslova imovinske štete-tuđe njege i pomoći radi čega je potraživala od tuženika s naslova neimovinske štete daljnji iznos od 45.000,00 kn, tuđe njege i pomoći 3.000,00 kn, oštećene odjeće i obuće, troškova liječenja, mobitela i zaštitne kacige 5.000,00 kn, sve s kamatom kako je tamo pobliže navedeno, ujedno potražujući i kamatu na nesporno isplaćeni iznos od 27.000,00 kn od dana podnošenja tužbe, do dana plaćanja.

Nakon provedenog vještačenja tužiteljica je s naslova neimovinske štete potraživala 27.000,00 kn, tuđe njege i pomoći 1.000,00 kn, troškova liječenja, uništene obuće i odjeće, mobitela i kacige 5.000,00 kn te isplatu kamate na nesporno isplaćenu štetu, kako je to pobliže određeno podneskom od 4. siječnja 2022. i 24. siječnja 2022.

4.U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom medicinske dokumentacije za tužiteljicu, police od AO …., zapisnika o očevidu RH MUP PUSD PP

M. broj 511-12-29-04-PN-61-KU-104/2018 od 11. svibnja 2018., optužnice i kaznenog naloga protiv S. G., fotodokumentacije nezgode, računa

T. d.d. broj 79/ST-15/195 od 16. siječnja 2018., računa T. d.o.o. od 1.

svibnja 2018., vještačenjem po sudskim vještacima neurokirurgu Dr. M. J.,

ortopedu D.. D. T. i psihijatru D.. S. B., saslušanjem tužiteljice kao parnične stranke, dok je sud odustao od izvođenja dokaza prometno-tehničkim vještačenjem jer kraj postignutih činjeničnih utvrđenja izvođenje tog dokaza nije smatrao potrebnim, a stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

5.Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete pretrpljene u prometnoj nezgodi od 11. svibnja 2018. koju je skrivio osiguranik tuženika S. G.

upravljajući osobnim automobilom marke Opel Agila reg. oznake i broja ….. osiguranim kod tuženika u spornom razdoblju policom od automobilske odgovornosti, pri čemu pasivna legitimacija i odgovornost tuženika među strankama nisu sporni te proizlaze iz odredbe čl. 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14. dalje ZOOP).

7.Nije sporno da se tužiteljica prije podnošenja tužbe (podnesene 20.svibnja 2019.) nije obratila tuženiku sa zahtjevom za isplatu, a tuženik je u rujnu 2019. primio tužbu s pozivom za davanje odgovora na istu te je po primitku tužbe i baš dana 17.listopada 2019. tužiteljici isplatio 27.000,00 kuna, od čega 25.000,00 kuna s naslova neimovinske štete te 2.000,00 kuna s naslova imovinske štete-tuđe njege i pomoći.

Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu daljnjeg iznosa štete (pored nesporno isplaćenog), a o istom je valjalo odlučiti ocjenom dokaza provedenih u postupku, prvenstveno nalaza i mišljenja sudskih vještaka, o čemu će niže biti riječi.

8.Vještačenjem po sudskoj vještakinji ortopedu dr. D. T. koja je pregledala medicinsku dokumentaciju u spisu uključiv i zdravstveni karton tužiteljice, a u sudnici obavila i klinički pregled tužiteljice utvrđeno je kako je tužiteljica dana 11.05.2018. doživjela prometnu neugodu kao vozačica motocikla kada je na nju naletio osobni automobil, nakon toga se javila na Hitni kirurški prijem zbog bolova na predjelu oba ručna zgloba te bolova na predjelu vratne kralježnice, isti dan je napravljen RTG ručnih zglobova te je viđen prijelom na tipičnom mjestu palčane kosti i to lijevo sa pomakom, a desno bez pomaka. Isto je tako opisano da ima istegnuće vratnih mišića. Međutim, nije nađeno na rendgenu znakova traume. Vršila je redovito kontrole u ambulanti te je skinut gips desne podlaktice 04.06.2018., a lijeve 11.06.2018., nakon toga je odlazila na fizikalnu terapiju u B. te ju je uredno obavljala u više navrata i to od 26.06. do 16.07.2018. zatim od 07.08. do 21.08.2018. Tužiteljica je 30.07.2018. radila i EMNG o kojem će se očitovati vještak neurokirurg. Spisu su priloženi nalazi fizijatara koji opisuju kretnje u ručnim zglobovima, u nalazu od 11.04.2019. opisuju se reducirane kretnje u vratnoj kralježnici i to terminalno te također reducirane kretnje pronacije i supinacije lijeve podlaktice te zadebljanje daljnjeg dijela paplarne strane lijevog ručnog zgloba te opisano da su reducirane kretnje u oba ručna zgloba dorzalna fleksija i plantarna fleksija. Tužiteljica je od 15.04. do 29.04 2019. bila na fizikalnoj terapiji za lijevi ručni zglob. U pregledanom zdravstvenom kartonu tužiteljice nisu nađene slične ozljede prije ovog štetnog događaja.

Po pregledu tužiteljice u sudnici vještakinja je ustanovila ograničenu pokretljivost blagog stupnja u oba ručna zgloba, a više lijevo, a vidljiv je bio i ožiljak u području desne potkoljenice sa stražnje strane promjera 5cm (od opekline).

Što se tiče umanjenja životne aktivnosti ona bi iznosila za lijevi ručni zglob 6%, a za desni 2%, što znači da bi ulagala pojačane napore kod svih tjelesnih radova gdje je potrebna upotreba obje ruke, a kako tužiteljica odlazi na rekreativne vježbe onda će ulagati napore kod nekih vježbi npr. sklekova te pridržavanja sa rukama te oslanjanja na ruke za vrijeme vježbi te kod podizanja tereta. Navedeno umanjenje životnih aktivnosti se zbraja za obje ruke te se u nekim dijelovima to preklapa pa bi iznosilo 7%.

Što se tiče umanjenja životnih aktivnosti za vratnu kralježnicu ona bi ulagala pojačane napore u iznosu od 2% samo kod nekih težih tjelesnih radova te radova gdje bi dugo trebala držati glavu u prisilnom položaju i to bi iznosilo 2% i zbrojilo bi se u punom iznosu umanjenju životnih aktivnosti od 7% te bi sa ortopedsko traumatološke strane umanjenje iznosilo 9%.

Bolove jakog intenziteta je trpjela 1 dan, srednjeg intenziteta 10 dana i slabog intenziteta 6 tjedana.

Tuđa njega i pomoć je bila potrebna zbog nošenja obostranih gipseva i trajala je 6 tjedana i to 2 sata dnevno i to kao nemedicinska pomoć i to kao pripomoć prilikom obavljanja osobne higijene i kod odijevanja.

Što se tiče naruženja uočljivo je samo kad je noga gola, a to je najviše u ljetnom periodu i kod nošenja suknje i prozirnijih čarapa, ali se može sakriti sa hlačama i gušćim čarapama, a spada u naruženje lakog stupnja (tužiteljica je pregledana u sudnici kada je nosila duge hlače ispod kojih je imala relativno tanke crne hulahupke).

Liječenje tužiteljice sa ortopedske strane završeno je 6 mjeseci od ozljeđivanja, kada je došlo do ustaljenosti.

9.Vještačenjem po sudskom vještaku neurokirurgu dr. M. J.

utvrđeno je kako su na prvom nalazu sa HKP u Splitu zabilježene obostrano ozljede u smislu prijeloma podlaktičnih palčanih kostiju na tipičnom mjestu te istegnuće vratnih struktura. Vještak je slušao izlaganje vještakinje ortopeda pa je nakon toga istaknuo kako je u njegovoj nadležnosti izjasniti se u pogledu ozljede vratnih struktura ili istegnuća.

U pogledu pretrpljenih bolova po intenzitetu i trajanju s neurokirurškog gledišta su manji od ortopedske procjene, kao i potreba pomoći i njege kod kuće od strane treće osobe.

Pridodao je da je tužiteljica zbog ovog ozljeđivanja imala neugodnosti koje su bile znatne, nosila je sadrene udlage za podlaktice, nosila je okovratnik koji joj je propisan nakon pregleda od 11. svibnja 2018., odlazila je na preglede višekratno, kao i na fizikalnu terapiju, čega ne bi bilo da nije bila ozlijeđena u prometnoj nesreći, Zasigurno je radi određenih simptoma sa neurološke strane upućena na pregled neurologu što je obavljeno 30. srpnja 2018., a pregled je obavio prof. neurolog koji dolazi u V. kod doktora P., a tužiteljici je to s obzirom na prebivalište u M. bilo posve prihvatljivo. Učinjena je pretraga EMNG koja je ukazala na oštećenje šestog vratnog korijena lijevog, što se može uzročno posljedično povezati s ozljeđivanjem u prometnoj nesreći jer je tužiteljica mlada i jer u zdravstvenom kartonu nije zabilježeno da je ranije ozljeđivala vrat niti je imala bolest vratnog segmenta.

Po pravilima struke bilo bi za vještaka neurokirurga pri procjeni trajne posljedice da postoji svježe učinjeni EMNG, ali kako to u spisu u vrijeme prvog vještačenja (dana 12. veljače 2020.) nije postojalo, to je dr. J. u dobroj namjeri na temelju priložene medicinske dokumentacije i učinjenog EMNG u srpnju 2018. iskazao mišljenje da je to oštećenje tjelesnog zdravlja za 3%, što je procijenio iskustveno i pribrojio procijenjenom umanjenju životnih aktivnosti od strane vještakinje ortopeda, s obzirom da se radi o posljedicama nakon traumatskih oštećenja različitih organskih sustava. Pri poslovima i radnjama gdje se iziskuje upotreba lijeve šake tužiteljica će iz neurokirurškog gledišta trebati ulagati napore u blažem intenzitetu sa neurokirurške strane uz koje ulaganje napora će se ipak brže zamarati, trebati će kraće odmore jer uz ovih 3% invalidna je za 6% od strane procjene ortopeda dakle ta šaka funkcionalno u odnosu na zdrave ženske osobe njene dobi umanjena za 9%.

Sudska vještakinja ortoped dr. D. T. slušala je izlaganje neurokirurga sudskog vještaka J. sa čijom je procjenom po pitanju potrebe pribrajanja umanjenja životnih aktivnosti s ortopedske i neurokirurške strane bila suglasna.

10.U daljnjem tijeku postupka vještakinja T. očitovala se i na tužiteljičine primjedbe, pa tako na prigovor tužiteljice da je prijelom u području lijevog ručnog zgloba sa pomakom te je nakon pregleda RTG snimke koje joj je tužiteljica predočila u sudnici i to lijevoga ručnog zgloba iskazala da se radilo o složenom prijelomu, čak jednim dijelom i zglobnom koji je uspješno saniran. Ipak je vještakinja za takvu vrstu prijeloma umanjenju životnih aktivnosti koje je iznosilo 8 %, a za prijelom na desnom ručnom zglobu koji je procijenila prema medicinskoj dokumentaciji u kojoj je napisano da nema pomaka korigirala jer je vidjela blago otrgnuće kosti u području stiloidnog nastavka tako da je cjelokupno umanjenje za obje ruke povećala u manjem iznosu te bi zajedno iznosilo 10 %, dok je za vratnu kralježnicu ostala pri procijenjenom. Prema navedenom bi procjena ukupnog umanjenja životne aktivnosti s ortopedske strane iznosila 12 %.

I vještak dr. J. se očitovao na tužiteljičine primjedbe (podnesak tužiteljice od 26.lipnja 2020.) na ročištu od 30. studenog 2020. ostajući u bitnom kod svog prvog usmeno izloženog nalaza i mišljenja budući tužiteljica nije dostavila novi EMNG nalaz, dodavši kako novoj procjeni vještakinje dr. T. glede umanjenja od 12 % treba pribrojiti neurokirurških 3%

Nakon što je tužiteljica učinila EMNG nalaz od 1. veljače 2021. godine ponovno je pozvan dr. J. koji je u usmenom izlaganju ustvrdio kako je spomenutu pretragu radio isti liječnik neurolog, profesor s iskustvom u kliničkoj praksi zabilježivši postojanje kroničnog oštećenja za 6. i 7. vratnog živčanog korijena obostrano, pa kako je tužiteljica mlada osoba, rođena 1994. i da u kartonu nije zabilježeno ranije niti ozljeda niti bolesti u vratnom segmentu, vještak J. je iskazao mišljenje da se radi o trajnom oštećenju sa neurokirurškog gledišta za 5%, (dakle na svoju raniju procjenu dodao je 2%), što se treba pribrojiti procjeni umanjenja od vještakinje ortopeda.

Ovdje je reći kako je tužiteljica preporučenu pretragu EMNG obavila 1. veljače 2021., odnosno skoro godinu dana od prvog vještačenja dr. J. (12. veljače 2020.) ali je sud njezin prijedlog za dopunsko očitovanje vještaka neurokirurga prihvatio zbog opće poznatih okolnosti u svezi pandemije Covid 19 koje su rezultirale između ostalog i lockdownom, kada su se u bolnicama zbrinjavali samo prioritetni pacijenti i obavljali prioritetni pregledi, kakav ne bi bio EMNG. Poznato je kako je rad bolnica u navedenom razdoblju prilagođen epidemiološkim okolnostima s naglaskom na zaštitu pacijenata i od infekcije COVID-19, radi čega je prihvatiti da tužiteljica upravo zbog tih okolnosti nije bila u mogućnosti spomenutu EMNG pretragu obaviti ranije.

11.Vještačenjem po sudskom vještaku psihijatru dr. S. B. utvrđeno je glede domene vještačenja ove liječnice kako se u spisu nalaze 2 nalaza psihijatra dok u zdravstvenom kartonu tužiteljice nije nađeno da je imala problema s naslova psihijatrijske specijalnosti prije štetnog događaja. Tužiteljica se javila psihijatru 16. svibnja 2018., dakle 5 dana nakon ozljeđivanja. Postavljena je dijagnoza akutna reakcija na stres, a od terapije je uključen lijek protiv napetosti u večernjoj dozi po potrebi. Drugi nalaz psihijatra datira od 05. lipnja 2018., ostavljena je prethodna dijagnoza i dodana dijagnoza poremećaja prilagodbe, povećana je i terapija lijekova za smirenje napetosti i propisan je lijek za spavanje.

U trenutku ozljeđivanja tužiteljica je doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 minute. Nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 5 dana, a koji je i uvjetovao da se tužiteljica javila psihijatru na pregled. Potom se nastavio strah srednjeg intenziteta u trajanju od 2 tjedna, a strah blažeg intenziteta sa iste osnove u različitim vremenskih intervala i u trajanju od 6 do 8 tjedana. Trajnih posljedica straha nema. Navedeni psihički simptomi izazvali su kod tužiteljice povredu duševnog integriteta lakog stupnja a privremenog karaktera. Naruženje je blažeg stupnja estetske naravi, vidljivo kada je noga obnažena, odnosno u prilikama kako je već navela vještakinja ortoped.

12.U postupku saslušani liječnici vještaci medicinske struke, kako iz naprijed izloženog proizlazi, taksativno su i kronološki naveli važne događaje, detalje i kronologiju liječenja tužiteljice, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice, pružajući sudu osnovu za utvrđivanje ozljeda i njihove težine i praćenje provedenog tijeka liječenja, pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske i imovinske štete, temeljem kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene štete, radi čega se njihovo mišljenje u cijelosti prihvaća, čemu je dodati kako stranke nisu imale konkretnih prigovora koji bi doveli u pitanje vještačke nalaze i mišljenja.

13.Odredbom čl. 19. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15. dalje ZOO/05) propisano je da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, time da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

Tužiteljici je radi predmetne nezgode nastala šteta u vidu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (neimovinska šteta) te i imovinska šteta. Odredbom iz čl. 1100. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

14.Uzev u obzir nalaze i mišljenja vještaka i njihovo međusobno usuglašavanje, koja su po ocjeni suda dani objektivno i nepristrano te argumentirano i u skladu s pravilima struke što ih u svemu čini vjerodostojnim i temeljem istih utvrđujući trajanje, intenzitet i vrstu pretrpljenih bolova i straha, stupnja i trajnosti naruženosti te stupnja od 17 % trajno umanjenih životnih aktivnosti i time izazvanih duševnih boli s postojanjem ranije detaljno navedenih manifestacija svih posljedica štetnog događaja na tužiteljičino fizičko i psihičko zdravlja te na njezino funkcioniranje u vrijeme povrede, tijekom liječenja i kasnije, pa imajući u vidu sve kriterije i mjerila propisana čl.1100. st. 1. i 2. ZOO, za određivanje i dosudu pravične novčane naknade sud ocjenjuje primjerenom utvrditi tužiteljici (rođena 1994.) naknadu u iznosu od 45.000,00 kuna.

Budući je nesporno tužiteljici iz osnova neimovinske štete već isplaćeno 25.000,00 kn, utvrđenu naknadu je za tako isplaćeni iznos valjalo umanjiti pa preostaje za isplatu razlika od 20.000,00 kuna u kojem dijelu je tužbeni zahtjev iz ovog vida štete valjalo prihvatiti, a u preostalom dijelu za iznos od 7.000,00 kuna (do utuženih 27.000,00 kuna) odbiti.

Tužiteljica potražuje kamatu od podnošenja tužbe-od 20.svibnja 2019., a liječenje je prema ortopedu završeno otprilike 6 mjeseci od ozljeđivanja kada je došlo do ustaljivanja.

Sukladno odredbi iz čl. 1083. ZOO i pravnom shvaćanju s prve sjednice građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30.svibnja 2016., koje prihvaća i ovaj sud, a koje glasi: Obveza plaćanja neimovinske štete sukladno odredbi članka 1103. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) dospijeva danom podnošenja tužbe te slijedom toga i obveza plaćanja zatezne kamate na naknadu neimovinske štete dospijeva istog dana ako prije toga dana nije podnesen zahtjev za naknadu štete odgovornoj osobi, osim ako je šteta nastala nakon toga" tužiteljici pripadaju zatezne kamate na dosuđeni iznos od podnošenja tužbe pa nadalje,

Tužiteljica se nije obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom prije podnošenja tužbe, ali po nalaženju ovog suda to nije zapreka za podnošenje tužbe već ima značaj za tijek zateznih kamata koja prema odredbi iz čl.1083. ZOO ovdje teče od podnošenja tužbe do kada je tužiteljičino liječenje bilo završeno.

15.Tužiteljica potražuje i kamatu na nesporno isplaćenu neimovinsku štetu (kamatu na iznos od 25.000,00 potražuje od tužbe do dana isplate-do 17.listopada 2019.)

U konkretnom slučaju radi o potraživanju naknade štete od odgovornog osiguratelja osobe koja je nastanak štete skrivila, slijedom čega se imaju, u odnosu na odredbe ZOO/05, primijeniti specijalne odredbe – odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Tim specijalnim zakonom je pak u čl.12. propisano da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: ili obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne (st.1.); da ako odgovorni osiguratelj u roku iz stavka 1. ovoga članka oštećenoj osobi ne dostavi obrazloženu ponudu za naknadu štete, odnosno utemeljeni odgovor, oštećena osoba može protiv njega podnijeti tužbu te da će se tužba podnesena protiv odgovornog osiguratelja ili odgovorne osobe prije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka smatrati preuranjenom (st.2.); da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz st.1. ovog članka, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete da je odgovorni osiguratelj dužan oštećenoj osobi isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom st.1. ovog članka (st.3.); i da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st.1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (st.4.).

Dakle, pravo tužiteljice na isplatu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete tužbom proizlazi upravo iz naprijed citirane specijalne odredbe čl.12.st.4. ZOOP/05, jer je u provedenom postupku utvrđeno da tuženik, povodom podnesene tužbe sa zahtjevom za naknadu štete, nije tužiteljici naknadio čitavu štetu, već samo dio, pa je stoga na dužan platiti zakonsku zateznu kamatu na neimovinsku štetu od tužbe do dana kada je dio iste isplatio tim više što je do tada tužiteljičino liječenje bilo završeno.

16.U odnosu na tužbeni zahtjev kojim se potražuje imovinska šteta, obrazlagat će se pojedinačno o svakom osnovu, kako slijedi:

16.1.Tuđa njega i pomoć

Provedenim vještačenjima, koja ni jedna od stranaka nije učinila upitnim utvrđeno je kako je tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć 6 tjedana i to 2 sata dnevno i to kao nemedicinska pripomoć prilikom obavljanja osobne higijene i kod odijevanja.

Nagrada za tuđu pomoć je izvorno naknada troškova i novčani oblik imovinske štete tj. onaj iznos novčanih jedinica kojeg bi tužiteljica platila trećoj osobi za pružanje nemedicinske pomoći i njege pri čemu treba navesti da tužiteljica ima pravo na ovaj vid naknade i kada se ista pruža besplatno od strane članova obitelji.

Svrha i cilj otklanjanja štete je da se oštećenikovo imovno stanje dovede u takvo stanje da mu u cijelosti bude nadoknađeno ono što on mora platiti za uslugu nemedicinske tuđe pomoći koju mu pruža treća osoba. To u pravilu nije opća cijena rada neke kvalificirane osobe, već cijena rada koju za tu vrstu usluge oštećenik mora prosječno platiti u sredini u kojoj živi. U suprotnom bi oštećenik djelomično, a bez svoje krivnje snosio dio troškova koje mora platiti štetnik ili osoba koja odgovara za štetnika.

U situaciji kad tužiteljica nije dokazala da je te troškove platila trećoj osobi pripada joj pravo na naknadu u visini neto zarade osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu. Tužiteljica smatra kako bi se cijena sata trebala obračunati prema podacima Potvrde D. za starije i nemoćne osobe L. u S. iz kojih proizlazi podatak o cijeni usluge održavanja osobne higijene i njege, to je upravo na temelju tih podataka tužiteljici obračunata naknada u iznosu od 40,00 kuna po satu.

Međutim, ovaj sud smatra kako u ovom slučaju nije primjereno primijeniti satnicu od 40 kuna koju naplaćuje D. za starije i nemoćne osobe L. u S.,

jer se u konkretnom slučaju radi o minimalnoj pomoći koja ne zahtjeva nikakvo znanje, tako da bi iznos od 25 kuna po satu ili ukupno 2.100,00 kuna, bio sasvim primjeren (tako i Županijski sud u B. u odluci Gž-1131/2021 od 8. studenog 2021.), pa kako je tuženik iz ovog osnova tužiteljici isplatio 2.000,00 kuna to joj je valjalo dosuditi daljnjih 100,00 kuna, s kamatom od podnošenja tužbe, a za više zatraženih 900,00 kuna kao i za više traženu kamatu zahtjev odbiti kao neosnovan.

16.2.Prema ranije citiranoj odredbi čl. 12. ZOOP-a tužiteljici je u odnosu na isplaćenih 2.000,00 kuna s naslova tuđe njege i pomoći valjalo dosuditi kamatu od tužbe do isplate-17.listopada 2019., a za više traženu kamatu-od 11. svibnja 2018. zahtjev odbiti.

16.3.Troškovi liječenja

Tužiteljica potražuje naknadu s naslova troškova liječenja koje pravo je normirano odredbom iz čl. 1095. ZOO/05: Tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

Tužiteljica saslušana kao stranka iskazala je kako je kritične prigode bila odjevena u majicu i hlače, na nogama imala tenisice, a preko ramena kožnu torbicu. Zbog mehanizma nastupa nezgode u kojoj je došlo do sraza motorkotača kojim je upravljala i osobnoga automobila, nakon udara sa motorkotačem se okliznula i pala na asfaltnu površinu, a zbog proklizavanja je oštetila majicu i hlače koji su zbog struganja na više mjesta pukli. Također su joj oštećene i tenisice uslijed struganja i proklizavanja po masnoj površini (ulje koje je iscurilo). Oštećena joj i na više mjesta poderana kožna torbica, u kojoj se nalazio mobitel koji je u srazu iz te torbice ispao, našao se na cesti i od tog udarca je bio razbijen te neupotrebljiv, a radilo se o mobitelu marke Samsung S kojeg je platila 3.700,00 kuna, a poslije nezgode je morala kupiti novi marke Huawei kojeg je uzela na obročnu otplatu, ne mogavši se izjasniti o cijeni. Tužiteljica je vrijednost hlača i majice procijenila na otprilike 700,00 kuna, kao i tenisica.

Predmetne prigode koristila je zaštitnu kacigu, a uslijed pada došlo je do njezinog oštećenja i to u dijelu koji predstavlja vizir – zaštitnu plastiku koja se stavlja preko očiju, tako da tu kacigu nije mogla popraviti, već je morala kupiti novu, a vrijednost zaštitne kacige procijenila je na otprilike 700,00 kn.

Zbog posljedica prometne nezgode obje ruke su joj bile u gipsu mjesec i pol dana, a u tom razdoblju za mnoge je radnje bila nesamostalna, tako da joj je majka pomagala, osobito kod hranjenja, oblačenja, svlačenja i osobne higijene. Učestalo je morala odlaziti na liječničke preglede i kontrole, pa tako u više navrata na liječničke preglede u V. gdje ju je vozio otac, a vožnja je u jednom smjeru trajala 45 minuta. Budući u M., gdje živi nije bilo liječnika za potrebne preglede, morala je odlaziti u V. gdje bi joj bile pružene potrebne usluge, koji je kao grad bliži M. od S. koji je udaljen 70 kilometara.

Imajući u vidu mehanizam nastupa prometne nezgode koji je među strankama nesporan, a o istome je zaključivati i iz priloženog zapisnika o očevidu i kaznenig naloga, a u kojem mehanizmu je tužiteljica kao vozačica motorkotača zbog sraza sa automobilom sa motorkotača pala i zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, ranije citirane, što potvrdu nalazi i u uz tužbu priloženim fotografijama dijela njezinih ozljeda (list 46-47 spisa) ovaj sud smatra tužiteljičin iskaz prihvatljivim i objektivnim, radi čega je nedvojbeno zaključiti o oštećenju odjeće i obuće, torbice, zaštitne kacige i mobitela.

Uzev u obzir cijene prema priloženim ispravama (račun T. d.o.o. od 1. svibnja 2018. za hlače i majicu u iznosu od 598,00 kuna; račun H. d.d. od 16. siječnja 2018. za mobitel Samsung Galaxy na iznos od 3.744,00 kune) sud smatra kako bi primjenom ovlaštenja iz čl.223. ZPP-a bilo primjereno tužiteljici utvrditi štetu iz osnova uništene odjeće 600,00 kn, obuće 600,00 kuna, mobitela 2.000,00 kuna i zaštitne kacige 700,00 kuna (ovdje je sud imao u vidu podatke na servisu www.ekupi.hr) što je ukupno 3.900,00 kuna, koji iznos joj je valjao dosuditi s kamatom od podnošenja tužbe.

Preostalo je odlučiti o troškovima liječenja koje je tužiteljica potraživala ukazujući na troškove odlaska na potrebne kontrole i preglede gdje ju je otac vozio, kao i troškove samih pregleda (pa tako privatno obavljenog pregleda kod dr. P. za EMNG po računu od 30.07.2018. na iznos od 400,00 kuna) što sud također imajući u vidu provedena vještačenja kojima je utvrđena potreba odlaska na preglede i kontrole te na fizikalne terapije za koje je tužiteljica izabrala mjesto najbliže svom prebivalištu uz primjenu čl. 223. ZPP-a smatra primjerenim u iznosu od 1.100,00 kuna radi čega joj je i taj iznos valjalo dosuditi uz kamatu od podnošenja tužbe. Dakle ukupno je tužiteljici iz osnova troškova liječenja, uništene odjeće, obuće zaštitne kacige valjalo dosuditi zatraženih 5.000,00 kuna s kamatom od tužbe.

17.Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154.st. 5., 155. i 164. ZPP-a.

Tužiteljici koja je zastupana po punomoćniku trošak je odmjeren tako što je sud imao u vidu vrijednost predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 103/14., 118/14., 107/15. dalje: Tarifa) i to Tbr. 7., 8. st. 1., 2. i 3., Tbr 9.st. 1. i 5., Tbr. 48 i 50., Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/2018., dalje: ZSP), Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 53/2019., 92/2021.), i priloženi popis troška za sljedeće radnje: za sastav tužbe i podneska od 21.11.2019.. kojim se očituje na navode iz odgovora na tužbu, za pristupe na ročišta od 26.11.2019. i 12.2.2020., sastav podneska od 26.6.2020. kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka po 100 bodova, za pristup na ročište od 29.6.2020. koje je odgođeno prije početka raspravljanja 25 bodova, za pristup na ročište od 30.11.2020.100 bodova, za sastav podneska od 15. ožujka 2021. - prijedlog za povrat u prijašnje stanje 50 bodova, za pristup na ročište od 21. travnja 2021. na kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima 50 bodova, za pristup na ročište od 13. rujna 2021., sastav podneska od 4. siječnja 2022. kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka te pristup na ročište od 19. siječnja 2022. po 100 bodova, što je ukupno 1025 bodova, a pomnoženo sa vrijednošću boda od 10,00 kn predstavlja iznos od 10.250,00 kn, kojemu se s naslova pristojbe tužbe valjalo dodati iznos od 1.150,00 kn, pristojbu prijedloga za povrat u prijašnje stanje u iznosu od 287,00 kuna, pristojbe presude iznos od 680,00kn, što je ukupno 12.367,00 kn.

Tužiteljica je (osnov spora među strankama nije bio sporan, već samo visina zahtjeva) uspjela za 76 %, a tuženik za 24 %, pa je od tužiteljičinog uspjeha valjalo oduzeti uspjeh tuženika što predstavlja postotak od 52 %, radi čega je tužiteljici od gornjeg iznosa odmjereno 6.430,84 kn, kojemu je s naslova troškova vještačenja valjalo dodati iznos od 3.960,00 kn (800,00 kn dr. D. T. + 800,00 kn dr. M.

J. +1.000,00 kn dr. S. B. + 480,00 kn dr. M. J. +480,00 kn dr. M. J. + 400,00 kn dr. D. T.), pa bi tužiteljici pripadalo s naslova parničnog troška 10.390,84 kn.

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Splitu 15. ožujka 2021.

S U T K I NJ A:

Mirjana Rubić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude objavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude objavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužiteljice,

-pun. tuženika,

-u spis.

Broj zapisa: eb307-d237f

Kontrolni broj: 04d0e-bf0cd-25bac

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=MIRJANA RUBIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.