Poslovni broj: Pr-5349/2021-7

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Dračevac Ex vojarna Sv. Križ

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja V. K., iz S., K. 43,

OIB:…, zastupanog po punomoćniku mr.sc. D. K., odvjetniku u

S., protiv tuženika B. I.S. d.d., S., … OIB:…, zastupanog po punomoćnici S. B., odvjetnici u S., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 26. siječnja 2022., u prisutnosti punomoćnika stranaka, objavljene dana 14. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe s naslova naknade štete, tužitelju, isplati iznos od 10.500,00 HRK, i to s naslova povrede prava osobnosti za duševne boli 5.000,00 HRK a s naslova povrede prava osobnosti za pretrpljeni strah 5.500,00 HRK a sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja je određena u čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se određuje uvećanjem eskontne kamatne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena i koja teče od utuženja".

II Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknadi tuženiku trošak postupka u iznosu od 11.250,00 kn.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 13.11.2017. navodi da je bio u radnom odnosu u društvu B.-B. d.o.o., koje društvo je restrukturiranjem pripojeno

društvu tuženika B. I. S. d.d. Na temelju ugovora o radu da je

radio poslove radnog mjesta brusač. Tužitelj da je 11.3.2013. pretrpio ozljedu na radu na način da je pao i ozlijedio obe potkoljenice dok se premještao s jedne na drugu poziciju rada. Tužitelj da je koristio propisana zaštitna sredstva, a da se ozlijedio isključivo zbog činjenice što uvjeti rada nisu bili prilagođeni pravilima zaštite na radu. Tužitelj da je pretrpio neimovinsku štetu u vidu straha za ishod liječenja, svoju i budućnost svoje obitelji te da i danas trpi fizičke i psihičke posljedice navedene nezgode. Stoga tužitelj traži da mu tuženik s naslova povrede prava osobnosti za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti naknadi štetu u iznosu od 5.000,00 kn, a s naslova povrede prava osobnosti za pretrpljeni strah u iznosu od 5.500,00 kn, ukupno 10.500,00 kn s zakonskom zateznom kamatom tekućom od utuženja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 5.3.2018. navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanim u cijelosti. Tužitelj da je isključivo odgovoran za nastanak radne nezgode, a na ročištu od 10.5.2018. istaknut je i prigovor zastare.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze čitanjem prijedloga oštećenika od 9.6.2014., prijave o ozljedi na radu, medicinske dokumentacije priložene spisu, zapisnika o ispitivanju ozljede na radu, izjava V. K., B. M. i

I. M., evidencijskog kartona, podataka o kretanju radnika od 1.3.2018.,

pregledana je i pročitana spisu druga priložena dokumentacija, saslušan je tužitelj u svojstvu parnične stranke, svjedoci B. M., I. S. i V. J.

te je proveden dokaz vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji dr. J. Š.,

spec. psihijatar.

4. Općinski sud u S. donio je presudu br. Pr-805/17 od 24.1.2020. kojom je odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan te je naloženo tužitelju da isplati tuženiku iznos od 10.312,50 kn na ime parničnog troška. Sud je smatrao prigovor zastre osnovan primjenivši zastarni rok od tri godine iz čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje ZOO).

5. Po izjavljenoj žalbi tužitelja Županijski sud u S. je rješenjem br. Gž R-465/2020 od 25.3.2021. prihvatio žalbu, ukinuo presudu i vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U obrazloženju odluke se navodi da je prvostupanjski sud primijenio pogrešno pravno shvaćanje o tome kada je nastupila zastara potraživanja. Naime, kada je riječ o potraživanjima iz radnog odnosa da Zakon o radu predstavlja lex specialis koji ima prednost u primjeni pred ZOO-om.

6. U ponovnom postupku sud je izveo naprijed navedene dokaze, punomoćnici stranaka su ustrajali u svemu navedenom te tuženik dodatno ističe, da zaostale kratkotrajne posljedice kod tužitelja prema stavu sudske prakse nisu osnov za dosuđenje naknade štete već da bi to bile isključivo posljedice trajnog karaktera.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete koju je tužitelj pretrpio zbog ozljede na radu od 11.3.2013.

9. Tuženik je osporio osnov i visinu tužbenog zahtjev te je istakao prigovor zastare potraživanja.

10. Na sjednici Građanskog odjela ovog suda održanoj 15.3.2021. zauzeto je pravno shvaćanje po kojem potraživanje s osnove naknade štete iz povrede na radu jest potraživanje iz radnog odnosa pa s obzirom da zastara od 3 godine iz čl. 135. ranijeg Zakona o radu ("Narodne novine" br. 149/09 i 61/11) nije nastupila do stupanja na snagu Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14., dalje ZR), odnosno do 7.8.2014., ima se primijeniti zastarni rok iz čl. 139. ZR-a (u svezi čl. 232. st. 2. ZR) od 5 godina.

10.1. Naime

, iz izvedenog dokaza vještačenjem po sudskoj vještakinji dr. J. Š., spec.psih., a na čiji nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi, proizlazi da je tužiteljevo liječenje završeno 13.5.2013. jer su tužitelju u tom trenutku postale poznate sve relevantne činjenice za ocjenu opsega neimovinske štete pa je tužitelju od sljedećeg dana 14.5.2013. počeo teći zastarni rok prema odredbi čl. 230. st. 1. ZOO-a u svezi s čl. 111. st. 1. ZR-a.

10.2. Kako je tužba podnesena 13.11.2017., a zastarni rok je počeo teći 14.5.2013., proizlazi da je podnesena unutar zakonskog roka od 5 godina pa se prigovor zastare nije osnovan.

11. Tužitelj potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na temelju čl. 1100. ZOO-a, a u svezi s čl. 111. st. 1. ZR-a i to, po kriteriju duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti i po kriteriju pretrpljenog straha.

12. Iz Prijave o ozljedi na radu, iskaza tužitelja i svjedoka I. S. i V. J. proizlazi da se tužitelj 11.3.2013. ozlijedio na radu dok je u staroj predmontažnoj hali obavljao poslove brušenja elemenata sekcije pneumatskom brusilicom, a kada je premještajući se s jedne na drugu poziciju rada, prelazeći preko šine zapeo, pao i ozlijedio obje potkoljenice nogu. Tužitelj je među ostalim iskazao, da je nakon ozljede na radu tri puta bio u psihijatra, da su mu propisane tablete za smirenje koje da je pio najdulje 2 mjeseca od ozljede, a nakon čega da nije tražio pomoć specijaliste jer da više nije patio od nesanice. Što se tiče fizičke boli, da je trpi u koljenima kod promjene vremena, ali unatoč dome, da "može normalno klečati i funkcionirati u ostalom segmentu korištenja nogu".

13. U svom stručnom nalazu i mišljenju sudska vještakinja dr. J. Š.,

spec.psih. navodi da je uvidom u sudski spis utvrdila da je tužitelj nakon štetnog događaja tri puta potražio pomoć psihijatra jer je bio napet, tjeskoban, okupiran tjelesnim tegobama, da je imao smetnje koncentracije i da je slabo spavao, a što je trajalo najduže do 2 mjeseca. Specijalist psihijatar da mu je postavio dijagnozu akutne reakcije na stres i da su mu u sva tri navrata propisane manje doze anksiolitika i lijeka za spavanje. Nakon toga tužitelj nije nastavio liječenje. Sudska vještakinja je mišljenja da se radi o lakšim smetnjama, većinom strahovi koji su prema medicinskoj dokumentaciji bili prolaznog karaktera. Stoga, da tužitelj uslijed ozljede na radu, nije trpio psihičke smetnje koje bi svojom težinom i dugotrajnošću za posljedicu imale jače ili dugotrajnije smanjenje životnih aktivnosti pa da kod tužitelja, u tom smislu, nije došlo do povrede duševnog integriteta.

14. Ako je povreda prava osobnosti neznatna kao u konkretnom slučaju, a što je sud utvrdio izvedenim dokazima vještačenjem po vještaku psihijatru i saslušanjem tužitelja u svojstvu parnične stranke, tada objektivno postoji neimovinska šteta, ali ne i pravo oštećenika na dosudu pravične novčane naknade. Kako sud nije našao da težina povrede prava osobnosti i okolnosti slučaja opravdavaju da se tužitelju dosudi novčana naknada (čl. 1100. ZOO), tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete odbijen je kao neosnovan.

15. Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u tekstu ZPP). Sud je prilikom određivanja potrebnih troškova postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a) primijenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 148/09., 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje:Tarifa) pa su tuženiku određeni troškovi zastupanja po odvjetniku prema popisanom trošku kako slijedi: za sastav odgovora na tužbu iznos od 1.000,00 kn, za zastupanje po punomoćniku na 7 ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari (10.5.2018., 4.7.2018., 3.10.2018., 13.3.2019., 15.5.2019., 3.10.2019., 4.12.2019.) za svaku radnju iznos od 1.000,00 kn, za zastupanje na ročištu od 7.2.2019. i 9.12.2021. za svako iznos od 250,00 kn (Tbr. 9. t. 5. Tarife), a za ročište od 26.1.2022. na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari zatraženi iznos od 500,00 kn, što sve zbrojeno i uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 11.250,00 kn, a koliko je naloženo tužitelju da isplati tuženiku na ime naknade parničnog troška.

16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 14. ožujka 2022.

s u t k i nj a

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude parnične stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u tri primjeraka.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis

Broj zapisa: eb307-bbe55

Kontrolni broj: 0e725-1e6b2-d943c

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=IVANA ERCEG ĆURIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.