REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 6 Us I-979/2021-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja B. P. iz B. L., S. M., B. i H., kojeg zastupa opunomoćenik N. Š., odvjetnik u Z. o. u. A. K. i N. Š. u P., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, P., kojeg zastupa službena osoba M. K., radi uklanjanja građevine, 14. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/21-02/585, URBROJ: 443-02-02-17-21-1 od 15. srpnja 2021.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/21-02/585, URBROJ: 443-02-02-17-21-1 od 15. srpnja 2021. naloženo je tužitelju kao vlasniku, da u roku od 15 dana ukloni čitavu stambenu građevinu koncipiranu od pet volumena na način da se oko osnovnog volumena etažnosti P+1, tlocrtnih dimenzija 4,90 m × 7,60 m, dvostrešnog krovišta izvela dogradnju na svim pročeljima i to:

– na istočnoj strani je dogradnja tlocrtnih dimenzija 4,90 m × 3,85 m etažnosti podruma i prizemlja ravnog krovišta ostakljenog prizemlja;

– na sjevernoj strani je dogradnja dvaju aneksa fasada obloženih kamenom, etaže prizemlja, od kojih jedan ravnog krovišta, tlocrtnih dimenzija 1,80 m × 1,60 m, a drugi je jednostrešnog krovišta, tlocrtnih dimenzija 4,10 m × 1,50 m;

- na (sjevero)zapadnoj strani je dogradnja uglovne nadstrešnice, tlocrtnih dimenzija 5,80 m × 2,05 m, jednostrešnog krovišta, drvene konstrukcije na kamenim stupovima,

- na južnoj strani je dogradnja dvaju aneksa visine prizemlja, jednostrešnog krovišta, od kojih je jedan tlocrtnih dimenzija 3,80 m ×2,40 m te drugi tlocrtnih dimenzija 1,80 m × 1,70 m;

sve izvedeno na kč.br. … k.o. M. bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja, na tlu oznake „poljoprivredno obradivo tlo“ (t. 1.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (t. 2. – t. 9.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika tužitelj u tužbi i u kasnijem tijeku spora (na ročištu za raspravu održanom 10. ožujka 2022., te podnesku predanom na ročištu), ističe da je tuženik nezakonito donio rješenje kojim se naređuje rušenje čitave građevine, a bez da je utvrdio što je od zatečenog stanja ozakonjeno rješenjem o izvedenom stanju. Poziva se na rješenje o izvedenom stanju, te smatra da nije bilo osnove da se naredi uklanjanje čitave građevine, već smatra da je trebalo utvrditi što je bilo predmetom ozakonjenja, te eventualno naložiti uklanjanje samo dograđenog dijela, a ne čitave građevine. Osporava zaključak tuženika da bi nakon uklanjanja građevine čije je uklanjanje naređeno, preostali dio građevine, na koji se eventualno odnosi rješenje o izvedenom stanju, ne bi ispunjavao temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, pri čemu se poziva na nalaz i mišljenje vještaka D. B. iz ožujka 2022. Ističe da, ukoliko dio građevine i jest nezakonito dograđen-rekonstruiran nakon donošenja rješenja o izvedenom stanju, nije trebalo naložiti uklanjanje čitave građevine, već samo dograđenog odnosno rekonstruiranog dijela, te osporava zaključak tuženika da u tom slučaju "preostali" dio građevine ne bi ispunjavao temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, na koje okolnosti predlaže provođenje dokaza saslušanjem stranaka i svjedoka S. I. (na okolnost način izvođenja radova), saslušanjem vještaka D. B. i projektantice I. T., te očevidom na licu mjesta uz prisustvo vještaka građevinske struke. Upućuje na primjenu odredbe čl. 1.st.4. t. 2. u svezi čl. 1. st. 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, prema kojoj se može izvršiti rekonstrukcija zgrade izvođenjem kosog ili zaobljenog krova bez nadozida, kao i da je rekonstrukcija moguća po odredbama prostornog plana, pri čemu se poziva na izjavu projektanta dipl.ing.arh. I. T. Zaključno tužitelj ističe da je obrazloženje osporenog rješenja nepotpuno i nejasno, kao i da u provedenom postupku tužitelju nije dana mogućnost sudjelovanja i očitovanja.

3. Tužbenim zahtjevom tužitelj predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika te obveže tuženika naknadu troškova upravnog spora tužitelju.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog. Nastavno viša građevinska inspektorica u zasebno dostavljenom dostavljenom očitovanju te na održanom ročištu za raspravu ističe da je u tijeku postupka izvršen uvid u snimku izvedenog stanja u predmet ozakonjenja zgrade na kč.br. … k.o. M. te su uzete preslike fotografija koje čine sastavni dio zapisnika o očevidu prilikom ozakonjenja, pri čemu ističe da snimka izvedenog stanja ne sadrži ni jedan tlocrt presjek ni pročelje građevine, a fotografije pročelja iz navedene snimke ne odgovaraju u potpunosti fotografijama sa očevida u postupku ozakonjenja, iz čega proizlazi da u trenutku očevida u svrhu ozakonjenja građevina „dobila“ neke dodatne dijelove. Ističe da je pravomoćno ozakonjeno samo ono što je prikazano u navedenoj snimci izvedenog stanja koja čini sastavni dio pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju. Iz navedenoga je razvidno da je ozakonjena prizemna zgrada jednostrešnog krovišta, dok zgrada na koju se odnosi rješenje o uklanjanju u svom osnovnom volumenu ima dvije etaže i dvostrešno krovište, pri čemu sa svih pročelja tog osnovnog volumena postoji još dogradnja jednostrešnog krovišta etaže prizemlja, pri čemu dimenzije niti jednoga od volumena ne odgovaraju onima iz snimke izvedenog stanja. Stoga ozakonjeni dio ne može biti niti osnovni volumen a također niti bilo koji od aneksa osnovnog volumena predmetne zgrade, što je razvidno i iz fotografija građevine u trenutku kupoprodaje kad je već bila dobrim dijelom bespravno rekonstruirano. Čak i ukoliko je dio ozakonjene zgrade bio zadržan, moglo se raditi samo o središnjem (osnovnom) volumenu, međutim, i u tom dijelu postoji odstupanje u pogledu površine (ozakonjena zgrada imala je površinu od bruto 33,94 m2, a osnovni volumen sadašnje zgrade ima površinu od 37,24 m2). Također, osnovni volumen sada ima dvije etaže i dvostrešno krovište, stoga se prilikom bespravne rekonstrukcije u svakom slučaju moralo ukloniti ozakonjeno jednostrešno krovište da bi se napravila međukatna konstrukcija između dviju etaža osnovnog volumena, a što bi predstavljalo dovoljan razlog da se naredi uklanjanje čitave zgrade, jer prema članku 116. Zakona o Državnom inspektoratu preostali dio (konture samih zidova ozakonjene zgrade) ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti. Osporava od tužitelja dostavljen nalaz i mišljenje, ističući da se istime navodi samo da dio građevine ozakonjen rješenjem o izvedenom stanju ispunjava temeljni zahtjev mehaničke stabilnosti i otpornosti, dok se navodi što bi se desilo u slučaju uklanjanja preostalih dijelova. Također osporava na osnovanost navoda tužitelja da mu u postupku nije dana mogućnost očitovanja, ističući da mu je upućen poziv za saslušanjem te uredno zaprimljen, nakon čega je kod tuženika također saslušan S. I. iz S., jedan od investitora predmetne gradnje.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 10. ožujka 2022., u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, te službene osobe tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS) dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

6. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

7. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja (saslušanje stranaka, saslušanje svjedoka S. I., vještaka D. B. i projektantice I. T., provođenje očevida na licu mjesta, građevinsko vještačenje), smatrajući da svoju odluku glede zakonitosti pobijanog rješenja tuženika može donijeti i na temelju dokumentacije koja prileži spisu, iz koje se može pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje.

8. Razmatrajući sva sporna pitanja ovoga spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je viša građevinska inspektorica dana 25. svibnja 2021. provela inspekcijski nadzor građenja na lokaciji kč.br. … k.o. M., izvan građevinskog područja, na nekretnini u vlasništvu tužitelja te utvrdila da se na predmetnoj nekretnini, u odnosu na koju je prethodno bilo izdano pravomoćno rješenje o izvedenom stanju od strane Istarske županije, Grada Poreča, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, KLASA: UP/I-361-05-13-07/2673, URBROJ: 2167/01- 10/01-15-7 od 19. ožujka 2015., a kojim je ozakonjena završena slobodnostojeća jednostavna zgrada stambene namjene sa jednom stambenom jedinicom, koja se sastoji od jedne nadzemne etaže (prizemlje) vanjske visine 2,79 m, maksimalnih vanjskih dimenzija prema geodetski snimci izvedenog stanja, GBP 33,94 m², kosog krova, te utvrdila da se na predmetnoj lokaciji sada nalazi građevina opisa kao u izreci pobijanog rješenja, o čemu je sačinjen zapisnik i fotodokumentacija. Vezano uz navedeno dana 27. svibnja 2021. tužitelju je kao vlasniku navedene nekretnine upućen poziv na izjašnjenje, a nakon čega se pozivu odazvao gospodin S. I. dana 11. lipnja 2021. Nastavno iz spisa proizlazi da je prilikom davanja svog očitovanja na zapisnik imenovani istaknuo da je predmetnu nekretninu kupio od K. Lj. tijekom ljeta 2020., no na ime tužitelja B. P. iz razloga što tužitelj ima hrvatsko državljanstvo, a on (S. I.) nema. Istaknuo je da je financirao kupoprodaju predmetne nekretnine te da je istu zatekao u stanju drugačijem nego je ozakonjena, a u posljednjih godinu dana nakon kupoprodaje izveo je novu bespravnu rekonstrukciju, sve bez građevinske dozvole.

10. Imajući u vidu već navedeno, neosnovanima se ukazuju navodi tužitelja da mu u postupku nije dana mogućnost očitovanja, budući da je tužitelj upućen poziv za izjašnjenje od 27. svibnja 2021., koji je zaprimio 3. lipnja 2021., nakon čega je svoje izjašnjenje iznio S. I. (kojemu poziv nije bio upućen te koji je očito djelovao na temelju obavijesti tužitelja), predstavljajući se kao stvarni vlasnik i djelomični investitor predmetne bespravne gradnje. Stoga nisu osnovani navodi tužitelja o nemogućnosti očitovanja i sudjelovanja u postupku.

11. Nastavno sud nalazi neosnovanim i preostale navode tužitelja koji se odnose na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

12. Naime, nadležna građevinska inspektorica u provedenom je postupku usporedbom rješenja o izvedenom stanju i snimke izvedenog stanja, fotografija sa lica mjesta dostavljenih od S. I. (koje se odnose na vrijeme kupoprodaje bespravne građevine), sa stanjem na licu mjesta u vrijeme vođenja inspekcijskog postupka, utvrdila da je za razliku od ozakonjenog objekta (ukupne GBP 33,84 m², koji je imao samo jednu etažu i koso krovište), na terenu zatečen objekt koji u svom osnovnom volumenu ima dvije etaže (prizemlje i kat), te dvostrešno krovište, a sa svih strana ima dograđene anekse. Pritom je utvrdila da niti jedan od navedenih aneksa po svom obliku, smještaju i površini ne odgovara ozakonjenoj građevini, a ukoliko bi ozakonjenu građevinu činilo prizemlje osnovnog volumena, da je tada, za izgradnju nove etaže kata, bilo potrebno uklanjanje ozakonjenog jednostrešnog krovišta i stropne ploče, čime je taj osnovni volumen, čak i pod pretpostavkom da se radi o ozakonjenoj građevini, prestao ispunjavati uvjet tehničke stabilnosti i otpornosti iz članka 116. t. 2. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18).

13. Naime, citiranom je odredbom članka 116. Zakona o Državnom inspektoratu propisano da se na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti.

14. Iz sve navedenog slijedi da je u postupku pravilno utvrđeno da je građevina koja se na terenu trenutno nalazi u cijelosti različita od one koja je ozakonjenja rješenjem o izvedenom stanju; te da, čak ukoliko prizemlje centralnog volumena trenutne građevine i odgovara ozakonjenoj građevini, da bi se uklanjanjem svega nezakonito izgrađenog (međukatne konstrukcije, gornjeg kata, krovišta, aneksa), taj objekt sveo na četiri zida bez ikakvog pokrova (budući je i strop izveden nezakonito), pa kao takav više ne bi predstavljao zgradu, te posljedično ne bi ispunjavao temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti.

15. Pritom se ne mogu prihvatiti kao osnovani prigovori tužitelja na takvo utvrđenje nadležne inspektorice, budući da je riječ o stručnoj osobi sa višegodišnjim stažom u radu na istovrsnim predmetima, te u čija utvrđenja ovaj sud nema razloga sumnjati.

16. Navedeno utvrđenje nije dovedeno u sumnju niti nalazom i mišljenjem vještaka D. B. (dostavljenim od tužitelja na ročištu), budući da se istime – kako to pravilno primjećuje tuženik – zaključuje da "dio građevine koji je ozakonjen rješenjem o izvedenom stanju ispunjava temeljni zahtjev mehaničke stabilnosti i otpornosti", a što ne predstavlja zaključak koji argumentirano dovodi u pitanje utvrđenja tuženika. Naime, vještak pritom uopće ne definira koji je dio građevine ozakonjen i temeljem čega je to vještak zaključio (na str. 10. nalaza se samo spominje "legalizirani dio – prizemlje", iako je nesporno da aneksi nisu bili predmet legalizacije), niti se obrazlaže što bi se dogodilo kad bi se uklonili svi aneksi, te kat nad centralnim volumenom zajedno s međukatnom konstrukcijom, te stoga takav nalaz i mišljenje ne dovodi u pitanje pravilnost utvrđenja tuženika i zakonitost pobijanog rješenja.

17. Također nije od utjecaja niti dostavljena izjava projektantice o mogućnosti rekonstrukcije sukladno prostorno-planskoj regulativi, budući da se građevine poput predmetne mogu graditi i rekonstruirati isključivo temeljem građevinske dozvole, a ne temeljem izjave projektanta.

18. Zaključno, neosnovano je i pozivanje tužitelja na mogućnost rekonstrukcije legaliziranih građevina u smislu odredbi Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20).

i radovima ("Narodne novine" broj

19. Naime, odredbom čl. 5. st. 1. t. 6. i 7. Pravilnika propisano je da se na temelju glavnog projekta, bez građevinske dozvole, mogu izvoditi radovi:

- na završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida ili s nadozidom do najviše 0,6 m bez mogućnosti njegova povećanja bez građevinske dozvole;

- na rekonstrukciji zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti koja je ozakonjena kao završena sa ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida.

20. Međutim, u konkretnom slučaju rješenjem o izvedenom stanju ozakonjena je završena zgrada stambene namjene s kosim krovom, što znači da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni citiranih odredbi.

21. Imajući u vidu sve prednje navedeno, kao i nespornu činjenicu da je tužitelj vlasnik predmetne građevine, a da za istu nije ishodio građevinsku dozvolu, to je na temelju članka 113. stavak 1. točka 1. u svezi članka 116. Zakona o građevinskoj inspekciji pobijanim rješenjem tuženika tužitelju pravilno i zakonito naloženo uklanjanje čitave građevine.

22. Slijedom navedenog budući da je pobijano rješenje tuženika utemeljeno na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju, pravilnoj primjeni materijalnog prava, sve u zakonito provedenom postupku, to je na temelju članka 57. stavak 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev te riješiti kao u izreci ove presude.

23. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 79. stavaka 4 ZUS-a, prema kojoj tužitelju, koji je u cijelosti izgubio predmetni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 14. ožujka 2022.

Sutkinja

Daria Pugel, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.