Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 22 Gž-3384/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dariji Horvat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvotužitelja A. K., OIB…, iz S. B., i drugotužiteljice Lj. L., OIB…, iz S. B., oboje zastupani po punomoćniku J. D., odvjetniku iz S. B., protiv tuženika Grada S. B., OIB…, S. B., zastupan po punomoćniku L. K., zaposleniku tuženika, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Psp-2/21- 16 od 26. srpnja 2021., dana 11. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženika, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Psp-2/21-16 od 26. srpnja 2021. i rješava:

Odbijaju se tužitelji s tužbenim zahtjevom koji glasi:

„I Tuženik Grad S. B. smetao je tužitelje A. K. iz S. B. i Lj. L. iz S. B. u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u zk.ul. broj 1.. k.o. S. B. i to kč.br. 4../2 poslovna zgrada u Ul. … od 102 m2, tako što je izbacio pokretnine tužitelja iz zgrade na dvorište, počeo rušiti zgradu na način da je izvadio vanjsku stolariju sa zgrade i onemogućio tužiteljima daljnji posjed nekretnine, pa se tuženiku Gradu S. B. nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, kakvo je bilo prije čina smetanja i vraćanje posjeda zgrade, te mu se zabranjuje takvo i slično smetanje posjeda, kao i da naknadi tužiteljima parnični trošak, sve u roku od 15 dana.”

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 200,00 kn, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„I Tuženik Grad Slavonski Brod smetao je tužitelje A. K. iz S. B. i Lj. L. iz S. B. u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u zk.ul. broj 1.. k.o. S. B. i to kč.br. 4../2 poslovna zgrada u Ul. … od 102 m2, tako što je izbacio pokretnine tužitelja iz zgrade na dvorište, počeo rušiti zgradu na način da je izvadio vanjsku stolariju sa zgrade i onemogućio tužiteljima daljnji posjed nekretnine, pa se tuženiku Gradu S. B. nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, kakvo je bilo prije čina smetanja i vraćanje posjeda zgrade, te mu se zabranjuje takvo i slično smetanje posjeda, sve u roku od 15 dana.

II Tuženik Grad S. B. dužan je tužitelju A. K. iz S. B. i Lj. L. iz S. B., naknaditi troškove ovog postupka u iznosu od 2.850,00 kn, u roku od 15 dana.”

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tuženik zbog zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st.1 toč. 3 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači, uz naknadu troška sudske pristojbe na žalbu.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio ovaj sud je ustanovio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 ZPP-a na koju temeljem odredbe čl. 365 st. 2 ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

5. Međutim, na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

6. Prema odredbi članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 76/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 dalje: ZOV) koga drugi samovlasno smeta u pojedu, bilo da ga uznemirava u posjedu, ili mu je oduzeo posjed, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda ima posjednik koji je stekao samovlasno posjed oduzevši ga drugom silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio oduzeo samovlasno, no smjet će i to protiv nje nakon što mu je posjed postao miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Ovi rokovi su prekluzivne naravi.

7. Prema odredbi članka 22. stavak 2. ZOV-a, sud pruža zaštitu posjeda, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

8. Prema članku 10. stavak 1., 2. i 3. ZOV-a osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, a faktičnu vlast može izvršavati neposredno ili posredno.

9. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je kako je tuženik vlasnik nekretnine označene kao k.č.br. 4../2, k.o. S. B.; da su tužitelji bili u posljednjem, mirom posjedu predmetne nekretnine do 9. veljače 2021., da ih je u posjedu smetao tuženik na način da je preuzeo posjed predmetne poslovne zgrade, tako što je prilikom dolaska na nekretninu odmah preuzeo posjed od zakonskog zastupnika "Golden waffle" j.d.o.o. Slavonski Brod, koji je koristio predmetni poslovni prostor uz dopuštenje tužitelja; da je tuženik po komunalnim redarima izbacio pokretnine iz predmetne građevine i započeo rušiti predmetni objekt, tako što je izvadio vanjsku stolariju; da iz iskaza svjedokinje K. N. slijedi da je ona 9. veljače 2021., nakon što su komunalni redari došli u predmetnu građevinu, tražili napuštanje prostorija i počeli vaditi stolariju, uspjela iznijeti dio stvari, a nakon nekoliko dana, računajući od 9. veljače 2021. je iznijela i ostale stvari; da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da je dvorište uz predmetnu građevinu očišćeno od pokretnina i da na građevini nema vanjske stolarije, kao i da na ulaznoj kapiji nema žice na metalnom okviru i lokota od kojih je ključeve imala tužiteljica; dakle, iz navedenih dokaza je utvrđeno da je tuženik počinio opisani čin smetanja posjeda 9. veljače 2021. ; dakle, čin smetanja su izvršili djelatnici tuženika. Kod smetanja posjeda pasivno legitimiran može biti onaj koji je neposredno izvršio radnju smetanja, ili onaj u čijem je interesu smetanje počinjeno, kao i onaj koji je dao nalog za izvršenje radnje smetanja.

10. Nadalje, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je u postupku je utvrđeno da je tuženik 9. veljače 2021. smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, na način kako su tužitelji naveli u činjeničnom opisu u tužbi, zbog čega je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti, pa je sud odlučio kao u izreci rješenja, temeljem odredaba članaka 20., 21. i 22. ZOV.

11. Također, sud prvog stupnja navodi da nije posebno cijenio iskaze tužitelja u dijelu koji se odnosi na pravo na posjed, presudu Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-1381/12-2 od 28. kolovoza 2014., kojom presudom su tužitelji odbijeni s tužbenim zahtjevom radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini, rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-224/15-5 od 15. siječnja 2018. kojim je odbačena revizija kao nedopuštena, a niti spis Državnog inspektorata, Područni ured O., Ispostava S. B. Klasa: UP/I-362-02/21-02-347, Ur.broj: 443-02-01-20/21- 20-06 iz kojeg je vidljivo da je protiv Grada S. B. podignut optužni prijedlog zbog uklanjanja, između ostalog i predmetne građevine, koja se nalazi u S. B., …., jer se ovdje radi o postupku radi smetanja posjeda u kojem postupku sud pruža zaštitu posjedniku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. O vlasništvu i pravu na posjed se raspravlja i odlučuje u drugoj vrsti postupka, a ovim postupkom se štiti mirni posjednik od samovlasnog postupanja drugih osoba, pa i vlasnika neposjednika.

12. Žalitelj je tijekom postupka ustvrdio da je Uprava za inspekcijske poslove više puta izdavala rješenja kojima je naređivala tuženiku poduzimanje hitnih mjera na način da oslobodi predmetnu građevinu od osoba i stvari, te je izdala zabranu korištenja postojeće građevine, koja predstavlja opasnost za život i zdravlje ljudi, te je rješenjem Državnog inspektorata O., Ispostava S. B. od 5. svibnja 2021. naređeno uklanjanje predmetne nekretnine.

13. Također, iz navoda žalitelja i dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da za predmetnu nekretninu još od 2009. godine pred Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva traje upravni postupak koji je po službenoj dužnosti pokrenula Uprava za inspekcijske poslove, Odjel inspekcijskog nadzora, Područne jedinice S. B., KLASA: UP/I 362-02/09-02/3025.

14. Rješenjem KLASA: UP/10-362-02/09-02/3025 URBROJ:531-07 1-14-1-09-5 od 30. studenog 2009. godine vlasniku građevine naređeno je da otkloni oštećenja na građevini budući da ista predstavljaju opasnost po zdravlje i život korisnika stambeno- poslovne građevine i prolaznika te da se građevina ukloni ako vlasnici nekretnina ne postupe po naredbi iz točke 1. izreke rješenje. Budući da je u dijelu predmetne nekretnine bilo bespravno useljeno nekoliko obitelji s teškim socijalnim statusom tuženiku je trebalo duže vremena kako bi postupio po navedenom rješenju.

15. Rješenjem KLASA: UP/I-362-02/21-02/347 URBROJ: 443-02-01-18-21-1 Državnog inspektorata, Područni ured O., ispostava u S. B. od 5. svibnja 2021. godine, Gradu S. B. kao vlasniku nekretnine naređena je hitna mjera otklanjanja oštećenja na građevini budući da ista predstavlja opasnost za zdravlje i život ljudi i opasnost za okoliš te naređenje da se građevina oslobodi od stvari i prava, zabrana korištenja iste i uklanjanje iste.

16. Također je Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 11. svibnja 2021. postojeća zgrada označena kao opasnomu skladu s naprijed navedenim rješenjem od 5. svibnja 2021., vlasnicima nekretnine naređena zabrana korištenja postojeće građevine kao i označavanje opasnom postojeće građevine i naređenja da ako vlasnici ne postupe na opisan način predmetna građevina će se ukloniti na način koji odredi tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturnih dobra.

17. Sukladno odredbi čl. 150. st. 3. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) u slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.

18. Prema odredbi čl. 20. st. 4. ZOV nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda, odnosno drugog tijela donesenog na temelju zakona koji to dopušta.

19. Slijedom navedenog, smetanje posjeda ne bi bilo samovlasno budući da bi tuženik postupao prema odredbi čl. 150. Zakona o gradnji kao i rješenjima Uprave za inspekcijske poslove, Odjel inspekcijskog nadzora, Područne jedinice S. B., a konačno i rješenju Uprave za inspekcijske poslove, Odjel inspekcijskog nadzora, Područne jedinice S. B. od 5. svibnja 2021. godine, jer se radilo o slučaju izravne ugroženosti života i zdravlja ljudi i imovine, te radi otklanjanja takve opasnosti, te da je tuženik bio ovlašten i dužan hitno postupati u skladu s naprijed navedenim rješenjima nadležnih upravnih tijela.

20. Prema svemu navedenom, po mišljenju ovoga suda, radnja tuženika nema elemente protupravnosti u smislu odredbe čl. 20. st. 4. ZOV, pa time ni obilježja samovlasnog smetanja tužitelja u smislu odredbe čl. 21. st. 1. ZOV, pa tužiteljima ne pripada sudska zaštita posjeda u skladu s odredbom čl. 22. st. 1. ZOV, te je tužbeni zahtjev tužitelja iz tog razloga trebalo odbiti.

21. Za dodati je i to da sud pruža posjedovnu zaštitu onda kada je moguće izreći uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće u smislu čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a kako iz navedenih rješenja državnog inspektorata proizlazi da je naređena zabrana korištenja postojeće građevine, otklanjanje oštećenja te podredno i uklanjanje građevine proizlazi kako uspostava ranijeg posjedovnog stanja nije moguća u onom obimu i onakvom sadržaju kakvog je ona bila prije počinjenog čina smetanja posjeda te je prvostupanjski sud i iz tog razloga tužbu trebao odbiti kao neosnovanu.

22. Slijedom navedenog, valjalo je uvažiti žalbu tuženika i prvostupanjsko rješenje preinačiti temeljem odredbe čl. 380 toč. 3 ZPP-a.

23. Naloženo je tužiteljima naknaditi tuženiku trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 200,00 kn, jer je tuženik sa žalbom uspio (čl. 154 st.1 ZPP).

U Zagrebu, 11. ožujka 2022.

Sudac

Darija Horvat, v.r.