Poslovni broj: Usž-356/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Inge Vezmar Barlek, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i Ane Berlengi Fellner, članica vijeća, te sudske savjetnice Ivane Jasprice Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja B. Š., V., Republika Srbija, kojeg zastupa odvjetnica M. Đ., Z., protiv rješenja tuženika Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Z., klasa: UP/II-361-01/19-01/16, urbroj: 510-05-01-01/01-20- 02 od 27. svibnja 2020., radi stambenog zbrinjavanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-702/20-5 od 28. rujna 2021., na sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-702/20-5 od 28. rujna 2021.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-01/19-01/16, urbroj: 510-05-01- 01/01-20-02 od 27. svibnja 2020. kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ureda državne uprave u Z. županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko- pravne poslove, Odjela za obnovu i stambeno zbrinjavanje, klasa: UP/I-361-01/19- 03/01, urbroj: 2198-02-04/03-19-06 od 25. travnja 2019. Naprijed navedenim rješenjem tijela prvog stupnja odbačen je zahtjev tužitelja za obnovu gospodarskih objekata i uništenih dugogodišnjih nasada u mjestu B. D., Grad B., zbog nenadležnosti.
2. Tužitelj u žalbi navodi da iz prvostupanjskog rješenja proizlazi da Zakon o obnovi propisuje da tužitelj ima pravo na novčanu potporu. U članku 3. Zakona o obnovi propisano je da su objekti obnove uništena materijalna dobra kao što su osim kuće i gospodarski objekti, dugogodišnji nasadi i dr. Ovo sve bez obzira na navode da se radilo o oštećenju nakon rata na objektima koji su predmet zahtjeva. Smatra da su mu povrijeđena ustavna i konvencijska prava i to članak 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a sud u obrazloženju presude o odbijanju tužbe navodi da je zahtjev odbačen jer to nije u domeni suda, već u domeni kreditiranja putem HBOR-a i da nije predmet upravnog postupka. Navodi da tužitelju nije bila niti omogućena, prema Zakonu o obnovi, obnova uništene obiteljske kuće koju je sam obnovio pa ni u tom pogledu Zakon nije primijenjen. Predlaže presudu poništiti i usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja.
3. Tuženik se u odgovoru na žalbu poziva na navode iznesene u tijeku upravnog spora te predlaže žalbu odbiti.
4. Žalba nije osnovana.
5. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom ni po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS). To stoga jer je prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu temeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke nakon čega je osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.
6. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da se ovdje radi o zahtjevu tužitelja podnesenom tijelu prvog stupnja za obnovu gospodarskog objekta koji je devastiran nakon rata, a ne o zahtjevu za obnovu stambenog objekta na što tužitelj u žalbi upire.
7. Prema odredbi članka 8. Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (Narodne novine, broj 117/03.) materijalne štete nastale uslijed uzroka navedenih u ovom Zakonu nadoknađuju se na teritoriju cijele Republike Hrvatske u obliku obnove oštećenih ili uništenih materijalnih dobara sukladno odredbama Zakona o obnovi.
8. Odredbama Zakona o obnovi (Narodne novine, broj 24/96., 54/96., 87/96., 57/00., 38/09., 45/11., 51/13., 98/19.) glavom V "Obnova gospodarstva" propisano je da se obnova u ratu uništenog ili oštećenog gospodarstva financira u pravilu kreditnim sredstvima HBOR-a namijenjenim za obnovu za gospodarstvo kako je to propisano člancima 45. do 47. Zakona.
9. Nadalje, odredbama članka 48. i 49. navedenog Zakona propisan je način kreditiranja obnove poljodjelskih domaćinstava za koje je također propisana nadležnost HBOR-a.
10. Slijedom navedenog pravilno su zaključila upravna tijela da nisu nadležna za rješavanje o zahtjevu o obnovi gospodarskih objekata tužitelja, budući da prema naprijed navedenim odredbama Zakona isto spada u nadležnost HBOR-a pa je pravilno zaključio prvostupanjski sud da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.
11. Nadalje, sud ne nalazi povrede konvencijskih prava na koje tužitelj upire u smislu odredbe članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99. – proč.tekst, 8/99., 14/02., 1/06., 2/10.), već je riječ o obnovi gospodarskih objekata koji se obnavljaju kreditnim sredstvima HBOR-a namijenjenim za obnovu gospodarstva te poljodjelskim domaćinstava u kojem slučaju nema mjesta provođenju upravnog postupka. Naime, naprijed navedenim Zakonom o obnovi zakonodavac je napravio razliku između obnove stambenih objekata i gospodarskih objekata na način da je uvažavajući značenje kako stambenih objekata tako i gospodarskih objekata propisao različite puteve za ostvarivanje prava na obnovu istih.
12. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. ZUS- a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 11. ožujka 2022.
Predsjednica vijeća
mr.sc. Inga Vezmar Barlek, v.r.
