Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 22 Gž-658/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dariji Horvat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja S. M., OIB…, Z., kao nositelja Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva S. M. OIB…, Z., kojeg zastupa punomoćnik I. C. odvjetnik iz Z., protiv protustranke P. a. d.o.o., OIB…, K., kojeg zastupa punomoćnik D. K. odvjetnik iz V., radi poništenja zadužnice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj R1-70/21-7 od 19. siječnja 2022., dana 10. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj R1-70/21-7 od 19. siječnja 2022.

Odbija se predlagatelj sa zahtjevom za naknadu troška žalbe, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja za poništenje bjanko zadužnice broj OV-4762/2015, potvrđene po javnom bilježniku M. C., D. S., dana 7. prosinca 2015. godine, te bjanko zadužnice broj OV-4763/2015, potvrđene po javnom bilježniku M. C., D. S., dana 7. prosinca 2015. godine (toč. I), te je naloženo predlagatelju da protustranci naknadi troškove postupka u iznosu od 156,25 kn (toč. II).

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio predlagatelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1 - 3 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijani dio rješenja ukine, uz naknadu troška žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio ovaj sud je ustanovio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 ZPP-a na koju temeljem odredbe čl. 365 st. 2 ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, a žalitelj ne navodi u čemu se iste sastoje.

5. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

6. Poništaj isprava uređen je pravnim pravilima paragrafa 240. do 262. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje: ZSVP) koji je stupio na snagu 26. srpnja 1934. godine, s tim da se prema pravnom pravilu 21. shodno primjenjuju propisi Građanskog parničnog postupka, odnosno ZPP-a.

7. Pravnim pravilom 246. st. 2. ZSVP uređeno je da je predlagatelj dužan priložiti prijepis isprave ili naznačiti njen bitni sadržaj i navesti što je potrebno da se isprava može točno raspoznati i razlikovati od drugih, te kumulativno učiniti vjerojatnim da je isprava nestala ili uništena, kao i činjenice koje mu daju ovlaštenje da stavi taj prijedlog.

8. Prema stanju spisa proizlazi da je predlagatelj u prijedlogu naveo da se radi o dvije bjanko zadužnice, te da prema protustranci nema dugovanja, jer je potraživanje vjerovnika društva P. a. d.o.o. iz K. u cijelosti podmirio ali mu protustranka nije vratila zadužnice, iako je to dopisom od 30.9.2021. od istog zatražio, to kao izdatnik zadužnice predlaže da sud poništi navedene bjanko zadužnice..

9. Protustranka se prijedlogu protivio navodeći da predlagatelj nije dostavio nikakav dokument koji bi potvrdio da je on protustranci podmirio dužno potraživanje, te da je isključivi razlog podnošenja prijedloga činjenica da je predlagatelj podnio zahtjev za izravnu naplatu temeljem dvije zadužnice koje je protustranka izdao njemu s druge pravne osnove, pa stoga očekujući da protustranka podnese zahtjev za izravnu naplatu temeljem zadužnica čija se amortizacija traži, predlagatelj je podnio ovaj prijedlogu u namjeri da protustranku spriječi u ostvarenju svog prava. Stoga je protustranka predložila da sud odbije prijedlog, uz naknadu troškova postupka.

10. Nadalje, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je predlagatelj naveo da je više puta tražio od protustranke da mu zadužnice vrati, ali se protustranka nije na to nikad očitovao, te nije ni naveo da ne želi vratiti zadužnice jer smatra da postoji nekakvo dugovanje predlagatelja, dakle, protustranka od predlagatelja nije nikada potraživao nekakvo dugovanje, jer to nije ni mogao, budući su sva potraživanja protustranke od strane predlagatelja podmirene. Kako je predlagatelj podmirio sva svoja dugovanja prema protustranci i izvršio sve svoje obveze, to navedene zadužnice ne mogu više biti sredstvo osiguranja tražbine, pa stoga ne postoji niti jedan razlog da iste budu i dalje aktivne, te predlagatelj ostaje kod svog prijedloga.

11. Sud prvog stupnja ocjenjuje prijedlog neosnovanim, pozivom na odredbu čl. 1161. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 78/15 – dalje: ZOO) jer izgubljeni vrijednosni papir može se amortizirati samo ako glasi na ime ili po naredbi, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, a amortizacija ( poništaj) isprava provodi se u sudskom izvanparničnom postupku za poništaj izgubljenog vrijednosnog papira, te se u postupku amortizacije primjenjuju pravna pravila iz § 240. do 262. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, a ta se pravna pravila primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine, koji je na snazi od 31. prosinca 1991. godine („Narodne novine” broj 73/91).

12. Prema pravnom pravilu § 240., izgubljene, ukradene, ili ma na koji drugi način nestale ili uništene isprave, mogu se u posebnom izvanparničnom postupku poništiti.

13. Nadalje, prema pravnom pravilu § 246., prijedlog za poništaj isprave ovlaštena je podnijeti osoba koja iz isprave ili na temelju isprave može ostvariti kakvo pravo, te osoba koja ima pravni interes da se određena isprava poništi, a predlagatelj treba učiniti vjerojatnim da su se ispunile zakonske pretpostavke za traženje poništaja i da je isprava nestala ili uništena.

14. Predlagatelj u svom prijedlogu nigdje ne navodi da su predmetne zadužnice izgubljene, nestale ili uništene, te se ni protustranka nije očitovao da bi sporne zadužnice nestale, bile izgubljene ili uništene.

15. Kako se prema odredbi čl. 1161. ZOO-a može tražiti amortizacija izgubljenog vrijednosnog papira, a iz provedenog postupka ničim nije utvrđeno da bi sporne bjanko zadužnice bile izgubljene, nestale ili uništene, to je sud prvog stupnja pravilno odbio prijedlog predlagatelja kojim traži da sud poništi sporne bjanko zadužnice, jer nisu ispunjenje pretpostavke iz pravnog pravila § 246. st. 2. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, odnosno predlagatelj nije učinio vjerojatnim da su isprave čiji poništaj traži nestale ili uništene. Naime, svrha postupka amortizacije ( poništaja) nije da se utvrdi da je prestala obveza po ispravi koja se poništava, već je prema pravnom pravilu § 257. st. 1. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku smisao poništaja da odluka kojom se isprava sudski poništava zamjenjuje nestalu ispravu dok se ne izda nova.

16. U žalbenom stadiju postupka predlagatelj osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u bitnome ponavljajući sve navode i prigovore koje je istaknuo i tijekom postupka, a koje je sud u pobijanoj odluci otklonio jasnim i valjano obrazloženim razlozima, koje prihvaća i ovaj sud, jer su u skladu s utvrđenim činjenicama, koje nisu u suprotnosti s provedenim dokazima.

17. Žalitelju je na navode žalbe za dodati da je u prijedlogu za amortizaciju isprave potrebno opisati i okolnosti koje ukazuju da je dokument izgubljen te navesti dokazna sredstva kojima se ta činjenica može dokazati. Ocijeni li potrebnim, sud i tu okolnost može utvrđivati različitim dokaznim sredstvima.

18. Tek nakon utvrđivanja svih podataka o zadužnici i okolnosti njena nestanka sud će pokrenuti amortizacijski postupak za nestalu zadužnicu te u „Narodnim novinama” objaviti oglas kojim će pozvati posjednik isprave da u određenom roku javi sudu da je u posjedu isprave.

19. Tek u žalbi žalitelj je ustvrdio da su za njega zadužnice nestale ili su uništene, tim više jer se niti protustranka nije očitovala na traženje suda da navede gdje se iste nalaze.

20. Na navedeno je navesti da je prema odredbi čl. 352. st. 1. ZPP-a uređeno da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se može izjaviti žalba, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

21. U takvim okolnostima ovaj sud je utvrdio da nije došlo do povrede prava predlagatelja na pristup sudu iz članka 6., stavka 1. Konvencije, niti povrede članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u nastavku teksta: Konvencija) koji jamči pravo na mirno uživanje vlasništva, a na što neosnovano ukazuje žalitelj.

22. Slijedom navedenog, a jer žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje temeljem odredbe čl. 380 toč. 2 ZPP-a.

23. Odluci o troškovima postupka žalitelj određeno niti ne prigovara, pa pravilnost iste nije bila predmetom razmatranja ovog suda.

24. Odbijen je predlagatelj sa zahtjevom za naknadu troška žalbe, jer sa istom nije uspio (čl. 154 st. 1 ZPP).

U Zagrebu, 10. ožujka 2022.

Sudac

Darija Horvat, v.r.