Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
Poslovni broj: K-105/2020-27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Špigel, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Jurić Budimir, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. G., OIB..., zbog kaznenog djela iz članka 121. stavak 1. u svezi članka 118. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. – dalje KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku (dalje ODO u Osijeku) broj K-DO-1180/2019-5 od 18. prosinca 2019., nakon javne rasprave održane 8. ožujka 2022., u prisutnosti državno odvjetničke savjetnice Sonje Mikulić u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, optuženog M. G. i braniteljice optuženika odvjetnice A. B. iz O., dana 10. ožujka 2022. objavio je i
p r e s u d i o j e
Optuženi M. G., OIB ..., sin Ž. i N. r. M., rođen. u O., s prebivalištem u Č., , državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom stručnom spremom, po zanimanju keramičar, nezaposlen, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, bez čina, neodlikovan, neosuđivan,
kriv je
I. što je
dana 3. studenoga 2019. oko 00,30 sati ispred disco cluba „B.“ u N., , nakon verbalne prepirke sa S. F., olako držeći da neće doći do ozljede, udario ga šakom u glavu, kojom prilikom je S. F., kako bi se od udarca obranio, ispred lica stavio dlan desne ruke, te tom prilikom zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma srednjeg članka malog prsta desne šake,
dakle, iz nehaja drugoga teško tjelesno ozlijedio
II. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teška tjelesna ozljeda iz nehaja, opisano po članku 121. stavak 1. u svezi članka 118. stavak 1. KZ/11., a kažnjivo po čanku 121. stavak 1. KZ/11.
III. Na temelju članka 121. stavak 1. KZ/11. optuženi M. G. se za kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz nehaja iz članka 121. stavak 1. u svezi s člankom 118. stavak 1. KZ/11.
o s u đ u j e
NA KAZNU ZATVORA
U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI
IV. Na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. optuženom M. G. se
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
tako što se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.
V. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08. nalaže se optuženom M. G. da podmiri troškove kaznenog postupka, i to putni trošak za svjedoke u iznosu od 144,00 kn (stočetrdesetčetirikune), trošak sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 640,00 kn (šestočetrdesetkuna) i paušalnu svotu u iznosu od 500,00 kn (petstokuna), u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1.Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj K-DO-1180/2019-5 od 18. prosinca 2019. optužen je M. G. zbog kaznenog djela protiv života i tijela – teška tjelesna ozljeda iz članka 118. stavak 1. KZ/11.
2. Na raspravi održanoj 8. ožujka 2022. zastupnica optužbe je izmjenila činjenični i zakonski opis, kao i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela, na način da je umjesto za kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavak 1. KZ/11. optuženiku stavljeno na teret kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz nehaja iz članka 121. stavak 1. u svezi članka 118. stavak 1. KZ/11., kako je opisano u izreci presude.
3. Optuženi M.G. očitovao se da se ne smatra krivim za kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavak 1. KZ/11., kao ni za kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz nehaja iz članka 121. stavak 1. u svezi članka 118. stavak 1. KZ/11. po izmijenjenoj optužnici.
4. U dokaznom postupku ispitan je oštećeni S. F., svjedoci M. Š. i A. R., kao i sudsko medicinski vještak dr. B. D., te su nadalje pročitani: medicinska dokumentacija OŽB o ozljedama žrtve/oštećenika (list 11 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu žrtve/oštećenika (list 14 spisa), medicinska dokumentacija na ime oštećenika (list 50-52), medicinska dokumentacija bolnica o ozljedama žrtve/oštećenika od 20. siječnja 2022. (list 72-77), izvadak iz kaznene evidencije na ime optuženika od 8. ožujka 2022. (list 82-83 spisa) i potvrda iz prekršajne evidencije na ime optuženika od 8. ožujka 2022. (list 80-81), a optuženik je na kraju dokaznog postupka iznio svoju obranu.
5. Tijekom postupka nije bilo sporno da je 3. studenog 2019. ispred disco cluba B. u N. došlo do verbalne prepirke između optuženika i oštećenika i da je optuženik udario šakom oštećenika u glavu. Bilo je sporno je li oštećenik tom prilikom ispred lica stavio dlan desne ruke kako bi se zaštitio od udarca optuženika i je li mu optuženik u tom slučaju svojim udarcem šakom u glavu nanio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma srednjeg članka malog prsta desne ruke, odnosno šake, kojom se oštećenik zaštitio.
6. Optuženi M. G. iskazao je da u cijelosti ostaje kod svoje obrane koju je dao u Policijskoj postaji Čepin i da nema ništa za dodati. Stoga je reproducirana snimka ispitivanja optuženika u Policijskoj postaji Čepin po članku 208.a ZKP/08. od 27. studenog 2019. Optuženik je tada iskazao da je predmetne zgode bio u izlasku u disco clubu B. u N.. Kada je izašao van ispred tog disco cluba vidio je skupinu djece starosti oko 16 godina da se tuku. Došao je do njih i rekao im da se ne tuku i da se pomire. Oštećeni S. F. ih je tjerao da se tuku, pa je stoga s njim došao u kontakt, odnosno rekao je oštećeniku: „Zašto da se tuku?“. Oštećenik mu je na to krenuo psovati i rekao mu da je balavac, te ga je oštećenik gurnuo i krenuo na njega iz čista mira. Nije ništa rekao oštećeniku i onda ga je jednom lupio šakom u glavu ispod oka, a oštećenik mu je nastavio prigovarati. Nakon toga, otišao je u club, a oštećenik je krenuo za njim, ali ga zaštitari nisu pustili unutra. Oštećenik je bio pijan, a nikada do tada nije vidio oštećenika. Oštećenik nije pao od njegovog udarca u glavu.
6.1. Ovakva obrana optuženika u kojoj isti ne osporava da je udario oštećenika u usporedbi sa ostalim personalnim dokazima koji su izvedeni u dokaznom postupku, odnosno iskazom oštećenika i iskazom svjedoka A. R., a naročito nalazom i mišljenjem sudsko medicinskog vještaka, sasvim je dovoljna za zaključak da je upravo optuženik udarcem šakom nanio oštećeniku tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma srednjeg članka malog prsta desne ruke.
7. Naime, oštećeni S. F. je iskazao da je predmetne zgode bio ispred disco kluba B. u N. gdje se slučajno zatekao, te je vidio da su se ispred tog disco kluba neki klinci u dobi od 15-16 godina počeli naguravati. On ih je počeo razdvajati i smirivati i u to je došao optuženik, odnosno vidjevši ga u sudnici misli da se radilo o optuženiku, a tako su mu kasnije i rekli, te ga je počeo naguravati i govoriti mu zašto pravi reda, a on mu je odgovorio "makni se, balavac jedan", na što ga je optuženik udario šakom u nos i nos mu se od tog udarca pomaknuo, te je pao na pod i u tom padu ozlijeđen mu je i mali prst desne ruke. Optuženik ga je udario jednom. Nakon toga se ustao i otišao u obližnji hotel u toalet kako bi se umio. Misli da je optuženik nakon toga što ga je udario otišao natrag u disco club B., a misli da je optuženik tamo i radio. S njim je za vrijeme predmetnog događaja bio i njegov rođak M. Š. koji stanuje u N., u, ali ne zna na kojem kućnom broju, a on je s njim išao poslije i u hotel koji je spomenuo kako bi se umio, te mu je i rekao da je osoba koja ga je udarila prezimena G. i da on zna tu osobu. Nakon toga je otišao na policiju. Za vrijeme tog događaja bio je pod utjecajem alkohola. Nije poznavao osobu koja ga je udarila, jer ga od ranije nije poznavao, već su mu drugi rekli o kome se radi, a koji ga poznaju. Osim toga što je optuženiku rekao da je balavac, nije mu se obraćao nikakvim drugim riječima.
7.1. Sud je prihvatio iskaz oštećenika vjerodostojnim u dijelu gdje je iskazao da ga je optuženik jednom udario šakom u nos, jer je to bilo i nesporno, i da mu je tom prilikom za vrijeme sukoba sa optuženikom ozlijeđen i mali prst desne ruke, jer to proizlazi i iz medicinske dokumentacije i nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka, kao i da je nakon toga otišao u policiju, jer to proizlazi i iz zapisnika o njegovom alkotestiranju u PP N.. Sud nije povjerovao oštećeniku da je s njim bio i njegov rođak M. Š., jer to ovaj nije potvrdio u svom iskazu, kao i da je od udarca optuženika pao na pod i tom prilikom zadobio prijelom malog prsta, jer je takav mehanizam nastanka ove ozljede po mišljenju sudsko medicinskog vještaka isključen, time da je i svjedok A. R. rekao da oštećenik nije pao od udarca optuženika, a što je u svojoj obrani tvrdio i optuženik. Ipak, sud smatra da se ovakav slijed događaja koji je dao oštećenik vezano za spornu činjenicu o tome je li pao na pod od udarca optuženika ili je stavio desnu ruku na glavu da se zaštiti od udarca optuženika, ne može pripisati njegovom svjesnom neistinitom iskazivanju, jer je nesporno da je oštećenik predmetne zgode bio u jako alkoholiziranom stanju, što, uostalom, proizlazi i iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u njegovom organizmu, kao i iz obrane optuženika i iskaza svjedoka A. R., jer su oni rekli da je oštećenik bio vidno pijan, a kako je općepoznato da veće doze alkohola utječu na pamćenje, očito je da oštećenik nije sposoban u cijelosti reproducirati događaj kako se odvio u stvarnosti, odnosno da nema u potpunosti pravu sliku slijeda događaja zbog svog alkoholiziranog stanja predmetne zgode. Sud nije povjerovao oštećeniku i da je on smirivao skupinu maloljetnika koji su se tukli, jer je vjerojatnije da je u jako alkoholiziranom stanju provocirao i poticao na tučnjavu kako su to rekli i optuženik i svjedok A. R., time da A. R., a koji je predmetne zgode bio zaštitar u dicso clubu B. i koji je sve vidio, sigurno ne bi pustio optuženika nazad u disco club da je ovaj bio konfliktan, odnosno da je poticao maloljetnike na tučnjavu i da je iz čistog mira udario oštećenika, a kako je to prikazao oštećenik. S obzirom da zaštitar A. R. koji je održavao red u disco clubu B. nije pustio u disco club upravo oštećenika, očito je oštećenik bio taj koji je poticao maloljetnike na tučnjavu i vrijeđao optuženika, odnosno neprimjereno se ponašao i provocirao sukob.
7.2. No, neovisno o ovim dijelovima iskaza oštećenika u koje sud nije povjerovao, sasvim je sigurno da se oštećenik pravilno sjeća, a što je i nesporno, da ga je optuženik udario šakom u lice, a sasvim je sigurno i da oštećenik povezuje svoju ozljedu prijeloma malog prsta desne ruke upravo sa tim udarcem optuženika, dok se ostale odlučne činjenice mogu utvrditi i iz drugih personalnih dokaza.
8. Svjedok M. Š. iskazao je da njemu nije ništa poznato vezano za predmetni događaj, jer on uopće nije bio ispred disco kluba "B." u N. predmetne zgode, niti je bio u blizini, i nije mu jasno zašto je uopće naveden kao svjedok. Njemu je oštećeni S. F. daljnji rođak. Ne poznaje ni optuženika niti zna što se dogodilo predmetne zgode.
8.1. S obzirom da ovaj svjedok nema nikakvih saznanja o predmetnom događaju, njegov iskaz nije relevantan, a to što je oštećenik u svom iskazu naveo da je M. Š. bio s njim se također može pripisati alkoholiziranom stanju oštećenika, odnosno mogućnosti da je oštećenik zbog takvog svog stanja predmetne zgode zamijenio identitet osobe koja je tada bila s njim, time da pokraj nesporne činjenice da je optuženik udario oštećenika i da je oštećeniku predmetna teška tjelesna ozljeda nastala u obrambenom položaju, a što će se nastavno izložiti, nije ni od pretežnog značaja je li ovaj rođak oštećenika bio s njim predmetne zgode.
9. Svjedok A. R. je iskazao da je predmetne zgode bio u klubu "B." u N. i sjeća se da je izašao van zapaliti cigaretu, a tada je bio sam vani. Zapazio je da se neki momci, a radilo se o maloljetnicima, naguravaju ispred disco kluba B., a optuženi M. G., a koji mu je inače poznanik, ih je razdvajao. U jednom trenutku prišao im je i jedan vidno pijan gospodin, a koji je te maloljetnike poticao na tučnjavu i zbog toga je ušao u verbalni sukob s M. G. i počeo ga vrijeđati, zato što je M. G. smirivao situaciju dok je taj gospodin poticao tučnjavu. Taj gospodin je rekao M. G. da je balavac i počeo mu je psovati majku i boga. Nakon toga ušao je u privatni prostor M. G. i gurnuo ga sa obje ruke u prsa, a nakon toga ga je M. G. udario šakom u glavu. Taj gospodin se onda uhvatio za glavu, a M. je ušao unutra u klub. Taj gospodin je htio ući u klub za M., ali ga je on u tome spriječio i uhvatio ga za rukav, pa je onda i njega počeo vrijeđati. M. G. je samo jednom udario tog gospodina. Nakon tog udarca, taj gospodin nije pao već se samo uhvatio za glavu. Po govoru tijela i izgovaranju riječi zaključio je da je taj gospodin bio u vidno pijanom stanju, odnosno on je tada teturao. Kada je taj gospodin gurnuo M., M. mu je odmah uzvratio udarcem u glavu. Bilo je tada puno ljudi vani, ali njemu nitko poznat, a on se nije htio miješati u sukobe, jer je to bilo izvan njegove domene, a te zgode je radio kao zaštitar u klubu B.. Taj gospodin je gurnuo M.G., ali ne tom jačinom da bi M. G. pao na pod, s time da je M. G. i fizički dosta jači od tog gospodina, te nije ni mogao pasti na pod od guranja u prsa.
9.1. Sud je povjerovao iskazu svjedoka A. R., jer isti po mišljenju suda nema razloga da pogoduje optuženiku, budući da optuženika poznaje samo iz viđenja, time da je predmetne zgode radio i kao zaštitar, pa se može uzeti da sigurno ne bi pustio optuženika nazad u disco club u kojem je održavao red da je optuženik doista bio konfliktan, odnosno da je poticao skupinu maloljetnika na tučnjavu i da je iz čista mira udario oštećenika, a kako je to prikazao oštećenik, pa stoga sud smatra da je ovaj svjedok istinito iskazivao kada je rekao da je oštećenik poticao maloljetnike na tučnjavu i da je vrijeđao optuženika, a kako je i detaljno iskazivao o sukobu i ponašanju optuženika i oštećenika, sud smatra da se ovom svjedoku može vjerovati.
10. Sudsko medicinski vještak dr. B. D. je na raspravi dao svoj nalaz i mišljenje o kvalifikaciji i mehanizmu nastanka ozljede oštećenika, te je iskazao da uvidom u medicinsku dokumentaciju na ime oštećenika (nalaz bolnice od 3. studenog 2019.) proizlazi da je oštećenik pregledan 3. studenog 2019. u hitnoj ambulanti objedinjenog hitnog prijema bolnice zbog ozljeda koje je zadobio od strane nepoznate osobe. Kod pregleda se žalio na bol u području nosa, u području zuba, te desne šake. Kliničkim pregledom je na glavi zatiljno utvrđen krvni podljev promjera 2 cm, utvrđena je bolnost nosa te bolnost 5. prsta desne šake. Aktivne kretnje 5. prsta desne šake su bile ograničene bolnošću, a na RTG-u je utvrđen prijelom srednjeg članka malog prsta desne šake. Izvršena je i RTG obrada glave na kojoj je utvrđen prijelom nosne kosti. Zbog prijeloma nosne kosti oštećeniku je isti dan preporučen pregled specijalista za bolesti uho, grlo, nos za 13. studenog 2019. Iz medicinske dokumentacije nije razvidno da li se oštećenik javio na pregled specijalistu za bolesti uha, nosa i grla. Iz dokumentacije proizlaze slijedeće ozlijede: prijelom nosnih kostiju, prijelom srednjeg članka malog prsta desne šake i nagnječenje u obliku krvnog podlijeva na glavi zatiljno. Prijelom nosnih kostiju je utvrđen na temelju bolnosti na dodir i na temelju RTG snimaka. Kvalifikacijski element da bi se prijelom nosnih kostiju kvalificirao kao laka ili teška tjelesna ozljeda je bitan pomak prelomljenih fragmenata nosa. Budući da u spisu o tome ne postoji dokumentacija, i da se temeljem izjave oštećenika isti nije javio specijalistu za bolesti uha, nosa i grla, ovu ozljedu treba kvalificirati kao laku tjelesnu ozljedu uz temeljitu pretpostavku da nije bilo prijeloma nosnih kostiju s pomakom. Prijelom srednjeg članka 5. prsta desne šake se kvalificira kao obična teška tjelesna ozljeda. Takvi prijelomi najčešće nastaju kada oštećena osoba stavlja dlan sa ispruženim prstima na regije tijela gdje prijeti udarac i u takvom položaju dolazi do udarca. Takve ozljede u pravilu nastaju u obrambene svrhe. Nagnječenje u obliku krvnog podlijeva na glavi zatiljno se kvalificira kao laka tjelesna ozljeda koja je nastala najvjerojatnije padom oštećenika na zatiljni dio glave. Najčešći mehanizam nastanka ozljede prijeloma srednjeg članka malog prsta desne šake je obrambeni položaj oslonjenog dlana sa ispruženim prstima na regije tijela kojima prijeti udarac, time da se ne može isključiti da takva ozljeda može nastati na drugi način, odnosno padom na tvrdu podlogu, poglavito kod alkoholiziranih osoba preko 1.45 g alkohola u krvi, jer je u takvom stanju smanjena mogućnost koordinacije pokreta i dovoljna je mala sila da bi se takva alkoholizirana osoba destabilizirala. Dovoljna je i slaba mehanička sila, odnosno udarac mehaničkog sredstva slabijeg intenziteta, da se alkoholizirana osoba od 1,45 g alkohola u krvi destabilizira i padne. Za prijelom nosa bez obzira na pomak potrebna je sila srednjeg jakog do jakog intenziteta, a prijelom nosa je dijagnosticiran, samo je upitno da li se radi o pomaku ili bez pomaka. Ako je bez pomaka, tada je dovoljna sila srednje jakog intenziteta, a ako je s pomakom, tada je bila potrebna sila jakog intenziteta. Ozljeda prijeloma prsta nije tipična za pad, već nastaje na gore opisan način, odnosno u obrambene svrhe.
10.1. Nakon pregleda malog prsta desne ruke oštećenika na raspravi, vještak je iskazao da je taj prst oštećenika izrazito deformiran, tj. da je srastao uz bitan pomak prelomljenih fragmenata, a što govori o tome da je pomak kritične zgode bio jak i sve to govori u prilog da je ozljeda nastala djelovanjem sile jakog intenziteta i na način da je oštećenik oslonio dlan sa ispruženim prstima na glavu ili na bilo koju drugu vitalnu regiju tijela u cilju obrane vitalnih regija od težeg udarca i u tom položaju se dlan nalazio u položaju "između čekića i nakovnja".
10.2. Ovaj nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka sud je ocijenio vjerodostojnim, budući da je vještak u cijelosti odgovorio na postavljeni zadatak, a nalaz i mišljenje je dao u skladu sa pravilima struke i dostignućima znanosti, kao i na temelju svog dugogodišnjeg profesionalnog iskustva, zbog čega je sud nalaz i mišljenje sudsko medicinskog vještaka prihvatio u cijelosti.
11. Iz prijave bolnice PU osječko-baranjskoj za oštećenog S. F. proizlazi da je ta bolnica 3. studenog 2019. prijavila policiji da je oštećenik zadobio prijelom u području ručnog zgloba i šake, prijelom nosne kosti i kontuziju glave.
12. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu oštećenog S. F. od 3. studenog 2019. proizlazi da je oštećeniku toga dana u PP N. u 01,09 sati utvrđena koncentracija alkohola od 1,45 g/kg u organizmu, odnosno uz dopuštene pogreške mjerenja koncentracija alkohola od 1,35 g/kg.
13. Iz nalaza hitnog pregleda Centra za hitnu medicinu bolnice na ime oštećenika od 3. studenog 2019. proizlazi da je pregled oštećenika u Centru za hitnu medicinu OŽB N. započet 3. studenog 2019. u 1,34 sati, a u nalazu je konstatirano da je oštećenik zadobio udarac u lice od nepoznate osobe i da navodi bolnost u području nosa, zubi, te desne šake, a utvrđene su mu dijagnoze Fractura ossis nasis, Fractura phalangis medialis digiti minimi manus dex., Contusio capitis, te mu je određena terapija imobilizacije, odnosno longeta za 4. i 5. prst, kontrola ORL specijalista i kontrola kirurga.
14. Iz dopisa OŽB N. od 20. siječnja 2022. i priložene medicinske dokumantacije na ime oštećenika proizlazi da oštećenik nije obavio preporučeni ORL pregled, već da je obavljao samo kontrolne preglede kod kirurga traumatologa vezano za prijelom prsta.
15. Iz izvatka iz kaznene evidencije na ime optuženika od 8. ožujka 2022. proizlazi da je optuženik neosuđivan, dok iz potvrde iz prekršajne evidencije na ime optuženika od 8. ožujka 2022. proizlazi da je optuženik nekažnjavan.
16. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, utvrđeno je da je optuženik počinio predmetno kazneno djelo, odnosno da je inkriminirane zgode iz nehaja teško tjelesno ozlijedio oštećenika.
17. Naime, nije uopće bilo sporno da je optuženik jednom udario oštećenika šakom u glavu. To su potvrdili i optuženik i oštećenik, a i svjedok A. R. koji je promatrao njihov sukob. Oštećenik je rekao da je od tog udarca pao na pod i da je zadobio prijelom malog, odnosno 5. prsta desne ruke. Iz medicinske dokumentacije (točke 11. i 13.), kao i nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka (točke 10. i 10.1.) nedvojbeno proizlazi da je oštećenik zadobio ovu ozljedu i da se radi o običnoj teškoj tjelesnoj ozljedi. Ta ozljeda je dijagnosticirana oštećeniku u bolnici sat vremena nakon predmetnog događaja (točka 13.). Međutim, sudsko medicinski vještak je iskazao da je najčešći mehanizam nastanka ovakve ozljede prijeloma srednjeg članka malog prsta desne šake obrambeni položaj oslonjenog dlana sa ispruženim prstima na regije tijela kojima prijeti udarac, odnosno da ta ozljeda nije tipična za pad, već da nastaje u obrambene svrhe. Vještak nije isključio mogućnost da ova ozljeda nastane i padom na tvrdu podlogu, međutim, nakon što je na raspravi pregledao 5. prst desne ruke oštećenika koji je oštećeniku bio slomljen i nakon što je takvim pregledom utvrdio da je taj prst oštećenika izrazito deformiran i da je srastao uz bitan pomak prelomljenih fragmenata, odnosno da je pomak kritične zgode bio jak, vještak je sa sigurnošću zaključio da je opisana ozljeda kod oštećenika nastala djelovanjem sile jakog intenziteta na način da je oštećenik oslonio dlan sa ispruženim prstima na glavu ili na bilo koju drugu vitalnu regiju tijela u cilju obrane vitalnih regija od težeg udarca i da se u tom položaju dlan nalazio u položaju "između čekića i nakovnja".
18. S obzirom na ove zaključke vještaka, sud je utvrdio da je ozljedu prijeloma 5. prsta desne ruke oštećenik mogao zadobiti jedino u obrambenom položaju, odnosno braneći i štiteći se tom rukom od udarca druge osobe koji je bio jakog intenziteta, a ne od pada na tvrdu podlogu. Samim time isključena je i mogućnost da je oštećenik zadobio ovu ozljedu nekim eventualno kasnijim padom na tvrdu podlogu uslijed svog alkoholiziranog stanja, odnosno smanjene mogućnosti koordinacije pokreta. Optuženik i svjedok A. R. su u svojim iskazima tvrdili da oštećenik nije pao na pod od udarca optuženika što ide u prilog zaključku da oštećenik nije zadobio ovu ozljedu od pada na tvrdu podlogu, već upravo od udarca druge osobe.
19. Oštećenik je, dakle, ovu ozljedu mogao zadobiti jedino na način da se branio od udarca druge osobe, odnosno da je ispružio svoju desnu ruku na područje regije svog tijela kojem je prijetio udarac druge osobe. S obzirom da je oštećenika predmetne zgode nesporno udario optuženik šakom u glavu, te uzimajući u obzir da se oštećenik odmah nakon tog udarca javio u policiju i u bolnicu, a što isključuje mogućnost da je oštećenika u međuvremenu netko drugi udario, kao i da je u bolnici prilikom pregleda naveo da je dobio udarac u lice, a u kojoj bolnici mu je odmah nakon obrade i dijagnosticiran prijelom 5. prsta desne ruke, jasno je da oštećenik, neovisno o tome što si, očito zbog svog alkoholiziranog stanja, drugačije tumači nastanak ozljede prijeloma prsta desne ruke, povezuje tu ozljedu upravo sa udarcem optuženika šakom u njegovu glavu, a jasno je i da je ta njegova ozljeda iz svih iznesenih razloga i uz uvažavanje zaključaka vještaka jedino mogla i nastati na način da se oštećenik branio od udarca optuženika. Svjedok A. R. je spomenuo da je vidio da se oštećenik uhvatio za glavu, što ide u prilog zaključku da je oštećenik refleksno stavio desnu ruku na područje svoje glave braneći se od prijetećeg udarca optuženika, a tako bi zapravo i svatko reagirao u sličnoj situaciji.
20. Vještak je rekao i da je za nastanak ozljede bila potrebna sila jakog intenziteta, odnosno teži udarac. S obzirom da se radilo o udarcu šakom i da je optuženik prema iskazu svjedoka A. R., kao i po dojmu koji je stekao sud na raspravi, fizički dosta jači od oštećenika, sasvim je sigurno da je optuženik svojim udarcem šakom i mogao oštećeniku zadati predmetnu tešku tjelesnu ozljedu, odnosno da je taj udarac optuženika bio jakog intenziteta.
21. Iz svih iznesenih razloga, sud je nedvojbeno zaključio da je optuženik 3. studenog 2019. oko 00,30 sati ispred disco cluba „B.“ u N., nakon verbalne prepirke sa oštećenikom istog udario šakom u glavu i da je tom prilikom oštećenik, kako bi se od udarca obranio, ispred lica stavio dlan desne ruke, te tom prilikom zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma srednjeg članka malog prsta desne šake.
21.1. Optuženik je morao biti svjestan da takvim udarcem šakom u lice može zadati oštećeniku tešku tjelesnu ozljedu, a morao je biti svjestan, odnosno predvidjeti i da bi se oštećenik mogao zaštititi rukom, jer je kod prijetnje udarcem u glavu od strane druge osobe uobičajena i automatska reakcija da se rukama zaštiti glava, pa je samim time optuženik morao biti svjestan i da svojim udarcem šakom u glavu oštećenika istome može nanijeti i ozljede i na ruci kojom bi se ovaj mogao zaštititi.
21.2. Uzimajući u obzir sve okolnosti predmetnog događaja, odnosno da je oštećenik očito isprovocirao napad optuženika svojim ponašanjem, odnosno poticanjem skupine maloljetnika na tučnjavu i ulaskom u verbalni sukob sa optuženikom koji ih je smirivao, te uzimajući u obzir i da je oštećenik vrijeđao optuženika („balavac jedan“), očito je da optuženik nije želio zadati oštećeniku tešku tjelesnu ozljedu, već da ga je htio odvratiti od njegovog konfliktnog ponašanja, jer mu se ovaj približio i gurnuo ga, a što je potvrdio i svjedok A. R. i da je, iako svjestan posljedica koje može izazvati udaranjem oštećenika šakom u glavu, olako smatrao da do toga neće doći.
22. Iako se obrana nije pozivala na nužnu obranu, s obzirom da su i optuženik i svjedok A. R. rekli da je oštećenik prije nego što ga je udario optuženik istog gurnuo u predjelu prsa, sud je razmotrio i tu okolnost.
22.1. S obzirom da je oštećenik predmetne zgode bio jako alkoholiziran, a što su potvrdili i optuženik i svjedok A. R., jer su rekli da je oštećenik bio vidno pijan, dok je A. R. opisao i da je oštećenik teturao, te uzimajući u obzir da je A. R. vidio da oštećenik nije jako gurnuo optuženika i da je optuženik dosta fizički jači od oštećenika, sud nalazi da u takvim okolnostima znatnog alkoholiziranog stanja oštećenika i njegove nesposobnosti da jače odgurne, odnosno napadne optuženika, kako zbog svog alkoholiziranog stanja, tako i zbog fizički slabije tjelesne građe u odnosu na optuženika, udarac optuženika šakom jakog intenziteta u glavu oštećenika nije bio prijeko potreban i nužan da optuženik od sebe odbije napad oštećenika. Naposljetku, kako se radilo samo o slabijem odgurivanju od strane oštećenika u situaciji kada je bilo vidljivo da je oštećenik pijan i da tetura, to odgurivanje od strane oštećenika se ni ne može tumačiti napadom, odnosno takvim slabim odugiranjem optuženik i nije bio ugrožen, pa se samim time ne može uzeti da je postupanje optuženika bilo u nužnoj obrani.
23. Ponašanje optuženika (točka 21.) u potpunosti odgovara opisu kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz nehaja iz članka 121. stavak 1. u svezi s člankom 118. stavak 1. KZ/11. Kako nema nijednog razloga isključenja protupravnosti i kako je optuženik postupao s oblikom krivnje koji je potreban za ostvarenje ovog kaznenog djela, odnosno svjesnim nehajem, jer je bio svjestan da svojim udarcem šakom jakog intenziteta u glavu oštećenika istome može zadati i tešku tjelesnu ozljedu, a što je, uostalom, jasno i svakoj prosječno razumnoj osobi, a očito je olako smatrao da do toga neće doći, što proizlazi iz njegovog ukupnog ponašanja, jer je samo jednom udario oštećenika i nakon toga se od njega udaljio, pa je očito samo reagirao na provociranje oštećenika ne želeći da ga teško tjelesno ozljedi, optuženik je ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz nehaja iz članka 121. stavak 1. u svezi s člankom 118. stavak 1. KZ/11.
24. Prilikom odmjeravanja kazne sud je optuženiku, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenio kao olakotne okolnosti raniju kaznenu neosuđivanost i prekršajnu nekažnjavanost, odnosno prijašnju usklađenost ponašanja optuženika sa zakonom, što govori o tome da je predmetni događaj bio samo izolirani slučaj u njegovom inače urednom funkcioniranju, zatim da je u inkriminirano vrijeme bio mlađe životne dobi (21 godina), kao i doprinos oštećenika počinjenju kaznenog djela, jer je očito da je oštećenik isprovocirao napad optuženika svojim konfliktnim ponašanjem, odnosno poticanjem skupine maloljetnika na tučnjavu i vrijeđanjem optuženika. Otegotnih okolnosti sud nije našao.
25. S obzirom na sve ove značajne olakotne okolnosti koje dominiraju na strani optuženika, te na izostanak otegotnih okolnosti, optuženik je za kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz nehaja iz članka 121. stavak 1. u svezi s člankom 118. stavak 1. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, dok mu je na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. izrečena uvjetna osuda tako što se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.
26. Sud smatra da će se ovakvom uvjetovanom zatvorskom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja, posebno uzimajući u obzir prijašnju neosuđivanost optuženika, zbog čega se može zaključiti da će i samo upozorenje izvršenjem kazne zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci utjecati na optuženika da se ubuduće u sličnim situacijama suzdrži od protupravnog postupanja. Također, ova kazna primjerena je i za ostvarenje generalne prevencije u pravcu postizanja svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, a posebno svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela s elementima nasilja kod mlađe populacije.
27. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08. naloženo je optuženiku da podmiri troškove kaznenog postupka, i to putni trošak za svjedoke u iznosu od 144,00 kn (putni trošak za oštećenika za dolazak iz N. na raspravu 18. siječnja 2022. u iznosu od 72 kn i za svjedoka M. Š. za dolazak iz N. na raspravu 8. ožujka 2022. u iznosu od 72 kn), zatim trošak sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 640,00 kn (račun vještaka od 18. siječnja 2022.) i paušalnu svotu u iznosu od 500,00 kn, koja se nalazi primjerenom s obzirom na složenost i trajanje postupka, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
28. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.
Osijek, 10. ožujka 2022.
Sutkinja
Ivana Špigel, v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, na broj K-DO-1180/2019.
2. Optuženi M. G.
3. Braniteljica optuženika, odvjetnica A. B. iz O.
4. Oštećeni S. F.
Za točnost otpravka – ovlašteni službenik
Ljiljana Stolla