Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: 5 Gž-297/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sucu toga suda Marinu Grbiću, u izvanparničnom predmetu predlagatelja A. K. OIB: … iz V., zastupanog po punomoćniku A. Z., odvjetniku u Puli, Smareglina 7/I, protiv predloženika: 1. K. B. S. OIB:…iz V., 2. Općine V.-V. OIB: …, zastupane punomoćnici S. Č. V., odvjetnici iz Odvjetničkog društva Č. i p. d.o.o., Dalmatinova 4 i 3. Emila Kalčića OIB:… iz V., zastupanog po supruzi K. K. iz P., a ona po punomoćnici S. Č. V., odvjetnici iz Odvjetničkog društva Č.i p. d.o.o. u P., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju- Rovigno od 29. rujna 2021. poslovni broj R1-87/2018, dana 9. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja A. K. kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno od 29. rujna 2021. poslovni broj R1-87/2018 u točki IV njegove izreke, s time da u preostalom nepobijanom dijelu rješenje ostaje neizmijenjeno te da se ujedno odbija i zahtjev za naknadom troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:
"I - Uređuje se međa između nekretnine k.č. 656/1 upisane u zk.ul. 1312 k.o. V. kao suvlasništvo predlagatelja A. K. i protustranke E. K., svakog u ½ dijela i nekretnine protustranke K. B. S. k.č. 415/2 upisane u zk. ul. 3344 k.o. V., prema sporazumu stranaka na način da se međa uređuje između tih nekretnina točkama P4-P5-P6, sve sukladno skici mjerenja vještaka O. B., dipl. ing. geod. iz P. koja predstavlja sastavni dio ovoga rješenja.
II - Od trenutka kada je sud među označio međašnjim znakovima na licu mjesta crvenim sprejom i točkama P4-P5-P6, smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
III - Nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio međe, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
IV - Odbacuje se prijedlog predlagatelja radi uređenja međe između zgr.č. 219 i k.č. 614/3 k.o. V.
V - Utvrđuje se da je predlagatelj povukao prijedlog radi uređenja međa između k.č.zgr. 219 i k.č. 656/1 k.o. V.."
2. Gornje rješenje pod točkom IV žalbom pobija predlagatelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se rješenje ukine.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Svoju odluku sud prvog stupnja obrazlaže time:
5.1. Da je nakon što je sud saslušao svjedoke na licu mjesta 29. rujna 2021. predlagatelj konačno postavio dva prijedloga za uređenje međe između čestica 656/1 u suvlasništvu predlagatelja i E. K. u ½ dijela i k.č. 415/2 u vlasništvu K. B. S. te između k.č. 219 u suvlasništvu ½ predlagatelja i E. K. i k.č. 614/3 u vlasništvu Općine V.. Prvu među je predlagatelj predlagao urediti prema sporazumu točkama P4-P5-P6, a protustranke E. K. I K. B. S. bile su suglasne da se međa u njihovom vlasništvu uredi prema sporazumu, da se međa između k.č. 219 i k.č. 614/3 uredi prema njihovom prijedlogu, a koji je vještak formalizirao u skici br. 2 od 21. rujna 2021. točkama P1-P2-X1 i P3.
5.2. Da su nesporno su predlagatelj A. K. i 3. predloženik E. K. suvlasnici su nekretnine označene zgr. č. 219 kuća, dvorište i štala površine 370 m[2] , upisane u zk. ul. 1869 k.o. V., svaki u ½ dijela (A. K. u 3/8 dijela + 1/8 dijela i E. K. u 3/8 dijela + 1/8 dijela) jer to proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige od 16. veljače 2018.
5.3. Da je identificirao sve četiri nekretnine na licu mjesta očevidom održanim dana 1. lipnja 2018. uz pomoć stalnog sudskog vještaka mjernične struke O. B., dipl. ing. geod. iz P., koji je identificirao i k. č. 614/3 k.o. V., upisana kao put 250 m[2] , sa upisanim posjednikom društvenim vlasništvom Općina V., identificirana u naselju F., koja se proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok te predstavlja put odnosno pristupni put, asfaltirane kulture, prema predmetnim parcelama, kućama predmetnih i susjednih stranaka. U naravi svojom širinom identificirana je između postojećih zgrada, uređenim
granicama
u
smjeru
sjeverozapad-jugoistok sve do dijela između k. č. 656/1, zgr. 219 i zgr. 415/2, neuređenim međnim granicama. Katastarska čestica 614/3 k.o. V. u naravi cesta koristi se kao pristupni put na predmetne k.č. zgr. 219, 656/1 te zgr. 415/2. Katastarska čestica 219 k.o. V. upisana je u posjedovnom listu 174, culture kuća, dvorište, gospodarska zgrada, naziva R. F., površine 370 m[2] , u
naravi je identificirana stambena zgrada sa kućnom adresom F. 15a gdje je stambena zgrada kao dvojni objekt u naravi identificirana u zapadnom dijelu ispred predmetne parcele i gospodarskog objekta koji se proteže do predmetne k. č. 614/3, u zapadnom dijelu predmetne parcele. Međno je definirana postojećim zidom u sjeverozapadnom dijelu, u zapadnom dijelu u odnosu na cestu k. č. 614/3 definirana je postojećim uglom postojećeg zida ulazne parcele (ulazom) te dijelom starog zidića te uglom gospodarskog objekta gdje se ujedno nalazi i stablo bora, identificirano u parceli k. č. 219 te međa nastavlja uz gospodarski objekt do postojećeg betonskog stupa javne rasvjete dok međe u odnosu na k. č. 614/3, zgrada 415/2 i 656/1 nije definirana međnim oznakama.
5.4. Sud je donio odluku kao u točki IV. izreke ovoga rješenja tako da je odbacio prijedlog predlagatelja radi uređenja međe između zgr. č. 219 i k. č. 614/3 k.o.
V. iz slijedećih razloga. Nekretnina označena k. č. 614/3 upisana je kao put površine 250 m2 u zemljišnim knjigama ovoga suda u zk. ul. 3125 k.o. V. kao vlasništvo 2. predloženika Općine V.-Vi., a kao takva je upisana i u kat. operatu prema popisu kat. čestica s korisnicima i adresama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar P.- P., Odjela za katastar nekretnina P.-P. klase: 935-12/18-02/578, ur. broj: 541-27-05/4- 18-3 od 30. svibnja 2018. godine (list 87) i to kao društveno vlasništvo MZ V.. Navedena čestica 614/3 k.o. V. u naravi je predstavljala u vrijeme prvog očevida asfaltiranu cestu, odnosno pristupni put prema preostalim trima nekretninama, stambenim I gospodarskim objektima stranaka ovoga postupka, sve kako je to utvrđeno očevidom na licu mjesta održanom dana 1. lipnja 2018. godine i kako to proizlazi iz nalaza I mišljenja vještaka B. te njegove fotografije na listu 73 i 74 spisa. U vrijeme održavanja drugog i trećeg očevida 15. i 29. rujna 2021. predmetni asfalt je već bio sav uklonjen s predmetne čestice i započeli su bili radovi kanalizacijske mreže u mjestu F. te su bile postavljene i cijevi, odnosno predmetna asfaltirana cesta je bila iskopana kao što se vidi i na fotografijama vještaka na listu 143 spisa.
5.5. Dakle, kako je nesporno da se čestica 614/3 k.o. V. koristi kao javni put I da u stvarnosti ona predstavlja nerazvrstanu cestu čiji je pravni status određen odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21, dalje - ZC) kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi i sukladno odredbi čl. 101. st. 2. ZC-a nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa I održavanje nerazvrstane ceste. Stoga kako je riječ o zemljištu u lokalnoj uporabi ne dolazi u obzir niti jedan od odredbom iz čl. 103. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu I drugim stvarnim pravima («Narodne novine», broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst, dalje ZVDSP) propisanih načina uređenja međe, jer se na javnom dobru ne mogu stjecati stvarna prava ni po kojem osnovu. Sve i da predmetna cesta koja se nalazi na k.č. 614/3 k.o. V. i ne predstavlja nerazvrstanu cestu u vlasništvu Općine V. sukladno odredbi čl. 2. st. 6., čl. 98. st. 1. i već citirane odredbe iz čl. 101. st. 1. i 2. ZC-a, nesporno je da predmetna čestica u svakom slučaju predstavlja javno dobro, jer se njome koriste stanovnici mjesta F., među ostalim i predlagatelj te protustranke K, B, S, i E,K,.
5.6. Da sukladno odredbi iz čl. 3. st. 2. ZVDSP-a nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabu svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opća dobra). Sukladno odredbi iz čl. 35. st. 4. ZVDSP-a svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namijene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namijene, koje njima neposredno upravlja i ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra. Odredbom iz čl. 35. st. 8. ZVDSP-a na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave na odgovarajući će se način primjenjivati prava o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba, a isto vrijedi i za pravo vlasništva ustanova, te s njima izjednačenih pravnih osoba.
5.7. Da slijedom navedenog predlagatelj nije bio ovlašten zahtijevati uređenje međe između zgr. č. 219 k.o. Vižinada u suvlasništvu predlagatelja i 3. predoženika E. K. i k. č. 614/3 k.o. V. u vlasništvu 2. predloženika Općine V.- V., jer je potonja nekretnina javno dobro u općoj uporabi koje svojstvo nije izgubila, štoviše k. č. 614/3 k.o. V. se u vrijeme provođenja ovoga postupka koristila za potrebe komunalne infrastrukture stanovnika F. i predlagatelj se ne može stoga u smislu odredbe čl. 103. st 1. ZVDSP-a smatrati susjedom, niti k. č. 614/3 k.o. V. može biti predmetom postupka uređenja međa.
6. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. u svezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine», broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) na koje pazi po službenoj dužnosti u smislu supsidijarne primjene odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, a ni povreda na koju se sadržajno upire u žalbi iz točke 11. istog članka jer rješenje nema nejasnoća ili proturječnosti zbog kojih se ne bi moglo ispitati.
7. Isto tako, navedena činjenična utvrđenja i primjenu materijalnog prava ovaj sud prihvaća, jer ni u ovoj fazi postupka nije dvojbeno da je kat. čest. 614/3 k.o. V. u smislu čl. 101. st. 1. ZC-a nerazvrstana cesta, a time i javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi i to faktično, zbiljski kako je to utvrđeno očevidom, ali i po zemljišnoknjižnim podacima jer iz zk. izvatka na listu spisa 7 slijedi da je nekretnina po kulturi put u vlasništvu navedene jedinice lokalne samouprave. Izvadci, ispisi i prijepisi iz zemljišnih knjiga su javne isprave i uživaju javnu vjeru sukladno odredbi čl. 8. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19) te se smatra da potpuno i istinito prikazuju činjenično i pravno stanje nekretnine. Dokaz postojanja stvarnih prava na nekretninama, njihov nositelj, sadržaj i opseg glede nekretnine koja je upisana u zemljišne knjige potvrđuje sadržaj izvadaka iz zemljišnih knjiga pa se uz daljnju primjenu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP-a smatra da dokazuju istinitost onoga što se u njima potvrđuje, u konkretnom slučaju vlasništvo predmetne nekretnine, a iz istog proizlazi da je vlasnik nekretnine jedinica lokalne samouprave.
8. Prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Gzz- 22/92 od 7. srpnja 1992. koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud u situaciji ako je u pitanju međa sa javnim dobrom kao zemljištem koje je u općoj uporabi, onda da iz razumljivih razloga ne dolazi u obzir niti jedan od načina uređenja međa jer da se na javnom dobru ne mogu stjecati stvarna prava ni po kojoj osnovi pa se time ni ne može uređivati međa između nekretnina u vlasništvu građana i nekretnina koje predstavljaju javno dobro u općoj uporabi. Posljedično tome, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i zaključio da se u konkretnom slučaju ne može uređivati međa sukladno odredbi čl. 103. st. 2. i 3. ZVDSP-a.
9. Glede žalbenih navoda, koji se u bitnom svode na to da je kat. čest. 614/3 k.o. Vižinada po kulturi u zemljišnoj knjizi put, a ne cesta, kazati je da nekretnina svakako dolazi pod udar odredbi ZC-a ako se ima u vidu i autentično tumačenje Hrvatskog Sabora ("Narodne novine" broj 18/13) s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 3. siječnja 2013. po kojem se ovakvi putovi imaju smatrati nerazvrstanom cestom.
10. Slijedom navedenog obrazloženja valjalo je temeljem čl. 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu predlagatelja i potvrditi pobijano rješenje, s time da je odluka o trošku žalbenog postupka donesena u supsidijarnoj primjeni odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a.
U Zadru, 9. ožujka 2022.
S U D A C
Marin Grbić
