REPUBLIKA

HRVATSKA

OPĆINSKI

SUD

U

POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: 18. Pr-992/2021-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Anamariji Kovačević Turac kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice A. V. iz N. G., OIB: … koju zastupa punomoćnik I. D., odvjetnik u P. protiv tuženika škola P., OIB: … radi isplate razlike plaće nakon glavne rasprave održane 26. siječnja 2022. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, 9. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku škola P., OIB: … da tužiteljici A. V. iz N. G., OIB: … isplati iznos od 3.349,94 kune zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 728,67 kn od dana 15. rujna 2016. do isplate,

- na iznos od 521,58 kn od dana 15. listopada 2016. do isplate,

- na iznos od 526,66 kn od dana 15. studenog 2016. do isplate,

- na iznos od 525,60 kn od dana 15. prosinca 2016. do isplate,

- na iznos od 521,58 kn od dana 15. siječnja 2017. do isplate,

- na iznos od 525,85 kn od dana 15. veljače 2017. do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu,sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku škola P., OIB: … da tužiteljici A. V. iz N. G., OIB: … naknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.500,00 kn uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica A. V. podnijela je tužbu protiv tuženika škola P. radi isplate razlike plaće. U tužbi navodi da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlenik tuženika. Tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", broj: 27/01, 39/09). Dana 23. studenog 2006. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi sklopili su Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama. Navedenim Sporazumom su ugovorili povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009. Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. Dodatkom Sporazumu osnovica je privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. godine sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Odredbama čl. IV.–V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postupno povećanje osnovice radi usklađivanja plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a koji sporazum predstavlja osnovu ove tužbe. Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od dana 7. prosinca 2011. Sukladno čl. XI. st. 4. Izmjena Dodatka Sporazumu, ugovoreno trajanje istog je 5 godina. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14), primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 28. prosinca 2012. godine usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5. u vezi s čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je sljedeće: „Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“ Dana 28. kolovoza 2015. godine Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014.. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. rujna 2015. Dana 27. studenog 2015. DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. prosinca 2015. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% (1,2% + 2,8% podijeljeno s 2), krajem studenog 2015. godine ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZSa. Budući da je odredbom čl. VII.c st. 3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava „za mjesec“,da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kn. Budući da je tuženik od prosinca 2015. nadalje tužiteljičinu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn, umjesto sukladno Izmjenama Dodatka Sporazumu po osnovici od 5.415,37 kn, ukupan dug tuženika prema tužiteljici s osnove razlike u plaći iznosi 3.349,94 kn bruto za sve plaće od kolovoza 2016. do zaključno siječnja 2017., uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće. Izuzev gore navedenog povećanja osnovice, Izmjene Dodatka Sporazuma u člancima IV. i V. predviđaju i dodatna povećanja osnovice koja nisu predmet ove tužbe. Tužiteljica ovom tužbom samo djelomično ostvaruje svoja prava iz Izmjena Dodatka Sporazuma, zadržava pravo da naknadnim zahtjevima ostvaruje i ostala prava na povećanje plaće, te se ni na koji način ne odriče niti odustaje od bilo kojih dodatnih prava koja proizlaze iz Izmjena Dodatka Sporazumu, ostvarenje kojih prava nije predmet ove tužbe. Slijedom svega navedenog, predlaže se da sud nakon provedenog dokaznog postupka usvoji tužbeni zahtjev te donese presudu kojom se nalaže tuženiku isplata utuženog novčanog iznosa.

2. Tužena u odgovoru na tužbu priznaje da je tužiteljica zaposlena kod tužene na temelju ugovora o radu. Također potvrđuje kako je dana 25. studenog 2006. između Vlade RH te nezavisnog Sindikata znanosti i visokog obrazovanja, nezavisnog Sindikata zaposlenih u Srednjim školama Hrvatske i Sindikata hrvatskih učitelja s druge strane sklopljen Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti, kao i da je dana 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, odnosno dana 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama. Tužena navodi da je pogrešno navedeno da je dana 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, te da su dana 26. listopada 2011. sklopljene Izmjene Sporazum o izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, ali kao dodaci, izmjene i dopune, aneksi ili bilo što slično u odnosu na Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti. Ističe kako već iz samih naziva proizlazi da isti predstavljaju dodatak, odnosno izmjene i dopune u odnosu na Sporazum o osnovici plaće u javnim službama sklopljen dana 23. studenog 2006., a koji je različit od Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti sklopljenog dana 25. studenog 2006. Nadalje, tužena osporava pravnu valjanost, pravni osnov, obveznost, a potom i sadržaj navedenog. Navodi kako je razvidno da je Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. potpisalo manje potpisnika od prethodnih Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama i Dodatka Sporazumu o osnovici plaće, odnosno potpisnici Sporazuma i Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama nisu prihvatili i nisu sudjelovali u izmjenama i dopunama, te sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. Osporava pravnu valjanost pravnih izvora, prije svega Izmjena i Dopuna Dodatka Sporazumu o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 26. listopada 2011., kao i mogu li iste proizvoditi pravne učinke u smislu da bi osnovica za obračun plaće bila 5.415,37 kn. Ovo iz razloga jer kod sklapanja Izmjena i Dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.potrebno je utvrditi je li isti potpisan od sedam potpisnika budući je prethodni Sporazum i Dodatak Sporazumu u javnim službama potpisan od osam potpisnika. Dakle, Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.parafirao je, a nije potpisao odnosno sklopio jedan od potpisnika Sporazuma i Dodatka Sporazumu, Samostalni Sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske. Iz navedenog je razvidno da Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., potpisalo je manje potpisnika od prethodnih Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama i Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama. Stoga da bi Izmjene i Dopune bile valjane, imaju se sastaviti i sklopiti od svih ugovornih stranaka, što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Nadalje, za slučaj kad se radi o Kolektivnom ugovoru, pravna situacija je ista, dakle da bi Izmjene Kolektivnog ugovora bile pravovaljane potrebno je da je sklope svi sindikati koji su sklopili i Izvorni Kolektivni ugovor. Dakle, Izmjena Kolektivnog ugovora je pravno nevaljana zato što u njegovom sklapanju nisu sudjelovali svi sindikati koji su sklopili Kolektivni ugovor, pa je takva izmjena nevaljana odnosno nezakonita, kao i sva kasnija postupanja potpisnika Kolektivnih ugovora. Ovo pravno stajalište zauzeto je u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gž 5/05 od 27. travnja 2005.i broj Revr-409/09 od 17. ožujka 2010. Slijedom navedenog, kako su Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu od 26.listopada 2011. nevaljane, slijedom čega su ništetne, pa na osnovu istih ne postoji utuživa obveza, kao ni obveza usklađivanja plaća iz Izmjena i Dopuna od 26.listopada 2011. Tužena također osporava pravnu valjanost Dodatka Sporazumu navodeći da isti predstavlja običan ugovor, a ne Kolektivni ugovor iz razloga jer nisu bili sklopljeni na zakonit način jer istom nisu prethodili kolektivni pregovori sukladno odredbama čl. 186. Zakona o radu/1995, i čl. 254. Zakona o radu/2009. Pravno stajalište zauzeto u Odluci Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-425/13 od 16. travnja 2013. Također, osporavaju se i činjenični navodi tužbe u pogledu primjene osnovice za obračun plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. Naime, plaća se u javnim službama uređuje Zakonom o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", broj: 27/01 i 39/09) i Zakonom o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine", broj: 39/09 i 124/09). Odredbama čl. 2. i čl. 4. Zakona o plaćama u javnim službama normirano je utvrđivanje osnovice za izračun plaća, koje je kao zakonsko uređenje obvezna norma u izračunu osnovice plaća. Dana 29. prosinca 2016.Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u visini 5.211,02 kn bruto, s primjenom od 1.siječnja 2017., dakle obračunom plaće za siječanj 2017., koja dospijeva na isplatu u veljači 2017. Prethodno nije bilo drugačijeg Kolektivnog ugovora zaključenog između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi, pa se primjenjuje osnovica plaće koja je utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi od 13.svibnja 2009. Također, osporavaju se navodi tužbe da je u primjeni čl. 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., kako to navodi tužitelj s obzirom da je čl. 7. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama regulirano da se usklađivanje odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, trajao. Prema stajalištu tužene, s obzirom da je u određenom razdoblju realni tromjesečni rast BDP-a bio negativan (nakon sklapanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu prema dostupnim podatcima Državnog zavoda za statistiku BDP Republike Hrvatske promatran na tromjesečnoj razini u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine zabilježio je 12 konsekutivnih razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta počev od 4. tromjesečja 2011., a zaključno s 3. tromjesečjem 2014.) proizlazi da se usklađivanje primjenom čl. 3. do 5. Izmjena i Dopuna usklađivanje odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao. Osim navedenog, budući odredbe Izmjena i Dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, imaju ugovoreno vremensko važenje od pet godina, čije trajanje je isteklo 25. listopada 2016., tuženik smatra da do usklađivanja osnovice plaća u javnim službama temeljem navedenih Izmjena ne bi ni došlo u razdoblju važenja i primjene istih. Tuženik tužbu i tužbeni zahtjev smatra neosnovanim, podredno nejasnim i neobrazloženim te predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije u cijelosti uz naknadu troškova tuženiku.

2.1. S obzirom da se tužbom potražuje isplata razlike plaće, odnosno predmet tužbenog zahtjeva su sredstva za plaće i druga materijalna prava temeljem radnog odnosa, a ta se sredstva u smislu Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", broj: 27/01 i 39/09) osiguravaju u Državnom proračunu tuženik je predložio da se na strani tuženika u parnicu umiješa Republika Hrvatska, te predložio da se Republika Hrvatska, zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Požegi pozove na uključivanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika, te da mu se dostavi tužba s prilozima i svi ostali podnesci te da se umješača izvijesti o ročištima koja će biti zakazana u predmetnom sporu.

2.2. Dana 2. veljače 2021. Općinsko državno odvjetništvo u Požegi je dostavilo dopis Uredu predsjednika ovog suda, predmet poslovni broj R-DO-6/21-4 da u predmetima radi isplate razlike plaće, a koji se temelji na sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, za Republiku Hrvatsku na strani tuženika miješanje nije svrhovito obzirom da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u objektivno identičnim sporovima zauzeo pravno shvaćanje koje ide za korist tužitelja/ice (presuda Rev- 1111/2020-2 od 1. prosinca 2020.) pa da zbog toga nije potrebno dostavljati pozive niti podneske u parnicama u kojima je Republika Hrvatska predložila miješanje u sporu ili se na temelju odluke suda umiješala u spor.

2.3. Imajući u vidu činjenicu da je Općinsko državno odvjetništvo u Požegi u svom podnesku od 2. veljače 2021. određeno istaklo da Republika Hrvatska više nema pravni interes umiješati se na strani tuženika, a niti da je istom potrebno dostavljati pozive niti podneske, ovaj sud nije odlučivao o prijedlogu Republike Hrvatske da se umiješa na strani tuženika niti posebnim rješenjem niti na pripremnom ročištu od 8. rujna 2021., a uz napomenu da bi i bez izjašnjenja stranaka ovaj sud mogao odbiti sudjelovanje umješača na strani tuženika, ako bi utvrdio u smislu članka 207. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – Pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 – Odluka Ustavnog suda RH i 70/19 – u daljnjem tekstu: ZPP) da ne postoji pravni interes umješača da se umiješa na strani tuženika.

3. Tužiteljica se podneskom očitovala na navode tuženikovog odgovora na tužbu na način da je neosnovan navod odgovora na tužbu tuženika da je odredbom čl. VII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama, zaključenog 26. listopada 2011., odgođena primjena odredbe čl. III o povratu osnovice, jer je to pravno pitanje riješeno presudom Vrhovnog suda RH u identičnoj pravnoj stvari. Naime, presudom Vrhovnog suda RH broj: Rev- 1111/2020-2 od 1. prosinca 2020. obijena je revizija umješača na strani tuženika u identičnoj pravnoj stvari. U označenoj presudi Vrhovnog suda RH navedeno je da prema pravnom shvaćanju tog suda odredba čl. VII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma propisuje uskladbu osnovice, ali ne i povrata osnovice, jer je pitanje povrata osnovice regulirano u odredbi čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma. Nadalje, u navedenoj presudi se navodi da odredba čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma koja se odnosi i na povrat osnovice, prema njezinom sadržaju počinje se primjenjivati od mjeseca u kojemu službena statistika ukaže na rast tromjesečnog BDP-a od 2 posto za sva tromjesečja uzastopno i ona se primjenjuje do prve slijedeće promjene osnovice prema Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu. Obzirom da je prosječni rast tromjesečnog BDP-a od 2 posto za dva tromjesečja uzastopno zabilježen 27. studenog 2015., uvjeti za primjenu odredbe III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ispunjeni su upravo 27. studenog 2015. i od tog dana povećala se osnovica plaće, odnosno s tim danom počinje se primjenjivati povrat osnovice. Na kraju Vrhovni sud daje odgovor na postavljeno pitanje u reviziji da dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma u javnim službama nije odgođen primjenom odredbe čl. VII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., za tri godine, iako je realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativni rast od listopada 2011. do rujna 2014. (za 12 tromjesečja). Prema tome, odredbom čl. VII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama zaključenog 26. listopada 2011. nije odgođena primjena odredbe čl. III o "povratu" osnovice, jer se odredba čl. VII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma odnosi na način "usklađivanja pariteta" (čl. IV. i čl. V. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma). Sukladno navedenom, a obzirom da je predmet ovog spora zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće temeljem odredbe čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma od 26. listopada 2011., odgovor na tužbu tuženika je neosnovan, a zahtjev tužiteljice je u cijelosti osnovan.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u ugovor o radu od 1. rujna 2009., obračunsku ispravu za isplatu plaće, uvid u Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražnu odluku od 7. prosinca 2011., Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012., uvid u podatke Državnog zavoda za statistiku, te uvid u izračun razlike plaće tuženika za tužiteljicu za utuženo razdoblje.

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio analizom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

6. Tako je sud nesporno utvrdio da je tužiteljica A. V. zaposlena kod tuženika škola P., a ugovor o radu sklopljen je 1. rujna 2009. Tužiteljica je bila zaposlenica tuženika kroz utuženi period.

7. Tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu sukladno članku 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", broj: 27/01, 39/09) jer je tuženik javna ustanova kojoj se sredstva za plaću osiguravaju u državnom proračunu.

8. Nadalje je nesporno da je tuženik u utuženom razdoblju tužiteljici obračunavao i isplaćivao plaću po osnovici od 5.108,84 kn.

9. Tužiteljica tužbom i tužbenim zahtjevom od tuženika potražuje razliku plaće prema osnovici za obračun plaće u visini od 5.415,37 kn, a temeljem odredbe članka III. Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

10. Tuženik u ovom postupku osporava pravnu valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a osporava da bi te izmjene i dopune predstavljale kolektivni ugovor koji bi bio obvezujući za tuženika, kao i da bi sadržaj Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. kao i Dodatak Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. predstavljao kolektivni ugovor. Nadalje, tuženik osporava da su se ispunili uvjeti za primjenu članka III. Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. pod uvjetom da su naprijed navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama pravno valjane.

11. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikat javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama u Hrvatskoj, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6 % u 2007., u 2008. i u 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

11.1. Vlada Republike Hrvatske i isti sindikati javnih službi zaključili su 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaće iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u članku III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za 2 tromjesečja uzastopno prosječno 2 ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u članku IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS- om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj.

11.2. Vlada Republike Hrvatske te sindikati javnih službi zaključili su 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama s tim da te izmjene nisu potpisane po samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirani, a kojim izmjenama je promijenjen članak III. Dodatka, te članak IV. Dodatka koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i članak VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka, te Izmjena i dopuna i to na način da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajalo, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III. do V. Izmjena i dopuna.

11.3. Dana 7. prosinca 2011. Arbitraža koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela je arbitražnu odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama na način kako je naprijed navedeno.

11.4. Vlada Republike Hrvatske, te sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. donijeli su 28. prosinca 2011. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe i to u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama.

11.5. Vlada Republike Hrvatske 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017. odnosno počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. koja se isplaćuje u veljači 2017.

12. Dakle, tuženik je u odgovoru na tužbu isticao prigovor o pravnoj nevaljanosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. kao i tvrdnje o ništetnosti i nevaljanosti Dodatka Sporazumu o osnovnici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009.

13. U utuženom razdoblju bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 141/12) koji je u članku 51. regulirao da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovnu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku u stavku 4. navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima. Sporazumom o dodacima na plaću u obrazovanju od 25. studenog 2006. regulirano je kako će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja i znanosti prilikom obračunavanja plaće, uz povećanje osnovice utvrđene u članku 2. tog Sporazuma, osnovna plaća uvećavati dodacima za povećanje obujma i složenosti posla kako slijedi: od dana 1. kolovoza 2007. 2%, od dana 1. srpnja 2008. 2,1 %, od dana 1. srpnja 2009. 2,2 %, od dana 1. srpnja 2010. 2,2 %, od dana 1. srpnja 2011. 2,1 % i od dana 1. srpnja 2012. 2,3 %. Uvećanja se obračunavaju na način da se ugovoreni dodaci za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz prethodne godine. Osim toga, u članku 9. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14) regulirano je da će se primjenjivati za radnika najpovoljnije pravo, ako neko pravo iz radnog odnosa je različito uređeno Ugovorom o radu, Pravilnikom o radu, Sporazumom sklopljenog između radničkog vijeća i poslodavca, Kolektivnim ugovorom ili zakonom osim Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Člankom 1. Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. ugovoreno je da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava 2007., 2008. i 2009. za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja svake godine. U članku 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukaže na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za 2 tromjesečja uzastopno (a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno 2 ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom 2 stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a 2 uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama. Člankom XI. Izmjena i dopuna je propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene Izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina s tim da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih Izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih Izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3 %. Primjena Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017. Izmjene i dopune Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. prihvaćene su i u formi arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Člankom IV. tih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu uređen je i način usklađivanja pariteta.

14. Obzirom na sve navedeno sud smatra da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovnici za plaće u javnim službama koji je sklopljen 26. listopada 2011. predstavljaju kolektivni ugovor sklopljen sukladno zakonu. Sud nalazi da izmjene kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora. Sud ne nalazi da je bilo isključenje iz kolektivnog pregovaranja bilo kog od predstavnika sindikata, te niti jedna od strana potpisnika Temeljenog kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u javnim službama nije osporavala valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovnici za plaće u javnim službama.

15. Temeljem izvedenih dokaza, uvidom u podatke Državnog zavoda za statistiku utvrđeno je da je negativni rast BDP-a trajao neprestano od 4. tromjesečja 2011. do zaključno 3. tromjesečja 2014., odnosno 12 tromjesečja uzastopno. U drugom tromjesečju 2015. zabilježen je rast BDP-a od 1,2 %, a u trećem tromjesečju 2015. od 2,8 % što daje aritmetičku sredinu od 2 %. Iz navedenog sud zaključuje da je za 2 tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) došlo do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečja prosječno 2 % tako da su krajem studenog 2015. ispunjeni uvjeti iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovnici za plaće u javnim službama za primjenu osnovice za obračun plaće od 5.415,37 kn bruto.

16. Dakle, sud je utvrdio da su se uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama ispunili krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016. u kojem razdoblju nije bilo negativnog rasta BDP-a. Naime, odredbom članka III. navedenih izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovoreno je da osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za 2 tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno 2 ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom 2 stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a 2 uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama.

16.1. Stoga je tuženik i to od siječnja 2016. pa nadalje bio obvezan tužiteljici obračunavati i isplaćivati plaću po osnovici propisanoj Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, odnosno po osnovici od 5.415,37 kn.

17. Sud nije prihvatio navode tuženika da bi početak primjene uvećane osnovice iz članka III. Izmjena i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama bio odgođen primjenom odredbe članka VII. stavak 1. istih izmjena i dopuna budući da se ta odredba odnosi na usklađivanje pariteta (članak IV. i članak V. Izmjena i dopunama dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama).

18. Tuženik je sačinio izračun razlike plaće tužiteljice za utuženo razdoblje, a tužiteljica je prihvatila takav izračun razlike plaće pa sud nalazi da između stranaka nije sporna visina tužbenog zahtjeva.

19. Budući je sud utvrdio da tužiteljica ima pravo na isplatu razlike plaće za utuženi period jer je tuženik bio u obvezi obračunavati i isplaćivati plaću tužiteljici po osnovici od 5.415,37 kn to je sud tužbeni zahtjev tužbe tužiteljice prihvatio i odlučio kao u izreci.

20. Na dosuđeni iznos ovaj sud je tužiteljici dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbi čl. 227. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 dalje: ZOO) u visini propisanoj važećom Uredbom o visini stope zatezne kamate te odredbi čl. 26 i 29 ZOO-a, počev od nespornog dospijeća do isplate.

21. Iz dosuđene bruto razlike plaće izuzete su zatezne kamate na iznose poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak jer prema odredbi čl. 45 st. 1 i 2 Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj: 177/04 – dalje: ZPD) porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijeva tek s isplatom neto iznosa plaće što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate jer do trenutka isplate u potpunosti nije dospjela na naplatu bruto razlika plaće.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19). Sud nalazi da je tužiteljica s većim dijelom tužbenog zahtjeva uspjela, a s neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva tužiteljica je odbijena, a u odnosu na odbijeni dio tužbenog zahtjeva posebni troškovi nisu nastali. Sud je kao osnovan priznao trošak tužiteljice za sastav tužbe u iznosu 500,00 kn, za sastav obrazloženog podneska od 30. rujna 2021. u iznosu od 500,00 kn, te za pristup na pripremno ročište odnosno ročište glavne rasprave održano 26. siječnja 2022. u iznosu od 500,00 kn pa je priznao ukupan trošak tužiteljici u iznosu od 1.500,00 kn, te joj ovaj trošak i dosudio.

23. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Požega, 9. ožujka 2022.

Sudac:

Anamarija Kovačević Turac, v.r.

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Odvjetnik I. D., Požega

2. škola, P.

3. Porezna uprava, Područni ured Požega – po pravomoćnosti