REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5273/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Đure Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika M. Z. iz M., Č., OIB: …, koga zastupa punomoćnica B. S.-R., odvjetnica u D., protiv tuženice-protutužiteljice A. S. iz D., koju zastupa punomoćnik M. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M. & B. d.o.o., Z., radi utvrđenja prava vlasništva i trpljenja uknjižbe prava vlasništva te radi predaje nekretnine u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženice-protutužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-641/21-2 od 28. srpnja 2021., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj 9 P-85/2019 od 26. ožujka 2021., na sjednici održanoj 9. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženica-protutužiteljica (dalje: tuženica) je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije od protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-641/21-2 od 28. srpnja 2021., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj 9 P-85/2019 od 26. ožujka 2021., a u dijelu s kojim nije uspjela u žalbenom postupku, postavljajući slijedeća pitanja:
„- Prestaje li savjesnost posjednika nekretnine ako se u tijeku vremena potrebnog za dosjelost na toj nekretnini uknjiži treća osoba?
- Ako je odredbom čl. 122. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano da se nedostatak dobre vjere ne može predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje, vrijedi li argumentum a contrario pravilo da osoba nije bila u dobroj vjeri u pogledu stjecanja nekretnine dosjelošću odnosno da nije bila savjesni posjednik nekretnine ako uopće nije provjerila niti vodila računa o zemljišnoknjižnom stanju te nekretnine?
- Ako je u trenutku sklapanja pravnog posla kojim se stječe nekretnina i u trenutku provedbe uknjižbe u zemljišnim knjigama za korist stjecatelja nekretnine, bila ukinuta presuda koja je činila osnovu prava vlasništva otuđivatelja nekretnine, je li to okolnost uslijed koje bi stjecatelj bio nesavjestan ako isti uopće nije bio stranka niti postupka u kojem je presuda inicijalno donesena niti postupka u kojem je presuda naknadno ukinuta niti je o ukidanju presude bio na bilo koji način obaviješten?“
2. U odnosu na postavljeno pitanje tuženica, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, navodi da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o navedenim pitanjima različito od shvaćanja zauzetog u odlukama ovog revizijskog suda broj Rev 1597/90 od 20. studenoga 1990. i Rev 977/1997 od 27. veljače 2003. te u odluci Županijskog suda u Velikoj Gorici posl.br. Gž1140/18 od 4. siječnja 2019.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer ono na što predlagateljica u postavljenim pitanjima ukazuje da bi bilo prijeporno u konkretnom sporu (o čemu ovisi savjesnost posjednika, odnosno koje su pretpostavke za ocjenu da osoba nije u dobroj vjeri) je činjenične naravi i potpuno je vezano za utvrđene okolnosti svakog pojedinog slučaja.
5. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP pa je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 9. ožujka 2022.
Predsjednica vijeća
Mirjana Magud, v.r.
