REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 81 Pž-974/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Kamelija Parać, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli, protiv 1. tuženika OPĆINA VRSAR, Vrsar, Trg De Grasi I, OIB 03592077573, kojeg zastupa punomoćnik Anka Zaharija, odvjetnica u Rovinju i 2. tuženika MAISTRA d.d., Rovinj, Obala V. Nazora 6, OIB 25190869349, radi ispravka upisa, odlučujući o žalbama stranaka protiv rješenja Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-97/2021-31 od 19. siječnja 2022., 9. ožujka 2022.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-97/2021-31 od 19. siječnja 2022. u točki I. izreke i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačena je tužba u ovoj pravnoj stvari (točka I. izreke), te je otkazano ročište za glavnu raspravu zakazano za 20. siječnja 2022. (točka II. izreka). Tako je prvostupanjski sud odlučio na temelju odredaba čl. 16. Zakona o parničnom postupku smatrajući da sud nije nadležan odlučivati u ovoj pravnoj stvari, već je to predmet upravnog postupka.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava. Istaknuo je da je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. t. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku jer ukoliko sud smatra da nije nadležan, onda se trebao oglasiti apsolutno nenadležnim, ukinuti sve radnje u postupku i odbaciti tužbu. Prvostupanjski sud je donošenjem pobijane odluke izrazio stav koji je suprotan pravnom shvaćanju drugostupanjskog suda u odluci poslovni broj Pž-5385/20 od 8. veljače 2021. Osim toga, tužba je podnesena prema odredbi čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama te je notorno da se radi o sudskoj nadležnosti. Predložio je uvažiti žalbu.

3. Žalbu protiv prvostupanjskog rješenja podnio je i prvotuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku u vezi s odredbom čl. 16. st. 2. Zakona o parničnom postupku. Smatra da je pobijano rješenje nezakonito jer se radi o tužbi radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa proizašlog iz postupka obnove i preoblikovanja zemljišne knjige, a ne o utvrđenju prava vlasništva, te je u konkretnom slučaju postoji nadležnost suda. Predložio je uvažiti žalbu.

4. Žalbe su osnovane.

5. Pobijano rješenje ispitano je na osnovi odredaba iz čl. 365. i čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13, 89/14 i 70/19: dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9. ,11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Iz spisa proizlazi da je tužitelj podnio tužbu radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi. Činjeničnim navodima tužbe tvrdi da je u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za k.o. Vrsar koji se vodio kod Općinskog suda u Poreču pod poslovnim brojem Z-5050/2004/2095 osnovana nova katastarska čestica k.č.br. 1877, k.o. Vrsar. Riječ je o nekretnini u turističkom kampu „Koversada“ koja je nastala od dijela čestica stare izmjere označenih kao k. č. br. 1126/1, upisane kao vlasništvo fizičke osobe i k. č. br. 1148, upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja ROUT „Anita“ Vrsar. Tužiteljica tvrdi da čestica stare izmjere k.č. br. 1148 nije bila procijenjena u društveni kapital prilikom pretvorbe navedenog društvenog poduzeća. U postupku preoblikovanja sud je, na temelju ništetnog Sporazuma o razgraničenju između turističkog zemljišta u kampovima i turističkog zemljišta na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja sklopljenim 28. travnja 2011. između Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu i Općine Vrsar, a protivno odredbama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, utvrdio namjenu zemljišta (kamp, turističko naselje) i na novoformiranim česticama uknjižio pravo vlasništva društva Maistra d.d., Rovinj i Općine Vrsar. Stoga zahtijeva da se izvrši ispravak prava vlasništva na k.č.br. 1877, k.o. Vrsar na način da se upiše pravo vlasništva u njegovu korist na suvlasničkim udjelima (svaki po 1/3 dijela) tuženika na toj nekretnini.

7. Prvostupanjski sud je naveo da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti odredbe Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“ broj 50/20; dalje: ZNGZ) kojima je za utvrđivanje prava vlasništva propisana nadležnost upravnih tijela. Pri tome je navedeno da je stupanjem na snagu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu prestao važiti Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ broj 92/10), zatim Uredba o načinu i postupku procjene vrijednosti turističkog zemljišta, odnosno građevina u kampovima, načinu isplate kod civilne diobe, načinu utvrđivanja tržišne cijene ostalog građevinskog zemljišta za koje je na temelju posebnog propisa utvrđeno da služi za redovitu uporabu građevine („Narodne novine“ broj 12/11), Uredba o načinu, postupku i uvjetima procjene vrijednosti i prodaje turističkog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te načinu, postupku i uvjetima za dobivanje koncesije na preostalom turističkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave („Narodne novine“ broj 12/11 i 41/20), te Uredba o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 12/11, 145/12, 55/19 31/20 i 41/20). Iz tog razloga sud više ne može primjenjivati navedene propise već jedino odredbe Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.

8. Takvi zaključi prvostupanjskog suda nisu pravilni te je prvostupanjski sud donošenjem pobijane odluke počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. u vezi s čl. 16. st. 1. i 2. ZPP-a.

9. Prije svega, osnovano tužitelj ističe da je prvostupanjski sud dužan u slučaju apsolutne nenadležnosti, osim odbacivanja tužbe što je učinjeno u konkretnom slučaju, oglasiti se nenadležnim i ukinuti provedene radnje u postupku. To izričito proizlazi iz odredbe čl. 16. st. 2. ZPP-a.

10. Nadalje, prema odredbi čl. 16. st. 1. ZNGZ-a suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trgovačkog društva na kampu osnovana temeljem čl. 6. st. 2. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, upisana u zemljišnu knjigu ili ne, tim se zakonom razvrgava na način da trgovačko društvo postaje vlasnik građevina i zemljišta u kampu koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji su uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije i zemljišta tlocrtne površine ispod građevina kojemu se pridodaje procijenjeno zemljište, a Republika Hrvatska postaje vlasnik zemljišta i građevina u kampu koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji nisu uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije.

11. Prema odredbama čl. 17. ZNGZ-a, obuhvat kampa, procijenjeni i neprocijenjeni dijelovi kampa i vlasnici u kampu utvrđuju se rješenjem (st. 1.), koje donosi nadležno ministarstvo (st. 2.), dok prema odredbi čl. 18. st. 1. toga Zakona u svrhu utvrđivanja obuhvata kampa, procijenjenih i neprocijenjenih dijelova kampa te u svrhu razvrgnuća suvlasništva s Republikom Hrvatskom na kampu trgovačko društvo, putem osobe koja je posebnim zakonom ovlaštena za obavljanje stručnih geodetskih poslova, izrađuje geodetski elaborat. Također, prema odredbama čl. 19. toga Zakona, zahtjev za donošenje rješenja iz čl. 17. toga Zakona podnosi trgovačko društvo (st. 1.), a ako trgovačko društvo u propisanom roku ne podnese zahtjev za donošenje rješenja, dokumentaciju iz st. 2. toga članka pribavlja ministarstvo na teret trgovačkog društva i donosi rješenje po službenoj dužnosti (st. 4.).

12. Konačno, prema odredbama čl. 20. ZNGZ-a, rješenjem iz čl. 17. toga Zakona utvrđuju se katastarske čestice koje su formirane na procijenjenim dijelovima kampa kao predmet prava vlasništva trgovačkog društva, katastarske čestice koje su formirane na neprocijenjenim dijelovima kampa kao predmet prava vlasništva Republike Hrvatske, potvrđuje se da su trgovačko društvo i Republika Hrvatska stvarni vlasnici tih katastarskih čestica i daje nalog općinskom sudu nadležnom za postupanje u zemljišnoknjižnim predmetima za provedbu rješenja u zemljišnoj knjizi (st. 1.), a ako je na dan stupanja na snagu toga zakona na pojedinim katastarskim česticama u obuhvatu granica kampa kao vlasnik upisana treća osoba, ministarstvo u tom postupku utvrđuje činjenice, rješava sva druga prethodna pitanja bez čijeg rješavanja nije moguće riješiti predmetnu stvar, osim utvrđivanja granice pomorskog dobra, te utvrđuje stvarnog vlasnika tih katastarskih čestica (st. 2.). U slučaju iz st. 2. toga članka isprave i dokaze u svrhu rješavanja prethodnih pitanja pribavlja ministarstvo po službenoj dužnosti, a stranke u postupku su svi uknjiženi vlasnici u zemljišnoj knjizi i svi posjednici upisani u katastru zemljišta-nekretnina.

13. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da se upravni postupak provodi u svrhu realizacije zakonom određenog razvrgnuća suvlasničke zajednice, koja postoji između tužitelja i trgovačkog društva (koje prema čl. 2. st. 1. t. 13. Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu podrazumijeva trgovačko društvo koje obavlja ugostiteljskoturističko i/ili drugu gospodarsku djelatnost, nastalo pretvorbom društvenog poduzeća - nositelja prava korištenja, upravljanja i raspolaganja na turističkom zemljištu temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“ broj: 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99) i drugim aktima te trgovačko društvo koje je nastalo statusnom promjenom tog društva, kao i trgovačko društvo kojemu je u temeljni kapital unesena građevina gospodarske namjene izgrađena na neprocijenjenom građevinskom zemljištu te trgovačko društvo čiji je osnivač trgovačko društvo koje je provelo pretvorbu temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“ broj: 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99), i to (u pravilu) na zahtjev trgovačkog društva, a treće osobe sudjeluju kao stranke u tom postupku ako su uknjižene kao vlasnici pojedinih čestica u obuhvatu granica kampa – sve s ciljem da se riješe prethodna pitanja i konačno utvrdi koje čestice pripadaju trgovačkom društvu, a koje tužitelju.

14. U konkretnom slučaju je tužitelj podnio tužbu radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi sukladno odredbi čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10) tvrdeći da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige odbijen njegov prigovor, čime je povrijeđeno njegovo pravo vlasništva jer se pravo vlasništva nije moglo utvrđivati u postupku preoblikovanja zemljišne knjige. Stoga tužba radi ispravka podnesena u ovoj pravnoj stvari uključuje i utvrđenje prava vlasništva tužitelja glede predmetne nekretnine.

15. Prema ocjeni ovoga suda, neovisno o tome što treća osoba ima svojstvo stranke u upravnom postupku koji se vodi radi razvrgnuća suvlasničke zajednice između tužitelja i trgovačkog društva, to ne znači da utvrđivanje prava vlasništva na pojedinim česticama u obuhvatu granica kampa, na kojima je kao vlasnik upisana treća osoba, ne može biti predmet parnice koja je već u tijeku i vodi se između tužitelja i treće osobe, pa je za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan sud. Na takav zaključak upućuje i činjenica da prijelaznim i završnim odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu nije uređena sudbina već započetih postupaka u kojima je stranka treća osoba.

16. Uzimajući u obzir navedeno, proizlazi da je prvostupanjski sud pogrešno odbacio tužbu u ovoj pravnoj stvari. Posljedično navedenome, pobijana odluka nije pravilna i osnovana na zakonu.

17. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a žalbe stranaka su prihvaćene, pobijana odluka ukinuta u točki I. izreke i predmet vraćen na ponovan postupak.

18. U nastavku postupka prvostupanjski sud će nastaviti s poduzimanjem daljnjih parničnih radnji vodeći računa o dokaznim prijedlozima stranaka.

Zagreb, 9. ožujka 2022.

Sutkinja

Kamelija Parać

Broj zapisa: eb307-a01d5

Kontrolni broj: 06157-dfb18-79402

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=KAMELIJA PARAĆ, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.