REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
ZAGREB
Broj: Ppž-11722/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. S.L. i dr., državljana M. i dr., zbog prekršaja iz čl. 249. st. 8. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijska postaje Samobor, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 26. listopada 2021., broj: 65. Pp- 4657/2021, u sjednici vijeća održanoj 9. ožujka 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Djelomično se prihvaća žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijska postaje Samobor, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o prekršajnoj sankciji, na način da se okr. S.L. i okr. A.H., za prekršaj iz čl. 249. st. 8. Zakona o strancima, za koji su tom presudom proglašen krivim, na temelju tog zakonskog propisa izriče novčana kazna
državljanina
u iznosu 23.000,00 (dvadeset tri tisuće) kuna za svakog potpomognutog treće zemlje, te se za dva potpomognuta državljanina treće zemlje svakom okrivljeniku izriče novčana kazna u iznosu 46.000,00 (četrdeset šest tisuća) kuna, u koju kaznu se na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona uračunava uhićenje svakog okrivljenika 26. listopada 2021. u 08,00 sati do 26. listopada 2021. u 17,40 sati kao 300,00 (tristo) kuna novčane kazne, tako da svakom okrivljeniku preostaje 45.700,00 (četrdeset pet tisuća sedamsto) kuna novčane kazne, koju kaznu su dužni platiti odmah, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenici u tom roku plate dvije trećine preostale novčane kazne.
II. U ostalom dijelu, odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 26. listopada 2021., broj: 65. Pp-4657/2021 proglašeni su krivim okr. S.L. i okr. A.H. da su, na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 249. st. 8. Zakona o strancima, za koji im je na temelju tog zakonskog propisa, izrečena kazna zatvora u trajanju 20 dana u koju je uračunato uhićenje okrivljenika 26. listopada 2021. u 08,00 sati do 26. listopada 2021. u 17,40 sati kao jedan dan zatvora, tako da svakom preostaje 19 dana zatvora te je primijenjena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenici u roku od 12 mjeseci ne počine jedan ili više prekršaja za koje im je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečena, a oslobođeni su obveze da naknade troškove prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava zagrebačke, Policijska postaje Samobor pravodobno je podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da osnovano tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog odluke o primjeni uvjetne osude.
5. Prvostupanjski je sud prilikom odabira vrste i mjere kazne kao olakotne okolnosti cijenio priznanje prekršaja, žaljenje nakon počinjenog i činjenicu da okrivljenici do sada nisu prekršajno pravomoćno osuđivani, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene, imajući i vidu prilikom izricanja kazne samu prirodu prekršaja, te stupanj odgovornosti okrivljenika, te je okrivljenicima izrekao težu vrstu propisane kazne. Međutim, sud cijeni da izvršenje izrečene kazne nije nužno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, te je okrivljenicima primijenio uvjetnu osudu, smatrajući da će se uvjetnom osudom postići svrha kažnjavanja, da predstavlja društvenu osudu za izvršeno djelo i da se njome postiže svrha generalne i specijalne prevencije da okrivljenici shvate neprihvatljivost ovakvog ponašanja i da ubuduće na čine ova ili slična djela prekršaja.
6. Dakle, prvostupanjski sud smatra da je u konkretnom slučaju dovoljno primijeniti mjeru upozorenja, kao blažu prekršajnopravnu sankciju, kako bi se postigla svrha kažnjavanja. Međutim, uvjetna osuda nije kazna, nego mjera upozorenja, a u smislu čl. 6. Prekršajnog zakona opća svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekršajnopravnih sankcija jest da svi građani poštuju pravni sustav i da nitko ne počini prekršaj, te da se počinitelji ubuduće tako ne ponašaju. Svrha uvjetne osude propisana čl. 42. st. 2. Prekršajnog zakona je da se počinitelju prekršaja uputi takva vrsta prijekora kojom se omogućava ostvarenje prekršajnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvršenja, a u smislu čl. 44. st. 2. Prekršajnog zakona sud može primijeniti uvjetnu osudu kad ocijeni da se i bez izvršenja kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, posebno imajući u vidu odnos počinitelja prekršaja prema tom prekršaju ili prema oštećeniku ili naknadi štete prouzročene prekršajem.
6.1. Po ocjeni ovog suda, u pravu je podnositelj žalbe da prvostupanjski sud, primjenjujući uvjetnu osudu, nije dovoljno cijenio težinu počinjenog prekršaja, kao ni odnos počinitelja prema prekršaju. Naime, okrivljenici su pomagali u nezakonitom tranzitu preko državnog područja Republike Hrvatske dvojici državljana Kraljevine Maroko, znali su da isti nemaju nikakve dokumente i da su ilegalno ušli u Republiku Hrvatsku, pa je, po ocjeni ovog suda, bezuspješan pokušaj okrivljenika da umanje svoju odgovornost činjenicom da nisu znali da na opisani način čine prekršaj, odnosno da im pomažu u nezakonitom tranzitu. Inkriminirano ponašanje okrivljenika predstavlja težak oblik kršenja propisa o uvjetima ulaska, kretanju i boravku stranaca u Republici Hrvatskoj, te cijeneći i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, po ocjeni ovog suda, u ovom slučaju bez izvršenja kazne ne može se očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja.
6.2. Čl. 249. st. 8. Zakona o strancima propisano je da će se novčanom kaznom do 60 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna za svakog potpomognutog državljanina treće zemlje kazniti fizička osoba koja pomaže strancu u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj.
6.3. Iz navedenih razloga, prihvaćanjem žalbe tužitelja, cijeneći sve okolnosti počinjenog prekršaja, odnos okrivljenika prema počinjenom djelu, kao i okolnost da su okrivljenici, prema vlastitim izjavama zaposleni i ostvaruju mjesečna primanja od 2.000,00 EUR okr. S.L., odnosno 1.700,00 EUR okr. A.H., ovaj drugostupanjski sud je okr. S.L. i okr. A.H. za svakog potpomognuta državljanina treće zemlje, izrekao novčanu kaznu u točno utvrđenom iznosu propisanom Zakonom od 23.000,00 kuna, odnosno za dva potpomognuta državljanina treće zemlje u iznosu 46.000,00 kuna, svakom okrivljeniku, u koju kaznu je uračunato uhićenje po policiji kao 300,00 kuna novčane kazne, smatrajući da je tako izrečena novčana kazna primjerena stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti počinjenog prekršaja i svrsi kažnjavanja, tako da će se njome ostvariti opća svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona i svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona.
6.4. U smislu odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ako okr. S.L. i okr. A.H. plate dvije trećine preostale novčane kazne izrečene ovom presudom, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
7. Nadalje, žaleći se zbog prekršajnopravne sankcije tužitelj navodi sud od okr. S.L. nije oduzeo osobno vozilo marke BMWX1 reg. oznake EJ384XB (I), što je predloženo u optužnom prijedlogu, iako je bilo opravdano i primjereno oduzeti vozilo, budući ga je okrivljenik svjesno upotrijebio za počinjenje prekršaja. Prema mišljenju žalbe, oduzimanjem navedenog vozila bio bi postignut pravičan odnos ravnoteže između zahtjeva općeg interesa i zaštite prava vlasništva, jer je okrivljenik počinio težak prekršaj iz Zakona o strancima, a da bi se okrivljenika spriječilo u činjenju novih prekršaja.
7.1. Međutim, ovaj sud smatra da je pravilna odluka prvostupanjskog suda da ne izrekne mjeru oduzimanja osobnog vozila marke BMWX1 reg. oznake EJ384XB. Naime, iz podataka u spisu u konkretnom slučaju ne proizlazi opasnost da bi navedeno vozilo ponovno moglo biti uporabljeno za počinjenje novog prekršaja, niti je navedeno potrebno radi zaštite opće sigurnosti budući u spisu nema podataka da je okr. S.L. ranije prekršajno kažnjavan za istovrsne prekršaje, niti je utvrđeno da je pobuda za počinjenje prekršaja bila ostvarenje nezakonite imovinske koristi, niti je vozilo prepravljeno da bi se koristilo za nelegalan prijevoz osoba. Po ocjeni ovog suda, takva odluka prvostupanjskog suda, nasuprot mišljenju žalbe, u skladu je i sa postojećom sudskom praksom odnosno Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, U-III-195/2006 od 18. lipnja 2008, u kojoj se navodi da se prilikom donošenja odluke o oduzimanje predmeta kao privatnog vlasništva mora voditi računa o ravnoteži između zahtjeva općeg interesa javnosti i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca i koje oduzimanje predmeta mora biti razmjerno sa zaštitom opće sigurnosti. Stoga je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud valjano ocijenio da je zaštita prava vlasništava pojedinca pretežita nad zaštitom općeg interesa, te da bi zadiranje u navedeno konvencijsko odnosno ustavno pravo bilo na štetu okrivljenika jer ne postoje opravdani razlozi za oduzimanje predmeta budući ne postoji opasnost od ponavljanja prekršaja uporabom navedenog vozila.
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. (t. I.) i čl. 205. (t. II.) Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 9. ožujka 2022.
Zapisničar :
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.
