REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5349/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. T. iz M. L., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. B. K. i A. A. u M. L. protiv prvotuženice S. V. iz R., OIB: …, drugotuženice K. T. iz R., OIB: …, i trećetuženice G. K. iz M. L., OIB: …, svi tuženici kao nasljednici pok. G. S. pok. M. koje zastupa punomoćnica L. V., odvjetnica u M., radi utvrđenja prava vlasništva, te po protutužbi prvotuženice S. V. iz R., OIB: …, drugotuženice K. T. iz R., OIB: … i trećetuženice G. K. iz M. L., OIB: …, svi tuženici kao nasljednici pok. G. S. pok. M. koje zastupa punomoćnica L. V., odvjetnica u M., protiv tužitelja I. T. iz M. L., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. B. K. i A. A. u M. L., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu prvo do trećetuženica za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovi broj Gž-1235/2021-3 od 27. srpnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj P-50/2019-33 od 2. travnja 2021., u sjednici održanoj 9. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije prvotuženice S. V., drugotuženice K. T. i trećetuženice G. K., odbacuje se.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja i odbijena je žalba prvo do trećetuženica.
2. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao č.zem. 620, u naravi šuma i č.zem. 621, u naravi pašnjak, obje u zk.ul. 2352 k.o. P. K., pa da su tuženi dužni trpjeti da se u zemljišnoj knjizi izvrši prijenos prava vlasništva sa njihovog imena na ime tužitelja, pod točkom II. izreke odbijen je tužbeni zahtjev prvo do trećetuženica da se utvrdi da su prvo i drugotuženica suvlasnice svaka u ¼ suvlasničkog dijela i trećetuženica suvlasnica u 2/4 suvlasničkog dijela nekretnina označenih kao k.č.br. 620 u naravi šuma i k.č.br. 621 u naravi pašnjak obje upisane u zk.ul. 2352 k.o. 302473 P. K., te da je tužitelj dužan trpjeti da se osnovom te presude u zemljišnim knjigama uknjiže prvo i drugotuženice svaka u ¼ suvlasničkog dijela, a trećetuženica u 2/4 suvlasničkog dijela navedenih nekretnina, uz brisanje prava vlasništva tužitelja I. T., kao i zahtjev tuženica za naknadu troškova parničnog postupka, dok je pod točkom III. izreke naloženo tuženicama naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu 17.62,50 kuna.
3. Protiv navedene drugostupanjske presude prvo do trećetuženice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije u kojem predlažu da se dopusti revizija radi postavljenih pitanja kako slijedi:
1. Da li u slučaju kada postoje više posjedovnih listova za iste nekretnine gdje je u svakom posjedovnom listu upisana druga osoba posjednika, teret dokazivanja samostalnosti, isključivosti i poštenja posjeda kao i datum stupanja u posjed prelazi na tužitelja ako on svoje pravo temelji na samo jednom od više posjedovnih listova (u kojem posjedovnom listu se navodi oznaka „D” koja znači da su katastarske čestice iz tog posjedovnog lista evidentirane u više posjedovnih listova)? Odnosno, da li je u tom slučaju isključena pretpostavka samostalnog, isključivog i poštenog posjeda na strani tužitelja?
2. Da li se na temelju djelomično upisa u posjedovni list, odnosno postojanja više upisanih posjednika u različitim posjedovnim listovima, može steći pravo vlasništva cijele nekretnine temeljem instituta dosjelosti?
3. Da li sam datum upisa osobe u posjedovni list kao posjednika pretpostavlja da je ta osoba počela posjedovati nekretnine u tom trenutku te da je od tog trenutka počelo teći vrijeme potrebno za dosjelost ukoliko postoje više posjedovnih listova za istu nekretninu gdje je u svakom posjedovnom listu upisana različita osoba posjednika?
4. Da li se može primijeniti povjerenje u istinitost javne isprave-posjedovnog lista, ukoliko postoje više posjedovnih listova za iste nekretnine s različitim osobama posjednika?
5. Da li je oporuka valjani pravni temelj za stupanje u posjed te nastavno za stjecanje prava vlasništva nekretnina koje su predmet spora dosjelošću, ukoliko u oporuci nisu naznačene nekretnine kje su predmet spora, a oporučitelj nikada nije bio upisan kao posjednik u posjedovnom listu niti kao vlasnik u zemljišnoj knjizi?
6. Da li se smatra samostalnim i neprekinutim posjedovanjem, odnosno vlasničkim posjedovanjem (javno manifestiranje vlasničkopravnih ovlaštenja tužiteljeva pravna prednika na nekretnini naočigled tuženika i njihovih prednika) posjedovanje nekretnina od strane posjednika koje nije priječilo zemljišnoknjižnog vlasnika da tu nekretninu posjeduje u isto vrijeme?
7. Da li je tužitelj koji tužbom traži utvrđenje svojeg prava vlasništva dosjelošću, a koji svoj tužbeni zahtjev temelji na ispunjenju pretpostavki za stjecanje prava vlasništva već od strane pravnog prednika, dužan izričito naznačiti osobu pravnog prednika koja je počela izvorno posjedovati nekretnine koje su predmet spora te u tu svrhu provesti dokaze da li su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na strani pravnog prednika?
8. Može li sud utvrditi činjenično stanje po vlastitom nahođenju i utvrditi odlučnu činjenicu ukoliko nije proveo dokazni postupak radi utvrđenja te odlučne činjenice?
3.1. Tuženice navode da su glede ovih postavljenih pitanja ispunjeni uvjeti za njihovu dopustivost iz članka 385a. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 57/11., 148/11.-proč.tekst, 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP).
4. Na prijedlog nije odgovoreno.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. ZPP ocijenjeno je da u prijedlogu prvo do trećetuženica za dopuštenje revizije postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu s obzirom da postavljenim pitanjima prvo do trećetuženice u stvari izražavaju nezadovoljstvo pobijanom presudom i ocjenom izvedenih dokaza.
5.1. Osim toga, prvo do trećetuženice u odnosu na drugo do osmo postavljenog pitanja nisu izložile razloge važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, a u odnosu na prvo postavljeno pitanje nisu izložile odgovarajuće razloge važnosti, s obzirom da su se pozvale na odluke koje nisu donesene u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.
6. Slijedom navedenog, s obzirom da u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i za dopuštenost revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 9. ožujka 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
