REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 4802/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. K. iz V., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica M. A., odvjetnica u V., protiv tuženika A. b. d.d. sa sjedištem u Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica M. R., odvjetnica u Odvjetničkom društvu K. & P. u Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž- 892/2021-2 od 17. kolovoza 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P-387/2020-18 od 1. lipnja 2021., u sjednici održanoj 9. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e :

Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-892/2021-2 od 17. kolovoza 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P-387/2020-18 od 1. lipnja 2021., u dijelu odluke o troškovima postupka u odnosu na pitanje:

Je li trošak pristupa na ročište za objavu presude, u smislu odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, potreban za vođenje postupka?

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-892/2021-2 od 17. kolovoza 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P-387/2020-18 od 1. lipnja 2021.

2. Protiv navedene drugostupanjske presude tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u kojem predlaže da se dopusti revizija radi postavljenih pravnih pitanja kako slijedi:

1. Je li počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku u postupku pred drugostupanjskim sudom, kada se u obrazloženju drugostupanjske presude, protivno stanju spisa i provedenog postupka navodi da je financijsko-knjigovodstveno vještačenje, koje je provedeno prije zaključenja prethodnog postupka, provedeno nakon zaključenja prethodnog postupka te je li iz navedenog razloga prihvaćena učinjena preinaka tužbe?

2. Je li sud postupio protivno odredbi čl. 278. Zakona o parničnom postupku i odredbi čl. 190. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku i time počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku, kada je vještačenje na temelju kojega je utvrđena visina novčanog zahtjeva tužitelja proveo prije zaključenja prethodnog postupka i donio rješenje kojim je prihvatio preinaku tužbe povećanjem novčanog zahtjeva tužitelja na temelju provedenog vještačenja, jer da je tužbeni zahtjev povećan prije nego je prethodni postupak zaključen?

3. Je li sud ovlašten donijeti odluku o osnovanosti zahtjeva tužitelja za utvrđenjem ništetnosti dijela ugovorne odredbe o načinu promjene kamatne stope i valutnoj klauzuli sadržanoj u ugovoru o kreditu denominiranom u CHF i denominiranom u kunama s valutnom klauzulom u CHF, direktno primjenjujući utvrđenja iz kolektivnog spora za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, u situaciji kada je tijekom postupka odbio izvesti predložene dokaze tuženika, kojima bi se, prema tvrdnji tuženika, utvrdile odlučne činjenice

odnosno

Ima li mjesta za ocjenu da se o ugovornoj odredbi o načinu promjene kamatne stope i valutnoj klauzuli u ugovoru o kreditu denominiranom u CHF i denominiranom u kunama s valutnom klauzulom u CHF nije pregovaralo u situaciji kada u postupku nisu izvedeni predloženi dokazi tuženika, odnosno dokaz za saslušanjem radnika tuženika koji je radio na obradi spornog ugovora o kreditu, a tuženik tvrdi da se o spornim ugovornim odredbama pojedinačno pregovaralo?

4. Je li tužba tužitelja Potrošač-Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača ("Udruga Potrošač"), podnesena Trgovačkom sudu u Zagrebu, pod poslovnim brojem P-1401/12 od 4. travnja 2012. g., radnja vjerovnika poduzeta protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine, u smislu odredbe čl. 241. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/1991, 73/1991, 3/1994, 111/1993, 107/1995, 7/1996, 91/1996, 112/1999, 88/2001, 35/05)?

5. Pripada li korisniku kredita s osnove ništetnosti ugovorne odredbe o načinu promjene stope ugovorne kamate i valutne klauzule sadržane u ugovoru o kreditu denominiranom u CHF i denominiranom u kunama s valutnom klauzulom u CHF, isplata razlike koju je platio i kamate koja bi za cijelo vrijeme otplate kredita bila izračunata na temelju početno ugovorene kamatne stope ili isplata razlike koju je platio i kamate koju su banke redovno naplaćivale za kredite u hrvatskim kunama, pod uvjetom da takva razlika postoji?

6. Treba li ugovorne strane u slučaju ništetnosti ugovorne odredbe o načinu promjene stope ugovorne kamate i valutne klauzule sadržane u ugovoru o kreditu denominiranom u CHF i denominiranom u kunama s valutnom klauzulom u CHF, u smislu čl. 214. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/1991, 73/1991, 3/1994, 111/1993, 107/1995, 7/1996, 91/1996, 112/1999, 88/2001, 35/05), smatrati savjesnima, tako da je stjecatelj dužan vratiti stečeno sa zateznim kamatama od dana podnošenja zahtjeva?

7. Nastaje li obveza plaćanja zateznih kamata na iznos stečenog bez osnove kao posljedice utvrđene ništetnosti ugovorne odredbe o načinu promjene kamatne stope i valutne klauzule sadržane u ugovoru o kreditu denominiranom u CHF i denominiranom u kunama s valutnom klauzulom u CHF, od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost odredbe ugovora ili od dana svakog pojedinog stjecanja kao posljedice ništetnosti?

8. Je li trošak pristupa na ročište za objavu presude, u smislu odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, potreban za vođenje postupka?

3.1. Tuženik ističe da su postavljena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

3.2. Kao razloge zbog kojih smatra pitanja (treće do sedmog pitanja) važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagatelj se poziva na više odluka revizijskog suda i na odluke Suda Europske unije, smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja izraženim u tim odlukama. Kao razlog važnosti drugo i osmo postavljenog pravnog pitanja tuženik ističe postojanje različite prakse viših sudova, pozivajući se pri tome u odnosu na drugo pitanje na rješenje Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Zk-274/18-2 od 6. srpnja 2018., a u odnosu na osmo pitanje na presudu Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr- 317/2020-2 od 5. studenoga 2020.

4. Na prijedlog nije odgovoreno.

5. Prijedlog je dopušten.

6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP), ocijenjeno je da je osmo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. To stoga što o postavljenom pravnom pitanju praksa viših sudova nije jedinstvena (primjerice odluka Županijskog suda u Splitu poslovi broj Gž Ovr-317/2020-2 od 5. studenoga 2020.).

7. U odnosu na postavljena pravna pitanja pod 3., 4., 5., 6. i 7., valja reći da ista pitanja nisu važna za odluku o konkretnom predmetu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Navedeno stoga što je pobijana presuda, u odnosu na postavljena pitanja, utemeljena na pravnom shvaćanju koje je revizijski sud zauzeo na sjednici Građanskog odjela od 30. siječnja 2020., kao i na shvaćanjima koja su u skladu s ustaljenom sudskom praksom revizijskog suda izraženom primjerice u revizijskim odlukama broj Revt-249/14-2 od 9. travnja 2015., Rev-2221/2018-11 od 3. rujna 2019., Rev-2245/2017-2 od 20. ožujka 2018. (tako i ovaj sud u odluci broj Revd- 4728/2021-2 od 22. prosinca 2021. i dr.).

8. Nadalje, polazeći od odredbe čl. 385.a ZPP, a postupajući sukladno odredbi čl. 385. i čl. 387. ZPP, ocijenjeno je da u prijedlogu za dopuštenje revizije u odnosu na prvo naznačeno pravno pitanje zbog kojeg predlaže dopustiti reviziju protiv drugostupanjske presude, tuženik nije određeno izložio razloge zbog kojih smatra da bi to pitanje bilo važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, niti je uz prijedlog dostavio ili bar određeno naznačio odluke viših sudova, a u kojima je o tom pitanju bilo izraženo pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane presude, a u odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje valja reći da u odnosu na to pitanje tuženik nije izložio odgovarajuće razloge važnosti, jer se pozvao na odluku koja nije donesena u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

9. Zbog svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 9. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v. r.