Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Kž-228/2021-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Milenke Slivar kao predsjednice vijeća, Sandre Galjar kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Antonije Bagarić, kao članice vijeća, u kaznenom predmetu protiv optužene M. V., zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i 1. Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj K-832/2018 od 10. studenog 2020., u javnoj sjednici vijeća održanoj 9. ožujka 2022., u prisutnosti branitelja optuženice I. B., odvjetnika iz Z., a u odsutnosti optužene M. V. i Županijskog državnog odvjetnika u

Bjelovaru,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred potpuno izmijenjenim vijećem.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zadru na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje u tekstu: ZKP) oslobodio je optužbe optuženu M. V. zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i 1. KZ/11.

1.1. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP-a te nužni izdaci optuženice i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

3. Optuženica je podnijela odgovor na žalbu državnog odvjetnika s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

4. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je, sukladno odredbi čl. 474. stavak 1. ZKP-a, nakon razgledanja vratilo spis sudu.

5. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-42/2021-10 od 2. kolovoza 2021. na temelju čl. 11. st. 2. i čl. 44.c st. 3. Zakona o sudovima, spis predmeta je sa Županijskog suda u Splitu ustupljen na daljnje odlučivanje Županijskom sudu u Bjelovaru, kao drugom stvarno nadležnom sudu.

6. Sukladno čl. 475. st. 4. ZKP-a sjednica drugostupanjskog vijeća održana je u odsutnosti uredno obaviještene optužene M. V. i državnog odvjetnika, a u prisutnosti branitelja optuženice I. B., odvjetnika iz Z.

7. Žalba je osnovana.

8. Iako se u žalbi državnog odvjetnika ističe da je u pobijanoj presudi ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP-a, smatrajući da su razlozi o odlučnim činjenicama proturječni i da postoji proturječnost između navoda o razlozima presude te sadržaja izvedenih dokaza i to u dijelu kada prvostupanjski sud navodi kako u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje provedenog kombiniranog prometno- tehničkog i sudsko-medicinskog vještačenja kao potpuno i objektivno vještačenje, sačinjeno sukladno pravilima znanosti i struke, kao i iskaz prometno-tehničkog vještaka D. S. koji je na okolnosti provedenog vještačenja ispitan na

raspravi, da bi u nastavku istog obrazloženja, unatoč tome, bilo navedeno da ne stoji tvrdnja prometnog vještaka u vezi korištenja svjetala na vozilu te da se ne može kao ispravan uzeti zaključak vještaka kada je optuženica mogla uočiti oštećenika i mogućnost izbjegavanja naleta na oštećenika, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je,

prije svega, iz naprijed navedenih razloga, prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno ocijenio izvedene dokaze.

9. Ukoliko bi prvostupanjski sud prihvatio nalaz i mišljenje provedenog kombiniranog prometno- tehničkog i sudsko-medicinskog vještačenja, kod kojeg su nalaza vještaci ostali i tijekom iskazivanja na raspravi, tada iz provedenog vještačenja proizlazi da je optuženica kritične zgode upravljala osobnim vozilom državnom cestom po noćnim uvjetima i mokrom kolniku brzinom od oko 60 km/h, dok se oštećenik kretao njoj u susret, te je došlo do primarnog naleta vozila na oštećenika s prednjim krajnje desnim dijelom vozila u desnu nogu oštećenika. Optuženica prije naleta nije kočila, pa s obzirom na utvrđene ozljede proizlazi da bi brzina oko 60 km/h bila i naletna brzina. Na temelju tragova pronađenih na licu mjesta nesreće utvrđeno je da je u trenutku naleta vozilo optuženice bilo udaljeno s desnom bočnom stranom vozila od desnog ruba kolnika svega 0,1 do 0,15 metara, dakle kretala se uz sam desni rub kolnika, a ne po sredini svoje kolničke trake, dok se oštećenik kretao uz lijevi rub kolnika u pravcu njegovog kretanja u susret vozilu optuženice zauzimajući tijelom do 0,5 metara od ruba kolnika. S obzirom na konfiguraciju ceste i uvjete vidljivosti, prometno-tehnički vještak zaključuje da je oštećenica imala mogućnost uočavanja oštećenika u trenutku kada je ušao u zonu svjetlosnog snopa putnih svjetala vozila i to kada bi imala uključena oborena (kratka) svjetla, mogla bi identificirati neosvijetljenu prepreku kao što je oštećenik na udaljenosti od 35 metara od vozila i tada bi tehnički primjerena brzina za izbjegavanja naleta bila 45 km/h, a ukoliko bi imala uključena duga svjetla, mogla bi oštećenika uočiti na udaljenosti od 80 metara ispred vozila i tada bi tehnički primjerena brzina bila 88 km/h, kojom bi radnjom kočenja ili zaobilaženja izbjegla nalet na oštećenika. Također se navodi, u slučaju da je oštećenica upravljala vozilom po sredini svoje desne prometne trake, a ne ovako uz sami desni rub kolnika, s vozilom bi se mimoišla s oštećenikom.

10. S obzirom na ovakav nalaz i mišljenje vještaka, prvostupanjski je sud pogrešno utvrdio da bi krivnja u izazivanju ove prometne nesreće bila isključivo u ponašanju oštećenika, jer se nije sklonio s kolnika kada je vidio nailazak vozila, što bi se moglo dovesti u vezu s njegovim zdravstvenim problemima, intelektualnim teškoćama o kojima govore svjedoci i njegovoj pogrešnoj procjeni da nije u opasnosti, ali oštećenik se prije naleta kretao uz sebi lijevi rub kolnika, na dijelu gdje ne postoji pješačka staza, te ne postoje nikakve indicije da bi on prelazio kolnik kako se to navodi na str. 16 presude kada se obrazlaže odgovornost oštećenika. Također je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da bi tu došle u primjenu odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama da oštećenik ne bi smio stupiti na kolnik ili da se ne smije zadržavati na kolniku, u čemu nalazi odgovornost oštećenika za ovu prometnu nesreću, budući se ne radi o takvoj prometnici po kojoj nije dozvoljeno kretanje pješacima. Imajući u vidu naprijed navedeno, pješaci su na ovom mjestu nesreće, relativno blizu naselju, predvidive prepreke koje se mogu zateći na kolniku, a osobe koje upravljaju motornim vozilima, automobilima, dužni su svoju vožnju prilagoditi svim okolnostima na cesti da bi se mogli pravovremeno zaustaviti pred takvim preprekama i izbjeći prometnu nesreću do kakve je došlo kao u konkretnom slučaju gdje je smrtno stradao oštećenik.

11. Iz navedenih razloga, žalba državnog odvjetnika u odnosu na pogrešno utvrđeno činjenično stanje je osnovana, te je ukinuta pobijana presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred potpuno izmijenjeno vijeće.

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje je upućen ovim rješenjem, te će nakon što provede sve potrebne dokaze, na temelju rezultata dokaznog postupka, donijeti novu, na zakonu osnovanu presudu koju će valjano i potpuno obrazložiti.

14. Slijedom navedenog, na temelju čl. 483. st. 1. u vezi čl. 484. st. 1. ZKP-a, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Bjelovar, 9. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća

Milenka Slivar, v.r.

.