REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

Broj: Jž-1383/2019

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. I.M., kojeg brani N.B.R., odvjetnica u Z., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj putem braniteljice protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 6. Pp J-2865/18 od 14. ožujka 2019., na sjednici vijeća održanoj 9. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. I.M., a po službenoj dužnosti ukida se prvostupanjska presuda u cijelosti te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke iz točke I, žalba okr. I.M. je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. J.K. i okr. I.M., proglašeni su krivima zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te je na temelju istog propisa okrivljenicima izrečena novčana kazna u iznosu od po 600,00 kuna, što je protuvrijednost od 159,57 DEM, revalorizirano po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2001., u koju kaznu je okrivljenicima uračunato vrijeme oduzimanja slobode kao 600,00 kuna pa isti nemaju ništa za platiti, a dužni su naknaditi trošak prekršajnog postupka, svaki u iznosu od po 20,00 kuna.

2. Protiv te presude okr. I.M. je pravodobno putem braniteljice podnio žalbu iz svih žalbenih osnova.

3. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, ispitivao je prvostupanjsku presudu u 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, nastavno: PZ)

onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. PZ-a jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

4. Naime, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud odluku o krivnji temeljio na iskazu svjedokinja V.M., supruge okr. I.M. i A.K., supruge okr. J.K., ispitane na glavnoj raspravi održanoj 14. ožujka 2019. Međutim, navedeni zapisnik nije zakonit dokaz sukladno čl. 173. PZ-a u vezi odredbe čl. 285. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.; dalje ZKP/08) o ispitivanju svjedoka.

5. Čl. 173. PZ-a propisuje da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o ispitivanju svjedoka nije razvidno da je svjedokinja poučena o svojim pravima i dužnostima, odnosno, da je ispitana sukladno odredbama čl. 285. ZKP/08. Naime, čl. 285. st. 1. t. 1. ZKP/08 propisano je :"(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja: 1) srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi do trećega stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zaključno, dok čl. 285. st. 3. ZKP/08 propisuje: "(3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u st. 1. t. 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik." Čl. 300. st. 1. ZKP/08. propisano je: “Iskaz svjedoka se, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako 3) upozorenje iz čl. 285. st. 3. ovoga Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik.“

6. Iz zapisnika o glavnoj raspravi na kojoj su ispitane navedene svjedokinje pred prvostupanjskim sudom razvidno je da iste svjedokinje nisu upozorene u smislu čl. 285. st. 3. ZKP/08. da će se njihov iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz.

7. Budući da prvostupanjski sud odluku o krivnji okr. I.M. žalitelja, temelji i na zapisniku o ispitivanju navedenih svjedokinja pred sudom, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. PZ-a, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti ne ulazeći, za sada, u osnovanost nižih žalbenih osnova na koje se ukazuje žalbom, slijedom čega je žalba okr. I.M. bespredmetna.

8. Kako je u povodu žalbe okr. I.M., utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. J.K. koji nije podnio žalbu, to je primjenom načela blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju čl. 202. st. 6. PZ-a, po službenoj dužnosti, kao da takva žalba postoji, pobijana presuda ukinuta u cjelini, dakle i u odnosu na okr. Josipa Krivića.

9. U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja će provesti sve već provedene dokaze (izuzev onih na čiju je nezakonitost ukazano ovim rješenjem), po potrebi i druge, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

10. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 9. ožujka 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelje i tužitelja.